DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 60     <-- 60 -->        PDF

šumske tipologije kod rješavanja aktuelnih
problema u šumarstvu.
Dr. M. Anić


Malysev V.: LISTOVI PILA VERTIKALNIH
JARMAČA S OŠTRICAMA IZ TVRDIH
LEGURA (Re^ušcie instrymenty s
plastinkami iz tverdyh splavov) Derevoobrabatyvajuscaja
promyslennost, 7 (1958)
8, str. 7—9


Sve se više širi upotreba specijalno
tvrdih legura za izradu oštrica raznih instrumenata
za obradu drveta. U pilanskoj
preradi uglavnom se radi na uvođenju
kružnih pila s oštricom iz tvrdih legura i


o tome se danas mnogo piše po raznim
stručnim časopisima. Manje je poznata
mogućnost upotrebe listova pila jarmača
sa specijalnim c*tricama.
Autor članka daje neke rezultate ispitivanja
raznih instrumenata za obradu drveta,
čije su oštrice bile izrađene iz specijalnih
legura. Prvi dio tog izlaganja, koji
će se ovdje prikazati, odnosi se na rezultate
s pokusnim piljenjem raznih uzoraka
listova pila vertikalnih jarmača s
vrhovima zubaca izrađenim iz tvrdih legura.


U svrhu ispitivanja listova pila vertikalnih
jarmača sa tvrdim oštricama bile
su izrađene pile raznih karakteristika, koje
su tabelarno u članku prikazane. Upotrebljene
legure za izradu samih oštrica,
koje su zalemljene na vrhove zubaca pila,
date su određenim oznakama. Pile su ispitivane
u jednom drvno-industrijskom
kombinatu u Lenjingradu pri raspiljivanju
brezovine i četinjača.


Kvalitet i točnost piljenja bili su vrlo
dobri, ali je poslije 2—3 uprezanja pila
došlo do otkidan ja nekoliko oštrica s vrhova
zubaca. Smatra se, da je do ovoga
došlo uslijed nedostataka u kinematici
jarmače s kontinuiranim pomakom. Naime,
kod praznog hoda jarma dolazi do opterećivanja
vrhova zubaca trupcem, koji se
neprekidno pomiče. Vjerojatno dolazi do
zamorenosti spoja tvrde oštrice sa zupcem,
jer se zupci za vrijeme jednog okretaja
zamašnjaka opterećuju silom rezanja, koja
djeluje na prednju stranu zupca, i silom
koju izaziva pritisak trupca i koja djeluje
na stražnju stranu zupca. Na temelju toga
autor zaključuje, da se ispitivane pile sa
specijalnim zalemljenim oštricama mogu
normalno upotrebljavati samo na jarmačama
s pomakom za vrijeme radnog hoda,
na jarmačama s pomakom po sinusoidnom
zakonu i na jarmačama s uređajem za reguliranje
prevjesa.


Ing. Marijan Brežnjak


DIE KOMPLEKSE HOLZAUSNUTZTJNG
UND DIE VERÄNDERUNG DER EINSCHNITT
— KONZEPTION DER SÄGEINDUSTRIE
(Kompleksno iskorišćenje drveta
i promjene koncepcije pilanske prerade
drveta) Holzindustrie 12 (1959) 9, s.
278—279; 12 (1959) 10, s. 308—309


U članku se razmatraju mogućnosti i
potreba kompleksnog — mehaničkog i kemijskog
iskorišćivanja drveta u D. D. R.


Brzim razvojem industrije za preradu
drveta, uključivši ovdje industriju papira
i ploča, porasle su potrebe za drvetom. U
nastojanju za što boljim iskorišćenjem
trupaca porastao je prosječni postotak iskorišćenja
u pilani od 65% u 1947. god. na
75°/o u 1957. godini. Kod toga je tehnika
prerade u pilani takva, da se sekundarnom
obradom postranog materijala izrađuju i
razni sitni sortimenti. Uz velike količine
piljevine i drugih otpadaka koji nastaju u
pilanama, industrija celuloze prerađuje u
isto vrijeme oblo drvo često istih dimenzija
kao i ono koje se prerađuje na pilanama.
Ovo pokazuje, da ne postoji koordinacija
između pilanske industrije i industrije
celuloze.


U vezi tih pitanja i u pojedinim se evropskim
zemljama istražuju mogućnosti
da se promijeni sadašnji način pilanske
prerade, tj. da se iz trupca u pilani izrađuje
samo normalna građa, a ostatak da
se daje na preradu industriji celuloze. Pilanska
industrija bi od toga imala također
koristi, kao na pr: porasla bi vrijednost
piljene građe, a otpao bi rad oko izrade
sitnih sortimenata, koji angažira mnogo
radne snage. Manjak u količini piljene
građe, koji bi time narastao, mogao bi se
djelomično nadoknaditi preradom odgovarajućeg
oblog drveta, koje se sada prerađuje
u industriji celuloze.


U članku se nadalje razmatraju poteškoće
koje nastaju kod prerade pilanskih
otpadaka u industriji celuloze umjesto
uobičajenog oblog drveta. Tu se postavlja
pitanje transporta otpadaka, skidanje kore,
dimenzije otpadaka i t. d. Kapacitet
strojeva za usitnjavanje kod prerade pilanskih
otpadaka padne na oko 2/3 normalnog
kapaciteta. Eventualnom preradom
krupnijih otpadaka taj bi pad kapaciteta
bio nešto manji. Međutim, usprkos tih poteškoća,
prerada pilanskih otpadaka u industriji
celuloze je moguća i ti otpaci predstavljaju
značajan dodatak sirovine za
ind. celuloze. Osnovno pitanje koje se ovdje
postavlja jest ekonomsko, tj. koliko se
uz preradu pilanskih otpada povećavaju
troškovi proizvodnje.