DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 60 <-- 60 --> PDF |
šumske tipologije kod rješavanja aktuelnih problema u šumarstvu. Dr. M. Anić Malysev V.: LISTOVI PILA VERTIKALNIH JARMAČA S OŠTRICAMA IZ TVRDIH LEGURA (Re^ušcie instrymenty s plastinkami iz tverdyh splavov) Derevoobrabatyvajuscaja promyslennost, 7 (1958) 8, str. 7—9 Sve se više širi upotreba specijalno tvrdih legura za izradu oštrica raznih instrumenata za obradu drveta. U pilanskoj preradi uglavnom se radi na uvođenju kružnih pila s oštricom iz tvrdih legura i o tome se danas mnogo piše po raznim stručnim časopisima. Manje je poznata mogućnost upotrebe listova pila jarmača sa specijalnim c*tricama. Autor članka daje neke rezultate ispitivanja raznih instrumenata za obradu drveta, čije su oštrice bile izrađene iz specijalnih legura. Prvi dio tog izlaganja, koji će se ovdje prikazati, odnosi se na rezultate s pokusnim piljenjem raznih uzoraka listova pila vertikalnih jarmača s vrhovima zubaca izrađenim iz tvrdih legura. U svrhu ispitivanja listova pila vertikalnih jarmača sa tvrdim oštricama bile su izrađene pile raznih karakteristika, koje su tabelarno u članku prikazane. Upotrebljene legure za izradu samih oštrica, koje su zalemljene na vrhove zubaca pila, date su određenim oznakama. Pile su ispitivane u jednom drvno-industrijskom kombinatu u Lenjingradu pri raspiljivanju brezovine i četinjača. Kvalitet i točnost piljenja bili su vrlo dobri, ali je poslije 2—3 uprezanja pila došlo do otkidan ja nekoliko oštrica s vrhova zubaca. Smatra se, da je do ovoga došlo uslijed nedostataka u kinematici jarmače s kontinuiranim pomakom. Naime, kod praznog hoda jarma dolazi do opterećivanja vrhova zubaca trupcem, koji se neprekidno pomiče. Vjerojatno dolazi do zamorenosti spoja tvrde oštrice sa zupcem, jer se zupci za vrijeme jednog okretaja zamašnjaka opterećuju silom rezanja, koja djeluje na prednju stranu zupca, i silom koju izaziva pritisak trupca i koja djeluje na stražnju stranu zupca. Na temelju toga autor zaključuje, da se ispitivane pile sa specijalnim zalemljenim oštricama mogu normalno upotrebljavati samo na jarmačama s pomakom za vrijeme radnog hoda, na jarmačama s pomakom po sinusoidnom zakonu i na jarmačama s uređajem za reguliranje prevjesa. Ing. Marijan Brežnjak DIE KOMPLEKSE HOLZAUSNUTZTJNG UND DIE VERÄNDERUNG DER EINSCHNITT — KONZEPTION DER SÄGEINDUSTRIE (Kompleksno iskorišćenje drveta i promjene koncepcije pilanske prerade drveta) Holzindustrie 12 (1959) 9, s. 278—279; 12 (1959) 10, s. 308—309 U članku se razmatraju mogućnosti i potreba kompleksnog — mehaničkog i kemijskog iskorišćivanja drveta u D. D. R. Brzim razvojem industrije za preradu drveta, uključivši ovdje industriju papira i ploča, porasle su potrebe za drvetom. U nastojanju za što boljim iskorišćenjem trupaca porastao je prosječni postotak iskorišćenja u pilani od 65% u 1947. god. na 75°/o u 1957. godini. Kod toga je tehnika prerade u pilani takva, da se sekundarnom obradom postranog materijala izrađuju i razni sitni sortimenti. Uz velike količine piljevine i drugih otpadaka koji nastaju u pilanama, industrija celuloze prerađuje u isto vrijeme oblo drvo često istih dimenzija kao i ono koje se prerađuje na pilanama. Ovo pokazuje, da ne postoji koordinacija između pilanske industrije i industrije celuloze. U vezi tih pitanja i u pojedinim se evropskim zemljama istražuju mogućnosti da se promijeni sadašnji način pilanske prerade, tj. da se iz trupca u pilani izrađuje samo normalna građa, a ostatak da se daje na preradu industriji celuloze. Pilanska industrija bi od toga imala također koristi, kao na pr: porasla bi vrijednost piljene građe, a otpao bi rad oko izrade sitnih sortimenata, koji angažira mnogo radne snage. Manjak u količini piljene građe, koji bi time narastao, mogao bi se djelomično nadoknaditi preradom odgovarajućeg oblog drveta, koje se sada prerađuje u industriji celuloze. U članku se nadalje razmatraju poteškoće koje nastaju kod prerade pilanskih otpadaka u industriji celuloze umjesto uobičajenog oblog drveta. Tu se postavlja pitanje transporta otpadaka, skidanje kore, dimenzije otpadaka i t. d. Kapacitet strojeva za usitnjavanje kod prerade pilanskih otpadaka padne na oko 2/3 normalnog kapaciteta. Eventualnom preradom krupnijih otpadaka taj bi pad kapaciteta bio nešto manji. Međutim, usprkos tih poteškoća, prerada pilanskih otpadaka u industriji celuloze je moguća i ti otpaci predstavljaju značajan dodatak sirovine za ind. celuloze. Osnovno pitanje koje se ovdje postavlja jest ekonomsko, tj. koliko se uz preradu pilanskih otpada povećavaju troškovi proizvodnje. |