DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 51     <-- 51 -->        PDF

U četvrtom odsjeku knjige pisac
je obradio uzgajanje hrastovih šuma.
S njima se može dobro gospodariti u visokom,
srednjem i niskom šumskom uzgoju.
Koji će se od ova tri načina izabrati
ovisi o cilju gospodarenja, kao i


o staništu. Za uzgoj šuma guljača povoljniji
je kitnjak. U nekim dijelovima
Francuske, Italije i Južne Svajcarske imaju
hrastove niske šume važnu gospodarsku
ulogu. Pisac daje karakteristiku i današnje
stanje svakog od ta tri načina gospodarenja
sa hrastovim šumama. Dalje opširno
raspravlja o čistim i mješovitim hrastovim
sastojinama.
Optimalna proizvodnja vrijednog
tehničkog drva nikada
se ne će moći postići u čistim
već uvijek samo u mješovitim
hrastovim sastojinama. Unutar
mješovite šume treba da hrastove jednodobne
ili približno jednodobne sastojine
zauzimlju površine od najmanje 1 ha.
Hrastove sastojine malih površina, stepenaste
strukture ili su prebornog oblika,
nisu za optimalnu proizvodnju vrijednog
hrastovog drveta sposobne ili samo u ograničenom
obliku. U višeslojnim mješovitim
sastojinama moraju hrastova stabla, koja
se uzgajaju za vrijedno tehničko drvo svakako
biti u vladajućem sloju.


Značenje uzgoja hrasta u mješovitim sastojinama
postajalo je to jasnije, što su se
postavljali veći zahtjevi na kvalitet hrastovog
drva. Tim je kod hrastova više nego
kod drugih vrsta drveća postalo moguće,
da -se povezu ekološki ciljevi sa gospodarskim.


Mješovite sastojine hrasta kitnjaka i bukve
u Jugoslaviji u hrvatskom sređogorju
(Psunj, Papuk, Dilj, Bilo Gora, Crni Vrh
i Požeška Gora) su po prostranstvu druge
u Evropi.


Po Wiedemamu mješovite sastojine
kitnjaka i bukve spadaju među one,
koje su po masi najbogatije i najvrednije.
Unošenje smreke i bukve u te sastojine ne
može se preporučiti.


Mješovite sastojine kitnjaka i graba manje
su rasprostranjene. Jasen je u ekološkom
pogledu osobito pogodna vrsta za
mješovite hrastove sastojine.


Vrlo dobra je smjesa lužnjaka sa grabom.
Lužnjakove nizinske šume su po snazi
uzrasta te proizvodnji mase i vrijednosti
najsposobnije mješovite sastojine listača.
Mješovite sastojine lužnjaka i smreke su
iz klimatskih i pedoloških razloga ograničene
na mala područja i rijetka staništa.
Od prirode dolaze u ograničenom opsegu
u Istočnoj Njemačkoj na pjeskovitim tli


ma sa visokom podzemnom vodom. Ne
treba težiti za umjetnim osnivanjem mješovitih
sastojina kitnjaka i bora a još manje
za sastojinama lužnjaka i smreke. Mješovite
sastojine kitnjaka i jele rjeđe se nalaze;
one su ograničene na staništa na kojima
obje vrste po prirodi pridolaze.


Na osnovu nekoliko primjera pokusnih
ploha pisac zaključuje, da nije moguće postaviti
jedinstvena pravila za uzgoj i njegu
hrastovih sastojina, koja bi odgovarala
za sve prilike. Sto se tiče uzgoja i njege
nema bitnih razlika između lužnjaka i kitnjaka.
Provedba tih mjera ovisi o danim
okolnostima, koje se moraju za svaku sastojinu
jasno prosuditi.


Cilj gospodarenja u hrastovim sastojinama
postizava se tek u dužem vremenskom
periodu, kod ophodnje od 150 god.
To prije svega vrijedi za proizvodnju furnirskog
drveta. Taj se cilj može postići tek
radom više generacija sposobnih šumarskih
stručnjaka. U provedbi šumsko uzgojnih
mjera mora postojati kontinuitet.
O kvaliteti buduće sastojine pada odluka
najranije u srednjoj dobi letvenjaka, to je
kritično doba. Važno je izabrati te odrediti
broj vrijednih stabala koja će se uzgajati
do konca ophodnje.


Prema Jüttneru treba da je takovih
stabala u potpuno sklopljenoj sastojini:


´ I. II. III.
. umjer. jaka umjer. jaka umjer. jaka
´ pror. pror. pror. pror. pror. pror.


140 141 110 160 124 249 143


160 108 84 123 94 183 109


180 86 66 99 74 138 87


Radi izlučivanja manjeg ili većeg broja
stabala na pr. uslijed zimotrenosti treba
da je ukupni broj izabranih stabala nešto
veći.


U sastavu 1. boniteta 150—180


U sastavu 2. boniteta 180—220


U sastavu 3. boniteta 200^-250


Koji će se način njege i uzgajanja šuma
odabrati ovisi o cilju gospodarenja.


Ali i uzgoj »običnog« hrastovog drva često
je iz raznih razloga opravdan. U tom
se slučaju mora uzgojnim mjerama i njegom
težiti za što većim prirastom bez obzira
na širinu goda.


Cilj njege mladika - je poboljšanje sastojine.
Ta njega treba da započnemo već
u pomladnom razdoblju. U najboljem slučaju
troškovi jedva pokrivaju prihode. Ne
mogu se propisati jedinstvena pravila, ali
se te mjere općenito odnose na prosjeca


49