DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 58 <-- 58 --> PDF |
su Češkog šumarskog društva u Kostelcu 1958.; — Mezer a A.: Osnovne smjernice unapređenja šumskog gospodarenja (uzgajanje šuma) u CSR; — Kor f V.: Razvoj gospodarenja šuma na Šumskom gospodarstvu u Kostelcu i perspektivni plan šumskog gospodarenja u CSR; — Matyä s K.: Razvoj i perspektiva rada u šumarstvu; Rakuša n C: Rad Kongresa Čehoslovačkih šumara 1958; -— Ciza f V.: Ekskurzija povodom Šumarskog kongresa 1958; — Cižek J.: O uzgajanju šuma u vezi sa konverzijama; — Ciza f V.: O panjačama i historijatu njihovih pretvorbi u šumi Kostelec; — Pokorny J.: Problem autohtonosti smrče u šumi Kostelec; — Samek V. i Cizaf V.: Tipovi jelovih sastojina u šumi Kostelec; — Rakušan C: Vaclav Elijas Lenhart, prvi češki šumarski pisac. Dr. M. Anić KAMALJUTDINOVA M. H.: O CISTOTE POVERHNOSTI PILOMATERIJALOV RAMNOJ RASPILOVKI (Finoća površine piljenica ispiljenih na jarmači) Derevoobrabatyvajuscaja promyslenost, 8(1959) 11, s. 14—17. U članku se prikazuje način i rezultati ispitivanja faktora, koji utječu na finoću piljene površine kod raspiljivanja na vertikalnoj jarmači. Ispitivanja su obuhvatila velik broj faktora pa dobij eni rezultati unose više svijetla u ovo područje. Ispitivanja su vršena pilama sa tlačenim zupcima. Čistoća površine kontrolirana je kontaktnom metodom pomoću indikatornog dubinomjera, a izražavana je s NmaT — kao najveća dubina neravnosti. Na površini piljene građe može doći do pojave risova, neravnosti uslijed čupanja vlakanaca te do pojave vlaknatosti. Risovi na piljenicama su tragovi zubaca pila, a razmak risova jednak je veličini pomaka trupca. Izvjesne nepravilnosti kod piljenja (velike vibracije lista pile) mogu izazvati nastajanje jako dubokih risova. Prilikom piljenja zupci mogu čupati snopove vlakanaca iz zone ranog drva pa to dovodi do daljne neravnosti piljene površine. Do vlaknatosti piljene površine dolazi uz loše uslove piljenja (preveliki pomak, neodgovarajući prevjes). Osnovnu neravnost piljene površine čine udubine uslijed čupanja vlakanaca, čija dubina može iznositi do 2.000 mikrona. Dubina risova je znatno manja. Prilikom ispitivanja čistoće piljene površine ispitivan je utjecaj položaja piljenica u rasponu, vrsta drveta, vlažnost i veličina poma ka. Od vrsta drveta uzimana je u razma tranje smrekovina i borovina. Ispitivanja su vršena u uslovima jesensko-ljetnog i zimskog piljenja. S obzirom na postojanje bazena za zagrijavanje trupaca, nije se po javila razlika u čistoći piljene površine kod piljenica ispiljenih ljeti i zimi. Jedino su kod zimskog raspiljivanja smrznutog drveta jače izraženi risovi, dok se udubine ne zapažaju. Položaj dasaka u rasponu utječe na čis toću piljene površine. Piljenice bliže cen tru trupca imaju veću maksimalnu dubinu udubina od onih bliže periferiji trupca. Ova se pojava tumači svojstvima anatom ske građe drveta četinjača i promjenom položaja godova od periferije prema centru trupca. Ove se razlike ne opažaju kod ra spiljivanja smrznutog drveta. Čistoća površine je u uskoj vezi s čvrstoćom, odnosno s volumnom težinom drva. S obzirom na to razumljivo je, da praktički ne postoji razlika u čistoći piljene površine kod smrekovine i borovine. Ispitivanja su pokazala, da uz vlagu drva od 50 do 130°/o nema razlike u čistoći piljene površine. S obzirom da prema ispitivanjima vlaga piljenica iznosi prosječno 50—140%, kod jesensko-ljetnog raspiljivanja, odnosno 56—150°/o, kod zimskog raspiljivanja, to se zaključuje, da vlaga drva praktički ne utječe na stanje čistoće piljene površine. Uz povećanje visine raspiljka pokazuje se tendencija za smanjenjem Nm!1T. Međutim, ovo je smanjenje tako malo, da je bez praktičkog značenja. Veličina pomaka utječe na finoću površine. S povećanjem visine pomaka linearno, se povećava i veličina dubina na piljenoj površini. Ispitivanja su nadalje pokazala, da prevjes pila mora odgovarati veličini pomaka, jer se u protivnom slučaju smanjuje finoća površine. Uz prevjes A manji od — + 2 mm dolazilo je do pojave 2 vlaknatosti. S obzirom na diskusije koje se u posljednje vrijeme vode o tome, da li je bolje raspiljivati trupce počevši s debljeg ili tanjeg kraja, ispitivana je finoća površine ria oba načina piljenja. Pokazalo se, da na finoću piljene površine ovi načini piljenja nemaju praktičnog značenja. Da bi se dobili podaci o utjecaju sušenja na finoću piljene površine, mjerena je veličina udubina prije i poslije sušenja. Rezultati pokazuju, da se praktički veličina udubina poslije sušenja ne mijenja. Ing. Marijan Brežnjak |