DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 57 <-- 57 --> PDF |
mo ukoliko se taj rad razlikuje od sličnog rada kod ostalih vrsta drveća. U krupne hrastove svrstava sve one čiji prsni promjer iznosi najmanje 40 cm. Sječa treba da se obavi u vremenu od sredine novembra do oknca februara. U pomlađenim sastojinama samo po snijegu. Autor detaljno opisuje tehniku rušenja i izrade hrastovih stabala. Preporuča metodu k o 11 ič a n j a, koja omogućuje najbolje iskorišćavanje tehničkog drveta. Radi sprječavanja ulaza gljiva i poprimanja sive boje treba površine rezova premazati kemijskim zaštitnim sredstvima (na pr. parafinom) dakako tek nakon što se ustanovi kvalitet drva. Veliku pažnju treba obratiti izvlačenju i izvozu trupaca, te nastojati da pri tom bude što manje štete. Trupce treba uskladištiti na podloge. Tek najbolji šumski radnici mogu postepeno postati spe cijalist i za rušenje i izradu hrastova. Loši radnici mogu prouzrokovati velike gubitke. Obzirom na izrad u drveta ne postoje između drveta kitnjaka i lužnjaka bitne razlike, te za obje vrste vrijede ista pravila izrade i iskorišćavanja (Aushaltungsgrundsätze). Pisac podvlači, da se svaki pojedini hrast procjenjuje individualno, te da najbolja pravila i propisi izrade i iskorišćavanja u svakom slučaju dotiču ono temeljno i pokušavaju da to fiksiraju u velikim jedinstvenim okvirima. Teoretska znanja ne mogu ovdje zamijeniti praktična iskustva. Tu treba izobraziti specijaliste, koji će dugo vremena ostati u svom krugu djelovanja. Kao primjer pravil a (uzanca) za izradu hrastovog drveta u Njemačkoj pisac citira Freinwaldske propise, koji luče Sortimente izrađene iz srednjih i tankih hrastova prema tome iz kojeg su dijela stabla izrađeni i kakovog su boniteta. Furnirske dijelove hrastova treba potpuno odijeliti od nefurnirskih i posebno ih prodavati. Osobito tražene duljine kod furnirskih hrastova su 1,80 m, 2,20m, 3,00 m, 4,00 m, 4,80 m i 5,00 m. U praksi su granice između furnirskih bonitetnih razreda dosta likvidne. Prodaja krupnog hrastovog drveta zahtijeva što točnije poznavanje položaja na hrastovom tržištu. Može se uzeti, da će samo za vrlo vrijedno hrastovo furnirsko drvo i u budućnosti postojati živa potražnja i visoke cijene. Radi vrlo velike vrijednosti hrastovog furnirskog drveta, njegovoj prodaji treba da prethode najpomnije priprave. Treba da se izvrši pregled snimanje i ocjena vrijednosti svakog pojedinog hrasta. Na svršetku pisac daje kratku uputu za prodaju vrijednih hrastovih stabala, te veli da rezultati te prodaje daju dokaz, dali je bio uspješan šumarski trud, koji je kod uzgoja krupnih hrastova trajao daleko iznad stotinu godina. Autor je za obradu ovog djela, osim vlastitog dugogodišnjeg iskustva i istraživanja, koristio i opsežnu, u prvom redu njemačku stručnu šumarsku literaturu. Navodi svega 795 radova od kojih 483 njemačka, te 312 radova iz 18 drugih zemalja. Među njima je spomenuo najviše ruskih radova (79) za kojima je brojčano najviše zastupana Jugoslavija sa 38 radova. Prof. đr. Zlatko Vajda SJEZD CESKOSLOVENSKYH LESNlKU 1958. Nakon podužeg vremena, nastavljajući staru tradiciju, održan je 195.8. Kongres čehoslovačkih šumara. Organizovalo ga je Cehoslovačko šumarsko naučno udruženje, a održan je na području šumskog gospodarstva Kostelec nad Cernymi lesy, koje pripada Šumarskom fakultetu u Pragu. Za mjesto kongresa odabran je pomenuti fakultetski šumski objekt, jer je upravo prije sto godina ondje održan Kongres Češkog šumarskog društva. Kongresisti su izveli ekskurzije u iste sastojine, koje su bile posjećene prije sto godina. Vođeni su podaci o gospodarenju s tamošnjim šumskim sastojinama u toku tog vremena, te je za učesnike Kongresa bilo od velikog interesa upoznati se s razvojem šumskih sastojina kroz proteklo stoljeće. Iako su kongresisti došli do zaključka, da je stanje šumskih sastojina na spomenutom objektu bilo prije sto godina podjednako kao i danas, ekskurzija po tim šumama dala je povoda za vrlo interesantne diskusije i zaključke. Na Kongresu je otkrita spomenploča u počast zaslužnom šumaru Vaclavu Eli jašu Lenhartu, koji je radio mnogo godina u šumama Kostelec i ondje napisao prvu češku šumarsku knjigu »Pokusi i iskustva« o sjetvi šumskog sjemenja, uz dodatak više korisnih napomena za lovce«. Knjigu je izdao 1793. u vlastitoj nakladi u Pragu na njemačkom i češkom jeziku. Knjiga je malog oktavnog formata i obuhvata 260 stranica. Prva polovina otpada na njemački, a druga na češki tekst. U ediciji »Sjezd ceskoslovenskych lesniku 1958.«, koja ima 115 stranica malog oktava, obuhvaćeno je 12 referata, koji su održani na Kongresu, ili se odnose na prikaz rada Kongresa. To su: Nožička J.: Iz historije čehoslovačkih šumarskih kongresa i skupština; — C i z a f V.: O šumarskim problemima rješavanim na Kongre 55 |