DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 5 <-- 5 --> PDF |
nu i Baniji na kojima odlično mogu uspijevati brzorastući četinari. Na primjernoj plohi u šumi Jasikovac kod Gospića prirast je bijelog bora bez ikakve obrade preko 10 ms po ha. Sigurno je, da bi se sa nužnom obradom tla i primjenom agrotehničkih mjera, te sa upotrebom prvorazrednog sadnog materijala taj prirast mogao znatno povećati. A ako imamo u vidu da se celulozno drvo može proizvesti u kratkoj ophodnji (svega 10—20 godina) — onda nam se u tim krajevima ostvaruju perspektive za razvitak sirovinske baze za industriju celuloze i raznih umjetnih ploča. Izložene činjenice pokazuju, da sa sadanjim stanjem koje vlada u šumarstvu Hrvatske ne možemo biti zadovoljni. Dok smo u ostalim granama privrede — u industriji te u poljoprivredi naročito — u zadnjih nekoliko godina postigli ogromne rezultate, u šumarstvu nismo išli naprijed, a u nekim smo područjima čak i nazadovali. Ako bi dalje trpjeli takvo stanje i ne bi razvili tu granu privrede, to bi se negativno odrazilo na razvoj ostalih privrednih grana naše Republike, a također bi sprečavalo podizanje životnog standarda naših ljudi. Osnovni su razlozi takvog stanja, što se prema šumarstvu nije vodila politika, koja bi jasno odredila što hoćemo da postignemo u toj privrednoj grani, što se na šumarstvo nisu primjenjivale mjere koje su se primijenile u drugim granama privrede i što su dosada ulagana sredstva bila premalena da bi se tu granu privrede podiglo na jedan viši stepen. U posljednje vrijeme su pitanju šumarstva najodgovorniji faktori u Saveznom izvršnom vijeću, a isto tako i u Izvršnom vijeću NR Hrvatske posvetili punu pažnju. U vezi donošenja novog Zakona o šumama — obzirom na to da je stari zakon, koji je izdan 1947. god. zastario i da i on predstavlja kočnicu za razvoj te privredne grane — razvila se široka diskusija o zadacima, statusu i perspektivama našeg šumarstva. Kao rezultat tih diskusija može se ustanoviti da su se svi odgovorni faktori složili u tome, da je šumarstvo važna privredna grana i da se na nju kao takvu trebaju primijeniti one mjere, koje se u ostalim granama naše privrede primjenjuju već nekoliko godina i koje su dovele do snažnog razvoja tih privrednih grana. Između ostalog u te mjere spada davanje šumarstvu statusa privredne grane, uvođenje sistema radničkog samoupravljanja, nagrađivanje po učinku i dr. Također su se najodgovorniji faktori složili i u tome, da u šumarstvo kao važnu granu naše privrede treba u budućnosti ulagati veća sredstva nego dosada, da se na taj način povećaju prihodi sa šumskog zemljišta i da se stvori potrebna sirovinska baza za snažniji razvoj drvne industrije. S obzirom na to, da Savezni zakon o šumama nije još izašao, a da se ne bi izgubilo godinu dana, Izvršno vijeće NR Hrvatske odlučilo je, da privremenom Uredbom omogući šumarstvu da se organizira na novim principima i na taj način omogući da se već u ovoj godini počne sa intenzivnijim radom na tom području privrede. Uredba o organizaciji šumarstva koju je Izvršno vijeće nedavno donijelo predviđa, da se na teritoriju NR Hrvatske formiraju šumska gospodarstva kao privredne organizacije. Ta gospodarstva će obuhvaćati takve komplekse šumskog zemljišta, koji sačinjavaju prirodno ekonomsku cjelinu i koji obezbjeđuju potrajno gospodarenje. U većini slučajeva poklapat će se granice tih šumskih gospodarstava sa granicama današnjih kotareva, a tamo gdje će se vršiti eventualne korekcije zbog toga, što se neko šumsko područje nalazi na teritoriju dvaju ili više .kotareva 3 |