DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 6 <-- 6 --> PDF |
učinit će se to u saglasnosti s odgovarajućim kotarevima. Zadatak je tih gospodarstava da se bave uzgojem, njegom, zaštitom i eksploatacijom šuma, da se bave lovnom privredom te, da bi se zemljište što racionalnije koristilo, i poljoprivrednom proizvodnjom gdje za to postoje uslovi. Novo formirana šumska gospodarstva omogućit će u prvom redu potrajno gospodarenje na većim šumskim kompleksima. Dosadanje rascjepkane šumarije nisu često mogle da vode potrajno gospodarenje, jer su površine šuma koje su one obuhvatale bile premale, te prema tome često nisu imale potreban raspored dobnih razreda. Osim toga, takve šumarije onemogućavale su da stručnost šumarskog osoblja dođe do punog izražaja. Upravitelji šumarija bavili su se daleko više administrativnim poslovima nego radom u šumama, a nisu niotkuda dobivali stručnu pomoć. Novo formirana gospodarstva omogućit će da se izvrši koncentracija stručnjaka po pojedinim granama djelatnosti (za uzgoj, za eksploataciju, za zaštitu, za sjemenarstvo, za plantažne šume i t. d.) tako da će rukovodioci na šumarijama moći dobiti punu stručnu pomoć. Nova organizacija omogućuje također da se u uzgojne radove i njegu postojećih šuma ulažu veća sredstva nego dosada, te da se na taj način prirast u tim šumama poveća. Da se daleko bržim tempom nego dosada vrši unošenje četinara u malovrijedne bukove i grabove šume. Nova organizacija omogućuje daleko veću primjenu mehanizacije nego sadanja, jer će se moći koncentrirati sredstva za nabavku te mehanizacije, a osim toga se ona na većem kompleksu može daleko racionalnije iskoristiti nego na dosadašnjim šumarijama. Nabavit će se mehanizacija za uzgojne radove, za eksploataciju, za njegu šuma, za podizanje plantaža i t. d. Naša Republika preuzela je obavezu da u 20-godišnjem periodu podigne oko 450.000 ha plantaža od toga oko 220.000 plantaža topola i ostalih brzorastućih lišćara i oko 230.000 ha kultura i plantaža četinara. S tim u vezi pred novo stvorenim šumskim gospodarstvima stoje veliki zadaci. U prvom redu trebat će izlučiti površine na kojima će se vršiti plantažiranje. U obzir dolaze površine koje se danas nalaze pod šikarama, grabovim panjačama i drugim malovrijednim sastojinama, koje ne daju gotovo nikakvog prihoda. Osim toga dolaze u obzir površine koje se danas smatraju poljoprivrednim iako na njima zapravo ne raste ništa (razne šikare i pašnjaci na teritoriju između Save i Drave te vrištine i bujadare na teritoriju Like, Korduna i Banije). Na svim onim površinama gdje za to postoje uvjeti, proizvodit će se pored drvne mase i poljoprivredni proizvodi, u prvom redu razne krmne smjese, da bi se zemljište što racionalnije iskoristilo i da bi se stvorilo potrebno đubrivo za đubrenje plantaža. Ako bi se silazna hrana proizvodila samo na 1/s od gore spomenutih površina moglo bi se uz primjenu modernih agrotehničkih mjera proizvesti silazne hrane za ishranu pola miliona goveda godišnje, što iznosi po prilici polovinu današnjeg stočnog fonda NR Hrvatske. Da bi se mogli izvršiti tako krupni zadaci bit će potrebno da se izgradi stalna radna snaga u šumarstvu. Poznato je, da danas uglavnom sve radove na eksploataciji i na uzgoju vrši sezonska radna snaga. Iz godine u godinu sve je teže naći takvu radnu snagu, jer nitko neće da se upošljava samo za 3—4 mjeseca u godini dana. Osim toga efekat rada takvih radnika je vrlo nizak. Uvođenjem mehanizacije u sve vrste radova u šumarstvu stvorit će se izvjestan broj visokokvalificiranih radnika. Stalni radnici će iz godine u godinu sticati 4 |