DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Analizom strukture i količine pilanskih otpadaka koji uz sadašnju tehniku pilanske tehnike nastaju u pilanama, u članku se zaključuje, da i bez promjene u koncepciji tehnologije prerade, pilane koje prerađuju smrekovinu mogu isporučivati velike količine celuloznog drveta. Te količine sada iznašaju oko 8Vo od količine prerađenih trupaca. Stavljanje tih otpadaka na raspolaganje industriji celuloze treba biti prvi korak u smjeru što potpunijeg korišćenja drveta. Kod toga je osnovno to, da se te količine otpadaka mogu dobiti na postojeći način pilanske prerade trupaca, ali uz bolju organizaciju i bolje namjensko korišćenje otpadaka. Ing. Marijan Brežnjak UPOTREBA CINKOVA FORFIDA U BORBI S MIŠEVIMA U voronješkoj oblasti (centralno područje černozjoma) pojavljuju se miševi kao glavni štetnici kultura hrasta. U jednoj šumariji sa 254 ha zasađenog žira, 136 ha bila je izgriženo. Borba s tim gladarima vođena je 1958. g. pomoću mamaca razmještenih po zasađenoj površini i zatrovanih cinkovim fosfidom. U čitavom šumskom gosnođarstvu tretirano je 384 ha i% na sječini, a ostatak u šumi). Kao meka upotrebi jene su sjemenke suncokreta (pečene), pšenica, hljeb i žir. Koncentracija je otrova bila 6—8°/o za zrnaste meke. a 3—ö19/» za hljeb. Mamci su stavljani skriveni pod suvarke, panjeve i neposredno u mišje rupe. a nikako ne na otvoren prostor, da se ne bi zatrovale i ntice. Onažania su pokazala, da su tamo gdje su bile meke postavljene pokrepali miševi, što se vidielo već prvu noć iza polaganja otrova. Na kontrolnim česticama, gdje nije bilo mamaca, miševi su hametice ništili žir. a naročito kad je počeo klijati. Na zaraslim mjestima u sječinama i pod sklopom sadnja je nestala već u junu. Ipak, jednokratno stavljanje mamaca zatrovanih sulfidom cinka ne tamani dokraja miševe. Nakon stanovitog vremena oni se ponovo pojavljuju iz susjednih šuma. Na čestice, koje su zatrovane u prolieće. glodari su se pojavili ponovo nakon 30—40 dana, a na onima, koje se tretiralo ljeti, dolazili su gotovo dvaput prije. Brzina invazije ovisna je o množini glodara u susjednim šumama, o karakteru sastojina i o količini mišjih runa. Naročito je važno sanitarno stanje zasijane površine. Hrpe leževine, izvale, ostaci izradbe drva i t. d. pogoduju umnožavanju glodara, pa ne koristi ni dvokratno tretiranje, a tamo gdje su bili povoljni sanitarni uslovi, dovoljno je bilo jednokratno postavljanje mamaca. Malo koristi trovanje susjednih čestica u širini od 25—50 m. Na svježim je sječinama dovoljno dvokratno trovanje, a na starim treba i do 5 puta stavljati meke, da bi se potpuno zaštitila sadnja žira. Iskustvo je pokazalo da je najbolje stavljati prve meke drugom polovicom maja. Tamo gdje ima već u proljeće mnogo miševa, bolje je da se trovanje provodi istovremeno sa sadnjom žira. Pri tom može biti korisno i trovanje susjednih čestica, naročito na onim mjestima gdje je mnogo miševa. Ako se to radi u julu, slabo će koristiti. Interval između ponavljanja trovanja može se uzeti 20—30 dana. Posljednja se, tretiranja vrše početkom augusta. Kasnije glodari ne mogu ozlijediti ukorijenjene biljčice. U oktobru 1958. g. bili su vršeni pokusi na jesenjim sadnjama žira, pa se pokazalo da poslije trovanja, čak i pri veoma velikom broju, glodari se ne naseljavaju oko tretirane površine jer nakon periode razmnožavanja oni prestaju da se raseljuju. Cak i pri najpovoljnijim uslovima za glođare {neuredne stare sječine) poslije jesenjih trovanja invazija je počela tek koncem maja do početka juna slijedeće godine. To nam ukazuje na postupak kojim će se na najbolji način zaštititi mlade kulture od miševa, a to je, da se sadnja žira ne obavlja u proljeće nego u jesen, a u slučaju potrebe opetovna se trovanja poduzimaju u proljeće. Rezultati su bili zadovoljavajući. Primilo se 89"V& biljaka. Troškovi isto tako nisu bili veliki. Na 384 ha radna snaga, meke i otrov zajedno stajali su 3.542 rublja. Trovanje je dakle po hektaru stajalo 9 rub. 22 k., a od toga je 4 rub. 28 k. utrošeno na radnu snagu. Norma za 1 radnika bila je 3 ha na dan. Po hektaru utrošeno je najmanje 1 kg otrova, a najviše 1,5—2 kg, što je ovisilo o čistoći sječine i količini miševa. (Po Les. Hoz. 11. 1959.: Štilmark, Borozdin, Antifejev, Tarasov) Đ. Knežević PAVLOVIC I.: SUVREMENI ASPEKTI ISKORISCENJA KOD PILJENJA TRUPACA ČETINJAČA Sučasna problematika vvtaže pri poreze ihličnatej gulatiny) Drevarsky Vyskum 4 (1959) 1, str. 87—106. Osnovna misao radnje jest potreba za kompleksnim iskorišćivanjem trupaca četinjača, kombinacijom mehaničke i ke |