DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 52     <-- 52 -->        PDF

nje prugastog mladika, odstranjivanje nepoželjnih
članova sastojine, njegu rubova
sastojina, sprječavanje obrazovanja prestrmih
sastojinskih rubova, regulisanje
smjese, selekcija, podržavanje za život
sposobne podstojne sastojine. Sve te mjere
opisuje autor u posebnim člancima. Pisac
opširnije raspravlja o proredam a
u hrastovim sastojinama, koje su najvažnije
sredstvo, da se razvoj sastojina usmjeri
za postizavanje konačnog cilja gospodarenja.
Vrsta, mjera i provedba proreda
ovisna je o cilju gospodarenja. One
većinom treba da počnu u srednjoj dobi
letvenjaka. To je u 20. a najkasnije u 25.
godini sastojine. Za pravilno provađanje
proreda treba da su dobro poznate stanišne
prilike, te zakoni rasta hrastova, kao i
drugih vrsta drveća, koji se nalaze s njima
u smjesi. Da se postigne što veći
prirast drvne mase treba
hrastove sastojine po mogućnosti
držati što gušće. Radi postizavanja
što vrednijeg drveta morat će
taj prirast pretrpiti izvjesna sniženja, koja
će nastati uslijed potrebnih jačih zahvata
u sastojine, te uzgoja mješovitih hrastovih
sastojina. Jedino primjenom intenzivnih
šumsko uzgojnih mjera i njege sastojina
moći će se povećati i proizvodnja vrijedne
drvne mase. Kod proreda treba izvršiti
individualni izbor najboljih hrastova, koji
će se uzgajati do kraja ophodnje. Što su


hrastovi mlađi to teže će biti uočiti njihove
dobra kvalitete i dobra svojstva. U
mladim sastojinama treba izabrati veći
broj takovih stabala, koji će biti po sastojim
jednolično raspodijeljeni. Autor navodi
izvjesna pravila po kojima se takova
stabla izabiru (S. 182 i 183).


Jakost proreda mora se prilagoditi
polaganom razvoju
hrastovih krošanja. Neposredni
jaki zahvati mogu imati najlošije posljedice
(vodeni izbojci, promjene u širini godova,
pogoršanje strukture drveta). Intenzitet
prorede određuje cilj gospodarenja. U
pravilu prorede treba da su to slabije što
uži treba da su godovi, one mogu biti to
jače što širi smiju da budu godovi.


Autor uspoređuje veličinu temeljnica
kod jakih i umjerenih proreda po prihodnim
tablicama za I. i IV. bonitet po W i mmenaueru
(1900.), Schwappachu
(1920.) i Jüttneru (1955.) Prema M itscherlichu
imaju najveći prirast
mase u sv akoj starosti gusto
sklopljene hrastove sastojine
. Taj je cilj vrijedno postići ako on
odgovara ujedno i najvećem prirastu vrijednosti,
što se ali i iznimno događa. Zato
ne treba da bude cilj uzgoj najveće drvne


mase, već najvrednije drvne mase, makar
se izgubilo na prirastu. Za uzgoj kvalitetnih
hrastova najbolje odgovara visoka
proreda. Tu vrijedi staro pravilo »Krošnja
treba da je u svijetlu, stablo u sjeni
a korijenje u vlazi«. Neophodna je podstojna
sastojina od vrsta drveća, koje podnosi
zasjenu, te intenzivna njega najboljih
stabala. Ta njega počinje, kada stabla
postignu poželjnu od grana čistu tehničku
dubljinu, te kada premaše promjer
srednjeg valjka debljine 10—15 cm. Ođ
tog vremena treba da započnu poste pene
i nikada ne prenagle prorede
, koje će omogućiti ne samo da najbolja
stabla razviju optimalne krošnje već
da ih i trajno takove održe. Sva djelatnost
treba da se koncentriše na najbolja
stabla. Zadaća je razvoja i održanja optimalnih
krošanja postići jednolično široke
godove. Pisac spominje proredne pokusne
plohe, koje su u novije vrijeme postavljene
u slavonskim hrastovim sumarna. One
se provode na način umjerenih visokih
proreda. U srednjodobnim sastojinama se
u prosjeku proredom siječe godišnje po ha
3—4 ms.


U mješovitoj sastojini sa lošim hrastovima,
te sa veoma dobrim i kvalitetnim
bukovim stablima nije gospodarski davati
prednost hrastu sječom mnogo boljih bukovih
stabala.


Obilježavanje stabala za sječu treba
provesti, kada se sastojina nalazi bez lista.
Kod izvoza prorednog materijala treba
osobito paziti da se hrastova stabla ne ozlijede,
jer se kod nijedne druge vrste drveta
trulež sa ranjenih mjesta tako brzo
ne širi kao kod hrastova i jer se na taj
načhi vrijednost drva osobito jako smanjuje.


Progalam a ili progalnim proredama
sklop sastojina trajno se prekida sa svrhom,
da se što više poveća prirast hrastovih
stabala, te da se za kratko vrijeme
proizvede drvo velikih dimenzija. Tako
proizvedeno hrastovo drvo grube je strukture,
te je rijetko kada sposobno za furnire
a čak niti za bolje rezano drvo. Ipak
se na taj način može kod proizvodnje debelog
hrastovog drveta (50—60 cm) uštediti
20—30 a i više godina. Takovo se drvo
uzgaja samo na staništima, koja nisu sposobna
za uzgoj furnirskog drveta. Provađanje
progalnih proreda olakšava postojanje
bukove ili grabove podstojne sastojine.
Progalne prorede dolaze u obzir samo
pod određenim pretpostavkama.


Sa progalama ne smije se započeti prekasno,
najbolje kada se debla u dovoljnoj
duljini očiste od grana. Prijelaz progalnim