DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 52 <-- 52 --> PDF |
nje prugastog mladika, odstranjivanje nepoželjnih članova sastojine, njegu rubova sastojina, sprječavanje obrazovanja prestrmih sastojinskih rubova, regulisanje smjese, selekcija, podržavanje za život sposobne podstojne sastojine. Sve te mjere opisuje autor u posebnim člancima. Pisac opširnije raspravlja o proredam a u hrastovim sastojinama, koje su najvažnije sredstvo, da se razvoj sastojina usmjeri za postizavanje konačnog cilja gospodarenja. Vrsta, mjera i provedba proreda ovisna je o cilju gospodarenja. One većinom treba da počnu u srednjoj dobi letvenjaka. To je u 20. a najkasnije u 25. godini sastojine. Za pravilno provađanje proreda treba da su dobro poznate stanišne prilike, te zakoni rasta hrastova, kao i drugih vrsta drveća, koji se nalaze s njima u smjesi. Da se postigne što veći prirast drvne mase treba hrastove sastojine po mogućnosti držati što gušće. Radi postizavanja što vrednijeg drveta morat će taj prirast pretrpiti izvjesna sniženja, koja će nastati uslijed potrebnih jačih zahvata u sastojine, te uzgoja mješovitih hrastovih sastojina. Jedino primjenom intenzivnih šumsko uzgojnih mjera i njege sastojina moći će se povećati i proizvodnja vrijedne drvne mase. Kod proreda treba izvršiti individualni izbor najboljih hrastova, koji će se uzgajati do kraja ophodnje. Što su hrastovi mlađi to teže će biti uočiti njihove dobra kvalitete i dobra svojstva. U mladim sastojinama treba izabrati veći broj takovih stabala, koji će biti po sastojim jednolično raspodijeljeni. Autor navodi izvjesna pravila po kojima se takova stabla izabiru (S. 182 i 183). Jakost proreda mora se prilagoditi polaganom razvoju hrastovih krošanja. Neposredni jaki zahvati mogu imati najlošije posljedice (vodeni izbojci, promjene u širini godova, pogoršanje strukture drveta). Intenzitet prorede određuje cilj gospodarenja. U pravilu prorede treba da su to slabije što uži treba da su godovi, one mogu biti to jače što širi smiju da budu godovi. Autor uspoređuje veličinu temeljnica kod jakih i umjerenih proreda po prihodnim tablicama za I. i IV. bonitet po W i mmenaueru (1900.), Schwappachu (1920.) i Jüttneru (1955.) Prema M itscherlichu imaju najveći prirast mase u sv akoj starosti gusto sklopljene hrastove sastojine . Taj je cilj vrijedno postići ako on odgovara ujedno i najvećem prirastu vrijednosti, što se ali i iznimno događa. Zato ne treba da bude cilj uzgoj najveće drvne mase, već najvrednije drvne mase, makar se izgubilo na prirastu. Za uzgoj kvalitetnih hrastova najbolje odgovara visoka proreda. Tu vrijedi staro pravilo »Krošnja treba da je u svijetlu, stablo u sjeni a korijenje u vlazi«. Neophodna je podstojna sastojina od vrsta drveća, koje podnosi zasjenu, te intenzivna njega najboljih stabala. Ta njega počinje, kada stabla postignu poželjnu od grana čistu tehničku dubljinu, te kada premaše promjer srednjeg valjka debljine 10—15 cm. Ođ tog vremena treba da započnu poste pene i nikada ne prenagle prorede , koje će omogućiti ne samo da najbolja stabla razviju optimalne krošnje već da ih i trajno takove održe. Sva djelatnost treba da se koncentriše na najbolja stabla. Zadaća je razvoja i održanja optimalnih krošanja postići jednolično široke godove. Pisac spominje proredne pokusne plohe, koje su u novije vrijeme postavljene u slavonskim hrastovim sumarna. One se provode na način umjerenih visokih proreda. U srednjodobnim sastojinama se u prosjeku proredom siječe godišnje po ha 3—4 ms. U mješovitoj sastojini sa lošim hrastovima, te sa veoma dobrim i kvalitetnim bukovim stablima nije gospodarski davati prednost hrastu sječom mnogo boljih bukovih stabala. Obilježavanje stabala za sječu treba provesti, kada se sastojina nalazi bez lista. Kod izvoza prorednog materijala treba osobito paziti da se hrastova stabla ne ozlijede, jer se kod nijedne druge vrste drveta trulež sa ranjenih mjesta tako brzo ne širi kao kod hrastova i jer se na taj načhi vrijednost drva osobito jako smanjuje. Progalam a ili progalnim proredama sklop sastojina trajno se prekida sa svrhom, da se što više poveća prirast hrastovih stabala, te da se za kratko vrijeme proizvede drvo velikih dimenzija. Tako proizvedeno hrastovo drvo grube je strukture, te je rijetko kada sposobno za furnire a čak niti za bolje rezano drvo. Ipak se na taj način može kod proizvodnje debelog hrastovog drveta (50—60 cm) uštediti 20—30 a i više godina. Takovo se drvo uzgaja samo na staništima, koja nisu sposobna za uzgoj furnirskog drveta. Provađanje progalnih proreda olakšava postojanje bukove ili grabove podstojne sastojine. Progalne prorede dolaze u obzir samo pod određenim pretpostavkama. Sa progalama ne smije se započeti prekasno, najbolje kada se debla u dovoljnoj duljini očiste od grana. Prijelaz progalnim |