DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 24 <-- 24 --> PDF |
a) za smanjenje prirasta drvne mase; b) za smanjenje nuzgređnih prihoda, i c) za odgovarajući dio troškova obnove smolarenih sastojina. Ako ostvarena šumska taksa za smolu za pojedinu sastojinu prekoračuje šumsku taksu za smolu, koja je iskalkulirana prema gornjim principima, tada je smolarenje ekonomski opravdano i treba ga vršiti, — a ako je ostvarena šumska taksa za smolu manja od ovako iskalkulirane takse, tada smolarenje nema svog ekonomskog opravdanja i ne smije se vršiti. Prema tome, šumska taksa za smolu nikada ne bi smjela biti utvrđena proizvoljno, kako je to dosada rađeno, nego bi je trebalo prethodno ustanoviti na temelju navedenih principa i na temelju tačnih podataka. Namjera nam je, da na temelju raspoloživih podataka, uz primjenu navedenih principa, utvrdimo približnu visinu šumske takse za smolu alepskog bora na I. vrijednosnom razredu i srednjem stojbinskom bonitetu, a potom da izvršimo usporedbu sa ostvarenim šumskim taksama za smolu od alepskog bora, kao i od drugih vrsta borova na drugim područjima (republikama), t. j., da ustanovimo, da. li smolarenje uz ostvarene šumske takse za smolu ima svoje ekonomsko opravdanje. Osnovna nam je namjera, da skrenemo pažnju na slučajeve, kada smolarenje nema svog ekonomskog opravdanja, da bi se u tim slučajevima daljnje smolarenje obustavilo. II. a) Trošak sastojine uslijed smanjenja prirasta drvne mase smolarenih stabala moramo razdijeliti na — trošak sastojine uslijed smanjenja kvantitativnog prirasta, i na — trošak sastojine uslijed smanjenja kvalitetnog prirasta drvne mase. Nemamo tačnih podataka, koliko smolarenje utječe na smanjenje kvantitetnog prirasta drvne mase. Leibundgu t u spomenutom izvještaju navodi, da smolarenje u izvjesnim okolnostima povećava rastenje u najnižim dijelovima debla, te mjerenje smolarenih stabala u prsnoj visini, po njegovom mišljenju, ne daje pravu sliku njihovog stvarnog prirasta. Međutim, prema ruskim podacima, baš obratno, smolarenje povećava rastenje smolarenih stabala iznad bjeljenica, što bi donekle i djelomično bilo razumljivije, jer bjeljenice više sprečavaju cirkulaciju hranjivih sokova u silaznom nego u uzlaznom toku. Ovo posljednje u suglasnosti je sa poznatom metodom povećavanja rasta plodova izvjesnih voćaka, koja se sastoji u tome, da se grančice koje nose plodove podbijele. Ali, ovo također dovodi do zaključka, da dijelovi stabla ispod bjeljenice, a prema tome i korijen, postepeno slabe odnosno slabije se razvijaju, a to mora prouzročiti smanjenje prirasta cijelog stabla. Prema istraživanjima O u d i n - a, kod smolarenja »na živo« sa 1—2 bjeljenice (francuske), smanjenje debljinskog prirasta smolarenih stabala iznosi oko 11% (15). Naših detaljnih podataka o ovome nemamo, te bi svakako bilo potrebno, da nadležni šumarski institut ovo istraži. Doduše, ing. Meštrovi ć R. navodi (3), da je u neposrednoj blizini bjeljenica »lagano umanjena aktivnost proizvodne zone«, a osim toga tvrdi, da po nama modificirana francuska bjeljenica srednje širine 9,5 cm, na području Dalmacije potpuno zaraste za 8—10 godina (što je malo vjerojatno), ali da pritom zarastanju znatnu ulogu igraju individualne osobine stabala i drugi faktori (naročito starost, tlo i dr.). Ing. Terzi ć D., pak, navodi (7), da su francuske bjeljenice na smolarenim stablima na području D. Krivaje (Bosna) za 12 godina u prosjeku zarasle ispod polovine, te smatra, da će kod zrelih stabala francuske Co |