DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 12 <-- 12 --> PDF |
PRILOG BOLJEM POZNAVANJU UREĐIVANJA ŠUMA ALEPSKOG BORA Dr. Dušan Klepac Uvod U postepenoj regresiji crnikinih šuma u Dalmaciji alepski bor sve više prodire i sve više se širi zahvaljujući dobrim svojstvima, koje ima. Indiferentan je na kemijska svojstva tla, no preferira vapnene terene, skromnih je zahtjeva na tlo, prilagođen je na suhu i toplu klimu, fruktificira često i obilno, sjeme mu je lagano i snabdjeveno krilcem, ima sposobnost proširenja, i t. d. it . d. Zato je razumljivo, da je degradacijom crnikine šume alepski bor preuzeo njezino mjesto i tako postao ne samo u Dalmaciji nego i u cijelom Meditarenu najraširenija četinjava vrsta drveća, kojoj smo odlučili pokloniti više pažnje u uređivanju i gospodarenju. U tom smjeru izašao nam je u susret Rektora t Sve učilišt a u Zagrebu , koji je materijalno omogućio istraživanje prirasta alepskog bora na čemu mu ovdje najljepše zahvaljujem. Ujedno zahvaljujem drugovima ing. Tkalčiću, ing. Bićaniću i ing. Žeravici, koji su nam izašli u susret prilikom terenskih istraživanja. Također hvala drugu R adovan u Križancu , apsolventu šumarstva, za savjestan rad pri ovim poslovima. Analiza rasta i prirasta alepskog bora Za analizu rasta i prirasta alepskog bora posjekli smo tri borova stabla sa tri lokaliteta: 1. Suma »Kožinski Gaj« nedaleko Nina (šumarija Zadar); 2. Suma »Pelegrin« na otoku Hvaru i 3. Suma »Ripna« na otoku Korčuli. Evo osnovnih podataka za ta tri stabla: Zadar Korčula Hvar Prsni promjer stabla s Broj godova na panjuStarost stabla . . . Totalna visina stablaDrvna masa stabla skorom (0,3 m .. . korom .. iznad . . ze ´ mlje) . . . 29,0 cm 49 51 god. 18,1 m 0,70 m3 33,3 cm 73 75 god. 17^8 m 0,87 m3 28,5 cm 116 118 god. 13,9 m 0,52 m3 U tabeli 1, 2 i 3 navedeni su rezultati analize svih triju stabala. Iz tabele 1. i iz slike 1. se vidi, da prirast u visinu kulminira u vremenskom intervalu između 10. i 35. godine; maksimalni visinski prirast se kreće od 0,30—0,60 metara godišnje. Iz tabele 2. i iz slike 2. se vidi, da se maksimalne vrijednosti godišnjeg prirasta u debljinu kreću od 0,60—0,94 cm. |