DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 65 <-- 65 --> PDF |
botaničkim vrtovima i parkovnim nasadima. Iza toga slijedilo je korištenje eukalipta u svrhu isušenja močvara i suzbijanja malarije. Početkom ovog stoljeća unose se eukalipti u šumske kutlure. Oni se sve više koriste kod pošumljivanja. Najviše ih je uneseno oko god. 1930. prilikom isušenja Pontinskih močvara u pokrajini Lazio i kod meliorativnih radova u području Arborea u Sardiniji. U pogledu lokaliteta kultiviranih eukalipta od važnosti su u prvom redu zapadne padine lombardskih velikih jezera (Lago di Como, Lago di Garda i Lago Maggiore), obale Ligurije i Toskane, obalni dio Lazia, te čitava južna Italija. U Siciliji i Sardiniji nalaze se kulture eukalipta sve do kojih 800 m visine. Od posebnog su interesa parkovi i vrtovi na Lago Maggiore, gdje se kultiviraju gorske vrste eukalipta, kao što su: Eucal}- ptus coccifera, E. niphophila, E. pauciflora, E. dalrympleana i dr. Na obali Ligurije imade u vrtovima i parkovima od Sanrema do francuske granice oko 5000 eukaliptovih stabala sa prevlašću E. globulus. Na obalnom području Ligurije, Toskane, kao i na Tirenskoj obali u tamošnjim parkovima i vrtovima kultivira se oko dvadesetak vrsta eukalipta. Kod Rima postoji sastojina E. globulus sa primiješanim E. viminalis, E. camaldulensis i dr.. gdje su stabla visoka 30—35 m. Prilikom isušenja Pontinskih poljana uspješno su korišćeni E. camaldulensis, E. botryoides, E. viminalis, E. x trabutii, E. robusta i dr. U Botaničkom vrtu Napulja ima 11 vrsta eukalipta, sa nekoilko primjeraka E. saligna. U Caserti nalazi se glasovito stablo E. globulus, koje je staro preko 153 god., a to je po svoj prilici najstariji eukalipt u Italiji. U Italiji postoji oko 60 vrsta eukalipta. Najviše se uzgaja u vrtovima E. globulus, a za meliorativne svrhe kao i prilikom pošumljivanja uzgajaju se E. globulus i E. camaldulensis. Inače se vrlo često kultiviraju: E. botryoides. E. robusta. E. viminalis, E. x trabutii, E. maidenii, E. resinifera, E. sideroxylon, E. occidentalis, E. cornuta i E. rudis. Rjeđe se uzgajaju: E. polyanthemos, E. tereticornis, E. x algeriensis, E. gomphocephala. E. diversi color, E. leucoxylon, E. saligna, E. propinqa i dr. Stete od studeni 1955/56. pokazale su, da se najbolje oporavljaju E. bicostata, E. camaldulensis, E. globulus, E. leucoxylon, E. longifolia, E. maidenii, E. melliodora, E. occidentalis, E. polyanthemos, E. sideroxylon. E. tereticornis i E. viminalis. U prvom svesku nalaze se ovi članci: Mcggi G.: Inventar vrsta roda Eucalyptus kultiviranih u Italiji; — Moggi G.: Talijanska bibliografija o eukaliptima; — Messeri A.: O morfološkim karakteristikama jednog individua vrste Eucalyptus camaldulensis; — Scaramuzzi G.: Varijacije dimenzija vlakanaca debla nekoliko vrsta eukalipta; — Giordano E.: Preliminarna opažanja o vegetativnom razmnažanju eukalipta; — Giulimondi G.: Funiciello N. i Arru G. M.: Kemijska i fizikalna istraživanja terena pod kulturama eukalipta; — Florenzano G.: Mikrobiološka i biokemijska istraživanja terena pod kulturama eukalipta; — Merli L.: Opresadnji eukalipta; — Magnani G.: Štete ođ studeni na eukaliptima u zimi 1955/58.: — De Bellis E.: Životinjski paraziti na eukaliptima u Italiji; — Mariani M.: Tabela kubnog sadržaja i ophodnje sastojina eukalipta u redovima; — Curro P.: Varijacije s obzirom na vlagu i bazalnu gustoću na 4 stabalca Eucalyptus camaldulensis; — Curro P.: Varijacije vlage i bazalne gustoće vlakanaca na 15 stabalaca E. camaldulensis; — Curro P.: Otpornost na tlak u odnosu prema spec, težini kod E. camaldulensis. Drugi svezak obuhvata radove: De Bellis E.: Prilog poznavanju biologije leptira Gypsonoma aceriana; — Messeri A.: Auksometričke analize u jednoj sastojini Populus tremula u gorju Sila u Kalabriji; — Moggi G.: Fenološka istraživanja nekih vrsta eukalipta; — Zucconi L.: Organogeneza cvjetova i embriologija kod E. camaldulensis; — Scaramuzzi G.: Varijacije dimenzija vlakanaca debla kod Populus euramericana cv. »I. 214«; — Magnani G.: Štete ođ glodavaca na topoli i johi. Studija o formiranju kalusa i kalusnog tkiva. Štete od glodavca Glis glis L. na topolama i johama; — De Bellis E.: Nova otkrića o biologiji i suzbijanju Saperda carcharias; — Giordano E.: Utjecaj gibereličke kiseline na klijance od E. camaldulensis; — Liani A.: Metode određivanja slobodnih željeznih oksida u tlu; — Giordano E.: Opažanja o tretiranju sa čelatima kod kloroze eukaliptova lišća u rasadnicima; — Rambelli A.: Mikrobiološka istraživanja kod suzbijanja kloroze na biljkama eukalipta u rasadniku; — Liani A.: Daljnja kemijska i fizikalna istraživanja tala pod kulturama eukalipta; — Ruggeri Cr Opažanja o varijabilnosti morfoloških osobina E. trabutii u F. 1 i F. 2; — Giulimondi G.: Utjecaj nekih strukturalnih anomalija u tlu na prirast topola u rasadnicima; — Rambelli A.: O t. zv. topolovoj bakteriozi; — Florenzano G.: Daljnja mikrobiološka istraživanja tala pod kulturama eukalipta. D. M. Anić |