DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 58     <-- 58 -->        PDF

su Češkog šumarskog društva u Kostelcu
1958.; — Mezer a A.: Osnovne smjernice
unapređenja šumskog gospodarenja (uzgajanje
šuma) u CSR; — Kor f V.: Razvoj
gospodarenja šuma na Šumskom gospodarstvu
u Kostelcu i perspektivni plan
šumskog gospodarenja u CSR; — Matyä s
K.: Razvoj i perspektiva rada u šumarstvu;
Rakuša n C: Rad Kongresa Čehoslovačkih
šumara 1958; -— Ciza f V.: Ekskurzija
povodom Šumarskog kongresa
1958; — Cižek J.: O uzgajanju šuma u
vezi sa konverzijama; — Ciza f V.: O
panjačama i historijatu njihovih pretvorbi
u šumi Kostelec; — Pokorny J.:
Problem autohtonosti smrče u šumi Kostelec;
— Samek V. i Cizaf V.: Tipovi
jelovih sastojina u šumi Kostelec; —
Rakušan C: Vaclav Elijas Lenhart,
prvi češki šumarski pisac.


Dr. M. Anić


KAMALJUTDINOVA M. H.: O CISTOTE
POVERHNOSTI PILOMATERIJALOV
RAMNOJ RASPILOVKI (Finoća površine
piljenica ispiljenih na jarmači)


Derevoobrabatyvajuscaja promyslenost,
8(1959) 11, s. 14—17.


U članku se prikazuje način i rezultati
ispitivanja faktora, koji utječu na finoću
piljene površine kod raspiljivanja na vertikalnoj
jarmači. Ispitivanja su obuhvatila
velik broj faktora pa dobij eni rezultati
unose više svijetla u ovo područje.


Ispitivanja su vršena pilama sa tlačenim
zupcima. Čistoća površine kontrolirana je
kontaktnom metodom pomoću indikatornog
dubinomjera, a izražavana je s NmaT


— kao najveća dubina neravnosti.
Na površini piljene građe može doći do
pojave risova, neravnosti uslijed čupanja
vlakanaca te do pojave vlaknatosti.


Risovi na piljenicama su tragovi zubaca
pila, a razmak risova jednak je veličini
pomaka trupca. Izvjesne nepravilnosti kod
piljenja (velike vibracije lista pile) mogu
izazvati nastajanje jako dubokih risova.


Prilikom piljenja zupci mogu čupati snopove
vlakanaca iz zone ranog drva pa to
dovodi do daljne neravnosti piljene površine.


Do vlaknatosti piljene površine dolazi uz
loše uslove piljenja (preveliki pomak, neodgovarajući
prevjes).


Osnovnu neravnost piljene površine čine
udubine uslijed čupanja vlakanaca, čija
dubina može iznositi do 2.000 mikrona.
Dubina risova je znatno manja. Prilikom
ispitivanja čistoće piljene površine ispitivan
je utjecaj položaja piljenica u rasponu,
vrsta drveta, vlažnost i veličina poma


ka. Od vrsta drveta uzimana je u razma


tranje smrekovina i borovina. Ispitivanja


su vršena u uslovima jesensko-ljetnog i


zimskog piljenja. S obzirom na postojanje


bazena za zagrijavanje trupaca, nije se po


javila razlika u čistoći piljene površine


kod piljenica ispiljenih ljeti i zimi. Jedino


su kod zimskog raspiljivanja smrznutog


drveta jače izraženi risovi, dok se udubine


ne zapažaju.


Položaj dasaka u rasponu utječe na čis


toću piljene površine. Piljenice bliže cen


tru trupca imaju veću maksimalnu dubinu


udubina od onih bliže periferiji trupca.


Ova se pojava tumači svojstvima anatom


ske građe drveta četinjača i promjenom


položaja godova od periferije prema centru


trupca. Ove se razlike ne opažaju kod ra


spiljivanja smrznutog drveta.


Čistoća površine je u uskoj vezi s čvrstoćom,
odnosno s volumnom težinom drva.
S obzirom na to razumljivo je, da praktički
ne postoji razlika u čistoći piljene
površine kod smrekovine i borovine.


Ispitivanja su pokazala, da uz vlagu drva
od 50 do 130°/o nema razlike u čistoći
piljene površine. S obzirom da prema ispitivanjima
vlaga piljenica iznosi prosječno
50—140%, kod jesensko-ljetnog raspiljivanja,
odnosno 56—150°/o, kod zimskog raspiljivanja,
to se zaključuje, da vlaga drva
praktički ne utječe na stanje čistoće piljene
površine.


Uz povećanje visine raspiljka pokazuje
se tendencija za smanjenjem Nm!1T. Međutim,
ovo je smanjenje tako malo, da je bez
praktičkog značenja.


Veličina pomaka utječe na finoću površine.
S povećanjem visine pomaka linearno,
se povećava i veličina dubina na piljenoj
površini. Ispitivanja su nadalje pokazala,
da prevjes pila mora odgovarati
veličini pomaka, jer se u protivnom slučaju
smanjuje finoća površine. Uz prevjes


A


manji od — + 2 mm dolazilo je do pojave
2
vlaknatosti.


S obzirom na diskusije koje se u posljednje
vrijeme vode o tome, da li je bolje
raspiljivati trupce počevši s debljeg ili tanjeg
kraja, ispitivana je finoća površine
ria oba načina piljenja. Pokazalo se, da
na finoću piljene površine ovi načini piljenja
nemaju praktičnog značenja.


Da bi se dobili podaci o utjecaju sušenja
na finoću piljene površine, mjerena je
veličina udubina prije i poslije sušenja.
Rezultati pokazuju, da se praktički veličina
udubina poslije sušenja ne mijenja.


Ing. Marijan Brežnjak