DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 9 <-- 9 --> PDF |
OSVRT NA ISTRAŽIVANJA CRNOG BORA (PINUS NIGRA ARN.) I NJIHOVA PRIMJENA U ŠUMARSTVU Horvat ing. August, Zagreb Crni bor je prirodno raširen od Španije do Male Azije te od okoline Beča do Cipra, Krete, Alžira i Maroka. Njegov areal se proteže od 5—38° istočne dužine i 35—48° sjev. širine. Usporedimo li njegov areal sa arealom običnog bora (Pinus silvestris L. (36) tada vidimo da je on znatno manji. Crni bor se sa botaničkog gledišta tretira gotovo dva stoljeća. Prvi mu je taj naziv dao Arnol d 1785. godine (32). Kasnija proučavanja su pokazala, da su tim imenom obuhvaćeni borovi različitih staništa, koji se međusobno razlikuju po morfološkim, anatomskim i drugim osobinama. Zbog toga je razvojem botanike, ekologije i genetike dolazilo do diferencijacije svojta* crnog" bora, koja se odrazila u posebnim nazivima i njihovu položaju u sistematici. Razmjerno česte promjene naziva i raščlanjivanje svojta crnog bora često otežavaju praksi snalaženje u nazivima, tim više, što se danas istraživanja vrše po tri linije: botaničkoj, genetskoj i ekološko-genetskoj.** Crni bor je istraživan morfološki, ekološki, biološki, tehnološki, anatomski, fitocenološki i fototropski. Međutim, neka istraživanja su u pogledu morfoloških karakteristika ušla u takve detalje da njih može razlikovati lice, koje se posebno bavi proučavanjem crnog bora (9)*** Pregledni prikaz svojta crnog bora dao je Delevo y (5) na temelju vlastitih istraživanja i radova drugih autora. On je crni bor podijelio na dvije geografske grupe: zapadnu i istočnu. Zapadna grupa obuhvaća: Spaniju, Sjevernu Afriku, Korziku i Siciliju, dok istočna grupa obasiže Donju Austriju, Italiju, Balkan, Krim i Malu Aziju. Po toj razdiobi (tabela 1) vidi se da Delevo y smatra crni bor (Pinus nigra Arn.) vrstom a occidentalnu i orijentalnu grupu subspeciesom. Pri svakom subspeciusu označio je nalazišta u stvari najvećim dijelom stanišne rase ili ekotipove. Njegova razdioba je obuhvatila gotovo sva do sada poznata nalazišta iako je kod nekih stavljao upitnik. To su ona kod kojih nije imao materijala za vlastita istraživanja a činili su mu se oskudni podaci autora, kojima se služio. * Pod svojtom razumijevamo široko uzeto, u botanici svaku sistematsku jedinicu nižu od vrste. ** Genetska klasifikacija uvodi pojam: genospecies, genotip i fenotip. Ekološko genetska razdioba dijeli se na coenospecies, ecospecies, ecotip ili stanišnu rasu i ecophen (6, 19, 40). *** Georgesku i Ionesku su svojim istraživanjem bora u dolini rijeke Cerne našli 7 forma i 12 lususa. {lusus = individualno nasljedno svojstvo, na pr. način rasta ** Wuchsform (12). 7 \ |