DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Ranije su se prije pomlađivanja bukovih, borovih i smrekovih sastojina nekih područja osnovale u njima 6—10 ara velike grupe hrastovih kultura. Te su grupe obuhvaćale do 1/3 ukupne površine tih sastojina, tako da su nakon sječe i pomlađenja starih sastojina nastale mješovite sastojine. Hrastove kulture uspješno popravljamo i popunjavamo sa bukvom, grabom, lipom, jasenom, negdje i arišem a u iznimnim i posebnim slučajevima i sa smrekom te borom. One zahtijevaju intenzivnu njegu. Najintenzivnija i najefikasnija njega je okopavanje. Još nije utvrđeno u kolikoj će se mjeri i bez oštećivanja moći hrastove kulture osloboditi štetne vegetacije kemij skim putem. Svakako bi se tim putem mnogo uštedilo na radu i troškovima oko njege kultura. U posebnom članku (S. 235 i 236) daje pisac korisne podatke koliko radnih sat i u različitim prilikama zahtijevaju najvažniji radovi kod podizanja hrastovih kultura, predradnje, obrade tla, sjetve i sadnje te mjere oko njege kultura. Ti podaci mogu dobro poslužiti za predračun troškova podizanja hrastovih kultura. Autor u posljednjem poglavlju o uzgajanju hrastova daje podatke o ubiranju žira, čuvanju žira i uzgoju hrastovih biljaka. Tek u drugoj polovici augusta možemo sa nekom sigurnošću prosuditi kakav će biti urod žira. Zir se smije u cilju sjetve i podizanja kultura sabirati samo u sastojinama, koje su izabrane i označene kao najbolje. Treba utvrditi granice raznih područja hrastova. Uspješno prezimljavanje žira ovisno je o temperaturi, sadržaja žira na vodi i o disanju. Kitnjak je osjetljiviji od lužnjaka. Najpovoljnije su temperature od 0°-4°C. Prema Messer u je kritička granica sadržaja na vodi za žir kitnjaka 25%> a za žir lužnjaka 22°/o. Ima li žir više vode, on u proljeće ranije klija. U vlažnom toplom i stagnirajućem zraku prijeti opasnost, da žir zapljesnivi. Pisac prikazuje 8 raznih načina spremanja žira preko zime. Kod uzgajanja hrastovih biljaka u šumskim rasadnicima pisac među ostalim upozorava, da ti rasadnici treba da su potpuno zaštićeni od mraza. Moraju nam biti pri ruci sva sredstva za suzbijanje kasnih proljetnih mrazeva. Radi raznih zimskih opasnosti proljetne su sadnje žira sigurnije. Preporuča da udaljenost redova u gredici bude 30 cm, a njihova dubina 3-8 cm. Po aru potrebno je 20—40 kg žira kitnjaka odnosno* 30—50 kg žira lužnjaka. Sjetva se redovno obavlja rukom, tek iznimno na velikim površinama specijalnim strojevima za sjetvu žira. Autor ukratko opisuje tehniku sadnje žira u rasadniku. Protiv napada pepelnice pokazala su se dobrim i sredstva na bazi bakra i kalcija, dok se Pestalozzia hartigii i Rosellina quercina danas može jedva sa nekom sigurnošću suzbiti. Uz 60—70% klijavosti možemo računati, da ćemo po 1 kg zasijanog žira dobiti 300—400 biljaka kitnjaka te 200—300 biljaka lužnjaka. Za osnivanje kultura upotrebljuju se pretežno 2-godišnje hrastove biljke, tek iznimno 1 ili 3-godišnje. Jače hrastove biljke uzgajaju se školovanjem za što se iz rasadnika uzimlju 2 ili 3-godišnje biljke uzrasle iz sjemena divljake iz sastojine. Rup f preporuča ovu međusobnu udaljenost biljaka koje školujemo: o tt 6X1 r? ° §2 Ä co 3 o M S M > fl)^. M 55 rt U Co C3 "rt-S -fcJ «r—j o 73V.GJ Is U5w P3 OSO 2 1/2 g. šk. 22,5 12,5 3555 3 1/3 g. šk. 25 15 2667 2 2/2 g. šk. 25 15 2567 3 2/3 g. šk. 30 15 2222 mladice 30 20 1667 mladice 40 20 1250 Kod sadnje biljaka za školovanje treba sve korijenje dulje od 25 cm skratiti. Pokusi u Bramwaldu su pokazali, da se rast hrastovih biljaka u rasadniku može znatno unaprijediti dodavanjem hraniva. Prema Rup f u hrastove biljke trebaju za dobar rast ova hraniva: OD M 3 O U as u «J o a a´ «ja aäSafeiä Se «a 1 g. ponik 7000 0,28 0,11 0,24 0,43 2 g. ponik 5350 1,38 0,54 1,14 1,75 3 g. šk. b. 1600 0,39 0,12 0,29 0,53 4 g. šk. b. 1500 0,74 0,29 0,44 0,98 U petom posljednjem odsjek u svog djela autor ukratko izlaže sječu, izradu i prodaju krupnih hrastova i to sa |