DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 62     <-- 62 -->        PDF

mijske prerade. Karakteristika razvoja
cijele drvne industrije jest u koncentraciji
primarne prerade uz sirovinske centre i
mehaničko i kemijsko iskorišćivanje drveta.


Analizirajući potrošnju piljene građe
četinjača u Čehoslovačkoj, autor dolazi do
zaključka, da će se sve više tražiti samo
kvalitetan piljeni materijal i da će se prema
tome sve manje moći plasirati kratka
građa slabe kvalitete. Ovakvo stanje zahtjeva
i promjenu u današnjim koncepcijama
raspiljivanja trupaca, koje se baziraju
na rasponu maksimalnog kvantitativnog
iskorišćenja. Suština nove koncepcije
pilanske prerade leže u tome, da se iz
trupca pili samo normalna građa, a ne i
tanki materijal i kratice iz bočne zone
trupca. Bočni dijelovi trupca ostavili bi se
neraspiljeni i predali za daljnju kemijsku
preradu u papir ili ploče. Prema izvršenim
pokusnim piljenjima izlazi, da bi se
novim načinom piljenja dobilo oko 60°/o
piljenica, praktički samo boljih kvaliteta,
tj. isto koliko i dosadašnjom tehnikom
(ukupno iskorišćenje po dosadašnjoj tehnici
prerade iznosilo je oko 68%; 8°/o su
predstavljale piljenice najlošijih klasa,
kratice i ostali manje vrijedan materijal).
Novom tehnikom prerade ukupno industrijsko
iskorišćenje trupaca (mehaničko i
kemijsko) iznašalo bi ´oko 83% prema prijašnjih
77%, tj. dobilo bi se povećano iskorišćenje
za 6%.


Nova tehnika prerade pretstavljala bi
i pojednostavljenje pilanske proizvodnje,
koja bi se svela uglavnom na raspiljivanje
na jarmači i okrajčivanje. Znatno bi se
pojednostavnilo i klasiranje piljenica.
Okorci bi se u većim pogonima usitnjavali
na ivere. Time bi se postigla veća
produktivnost u pilanskoj proizvodnji
(eliminiranje rada oko prikraćivanja, transportiran
ja i manipuliranja kratkih piljenica).


Sadašnje klasificiranje trupaca bazira
na potrebama raznih industrija, a ne na
najpovoljnijem načinu prerade trupaca.
Obzirom na neekonomičnost prerade tankih
trupaca na pilanama bilo bi potrebno
granicu debljine pilanskih trupaca podići
od 15 cm (na tanjem kraju) na 20 cm.


Ing. Marijan Brežnjak


Kolesnikov A . I.: DEKORATIVNIE
FORMI DREVESNIH POROD, Moskva
1958., 272 str. velikog aktavnog formata, sa
156 crteža i fotografija u tekstu i 8 koloriranih
tabla.


U knjizi su sadržani podaci o dekorativnim
formama raznog drveća i grmlja, koje


se odlikuju posebnim uzrastom, oblikom
krošnje, oblikom i bojom lišća, kao i posebnom
bojom cvjetova. U njoj je prikupljen,
dobro obrađen i sređen opsežan materijal
iz ovog područja.


Javno zelenilo sastavljeno iz raznog drveća
i grmlja od´ velike je važnosti ne samo
u higijenskom nego i u estetskom pogledu.
Materijal korišten u ovu svrhu treba
da sadrži i pruža dekorativne elemente.
Kod toga je od važnosti uzrast drveta ili
grma, oblik i veličina listova, cvjetova i
plodova, a također i njihova boja. Pojedino
drveće ima svoj spicifičan habitus. Hrastovi
se odlikuju snažnim uzrastom, lipe
okruglom i gustom krošnjom, obična breza
visećim granama, a smrče koničnom krošnjom.
Estetski efekt parkovnih nasada
znatno se podiže uzgajanjem i forsiranjem
forma drveća i grmlja piramidalnog, stupolikog
kišobranastog, okruglastog, penduloznog,
puzećeg i si. oblika. Od važnosti su
kod toga razne juvenilne forme, oblici raznobojnog
lišća i si.


U prvom dijelu ove knjige govori se općenito
o formama drveća i grmlja. Raspravlja
se o biološkim osobinama pojedinih
forma s obzirom na njihov postanak i razvitak.
Govori se o vegetativnim hibridima
i juvenilnim formama. Doneseni su podaci


o hibridima Crataegomespilus, hibridima
unutar Syringa-vrsta, hibridima između
jorgovana i jasena, kao i hibridima uzgojenim
cijepljenjem masline na razne jasene,
jorgovan i kalinu. Navedeni su i podaci
o juvenilnim formama, retinospora-oblicima,
kod pačempresa, tuja i borovica. Od
interesa su podaci o juvenilnoj formi Cryptomeria
elegans. U većem broju tabela prikazane
su forme glavnih vrsta drveća s obzirom
na oblik krošnje, veličinu, boju i
oblik lista, kao i s obzirom na promjene u
boji cvjetova. Navedene su razne forme u
uzrastu četinjavog i lisnatog drveća i grmlja.
Od gimnosperma spominju se u tome
pogledu 22 vrste drveća i 5 vrsta grmova,
a od angiosperma 35 vrsta drveća i 7 vrsta
grmova. Slično je učinjeno i za ostale promjene
kod drveća i grmlja. Opisan je i način
razmnažanja raznih dekorativnih
oblika.
U drugom dijelu knjige opisane su dendrološke
osobine i važnija nalazišta pojedinih
forma drveća i grmlja. U prvom redu
opisane su piramidalne, stupolike, čunjaste,
kišobranaste, okruglaste, vretenaste i druge
forme (forme: pyramidalis, pyramidalis,
pyramid´formis,´ columnalis, strictus, fastigiatus,
crectus i dr.). Slijede zatim opisi
forma okrugle, jajolike i kišobranaste krošnje
{forme: globosus, globularis, ovalis,
ovularis, ovatus, oviformis, sphaeroideus,