DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 7 <-- 7 --> PDF |
iskustva na praksi i preko raznih kurseva, tako da će vremenom postati specijalisti za eksploataciju, uzgojne radove, njegu, plantažiranje, izgradnju komunikacija i druge poslove. Ti radnici će preko cijele godine biti zaposleni na šumskim gospodarstvima, te će se prema tome moći o njima voditi daleko veća briga nego o dosadašnjoj sezonskoj radnoj snazi. Njihovi će se životni uslovi iz godine u godinu poboljšavati, moći će se graditi stanovi za njihov smještaj, jednom riječi stvorit će se za te radnike uslovi kao i u ostalim granama naše privrede. Uz takve uvjete ne će biti teško naći potrebnu radnu snagu. A sigurno je, da će efekat takvih radnika biti daleko veći nego efekat dosadašnjih sezonaca. I naša drvna industrija doživjet će u najskorijoj budućnosti vidan napredak. Već u ovoj godini su u izgradnji ili će se početi graditi cijeli niz takvih industrijskih postrojenja, koja će moći prerađivati ne samo pilansku oblovinu, nego će počivat na sirovini kojom naše šume obiluju, a to je t. zv. ogrevno i otpadno drvo. Fabrike celuloza, iverica, panel-ploča, opal-ploča, suhe destilacije i druge omogućit će da se u našim šumama proizvede daleko veći procenattehničkog drveta. To će imati svakako znatnog utjecaja na razvoj šumarstva jer bez napredne, moderne drvne industrije ne može biti ni naprednog šumarstva. Mi ćemo u bližoj perspektivi i u sadanjim šumama moći povećat sječu, ali samo pod uslovom da se u njima primijeni najintenzivnije gospodarenje. To znači, da se izgrade komunikacije koje će omogućiti da se u kraćim vremenskim periodima vraćamo na pojedine površine bilo zbog eksploatacije, bilo zboguzgojnih radova. Osobito velike mogućnosti postoje na polju proređivanja sadanjih mladih i srednjedobnih sastojina, gdje će se dobiti velike količine drvne mase, a kojim radovima će se istovremeno podići i kvalitativni i kvantitativni prirast u tim šumama. S obzirom na to da ćemo već ove godine početi sa radovima na podizanju plantaža i intenzivnih kultura, kojima će se povećati prirast u našim šumama to ne postoji opasnost, da bi se zbog većih zahvata u bližojbudućnosti smanjio šumski fond. Kako se iz izloženog vidi pred šumarstvom naše Republike stoje veliki zadaci. Za njihovo izvršenje trebat će mobilizirati sve raspoložive snage. U zadnjih nekoliko godina nisu postojali objektivni uslovi da se razvije inicijativaosoblja koje radi u šumarstvu. Osim toga smo mi šumari odgojeni pod utjecajem njemačke doktrine prema kojoj šumar treba da ispolji svoju aktivnost i znanje samo na t. zv. apsolutnom šumskom, zemljištu t. j . tamo gdje ne moguda uspjevaju druge kulture. Tamo gdje šumari nisu bili opterećeni takvim shvatanjem i gdje se počelo sa podizanjem šuma na dobrim tlima (kao na pr. u Italiji i Južnoj Africi) pokazalo se da šuma može da odbacuje tako velike prihode da oni ne zaostaju za prihodima najintenzivnije poljoprivrede. Nova organizacija zahtijevat će da inženjer šumarstva daleko više misli kao ekonomista nego dosada. Iz zemljišta, koje je povjereno šumskim gospodarstvima treba izvući što veće prihode, a da se kraj toga kvalitet šuma i šumskogzemljišta stalno podiže. Osim toga, trebat će daleko veću pažnju nego dosada posvetiti iskorišćavanju raznih sporednih šumskih proizvoda, koji u velikojmjeri mogu pridonijeti rentabilnom gospodarenju. S obzirom da su veliki kompleksi zemljišta, kojima će gospodariti šumska gospodarstva općenarodna svojina, to postoje uslovi da se kao i na poljoprivrednim dobrima uvedu najmoderniji načini obrade tla. U novoj organizaciji će i lik šumarskog inženjera, tehni |