DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 48 <-- 48 --> PDF |
i ma zapažene su u prvom redu u rastu u ranoj mladosti, u oblikovanju debla te u napadaju pepelnice i insekata. U Njemačkoj je za osnivanje hrastov ih sastojina u prošlim v r em enima velika količina žira dopremljena sa područja današnje Jugoslavije i Ugarske. Najsigurnija istraživanja rasa postizavaju se osnivanjem pokusnih ploha sa poznatom provenijencijom sjemena. Prvi je počeo takova istraživanja K i e n i t z (i877), ali ta nisu dovršena, već su stabla ostala nepresađena. Prve pokusne plohe u svrhu istraživanja provenijencije osnovao je 1905 C i e s 1 a r u Wienerwaldu. Autor donosi iz ovog pokusa za nas zanimljive dvije slike (str. 59) iz koje se vidi, da je 49 godišnja sastojina lužnjaka iz Lipovljana dala stabla gotovo samo dobrih oblika, dok je isto tako stara sastojina iz Apatina dala stabla samo loših oblika. Autor je god. 1949. osnivanjem velikog broja pokusnih ploha lužnjaka i kitnjaka raznih provenijencija počeo sa vlastitim istraživanjima na tom području. U Njemačkoj ima starijih sastojina koje s´u osnovane žirom, koji potječe iz naše Posavine (Westfalen). Ta se provenijencija odlikuje izgleda, po tom što je, zadržavajuć svoja odlična svojstva, sposobna da dobro raste na staništima širokih granica. I E n g 1 e r- Burgerov a pokusna ploha u Švajcarskoj (osnovana 1935) dala je za lužnjak iz Posavine dobre rezultate. Ipak iz svih tih primjera autor nije siguran, da se radi o posebnoj lužnjakovoj rasi. Neki uzgojni pokusi u Bramwaldu ukazuju, da se izuzev »kasnog hrasta« — radi o najmanje dvije klimatske rase. Petogodišnji potomci sastojina lužnjaka, koje rastu na zapadu bliže Zagrebu, ne odnose se jednako, kao oni koji potječu iz sastojina istočnog više kontinentalnog područja savske nizine. Ustanovljene razlike odnose se na rast u visinu, na tjeranje ivanjskih izbojaka (lastara) i na rašljavost. Te su razlike ustanovljene na 3-i 4-godišnjim biljkama lužnjaka, koje su bile zasijane u proljeće 1955. i 1956. na istom staništu u pokusnom vrtu u Bramwaldu. Pisac iznosi podatke o rastu biljaka 4 rasne provenijencije posavskog lužnjaka: Provenijencija Godina Sred. Rašlje Ivanjsjetve vis. cm Lipovljani 1955 75,6 39 jaki Otok 1955 51,6 77 srednji Krstovi 1956 33,6 78 srednji Nova Gradiška 1958 39,3 60 srednji Rašlje su u većini slučajeva nastale smrzavanjem vršnih izbojaka. Bez sumnje je kasni ili lipanjski hrast (Qu. pedun culata var. tardissima Sim. odnosno tarda Nordl.) posebna stanišna rasa, koja pridolazi u područjima rasprostranjenosti hrasta lužnjaka od Rusije, preko Balkana sve do Francuske. Prema Kotijukovu, hrastove koji kasnije listaju napada pepelnica a oni, koji ranije tjeraju, trpe više od »savijača«. Prema autorovim istraživanjima pridolazi u savskoj nizini »kasni hrast«, gotovo isključivo na plohama ispod prosječnog nivoa tog područja, koje su prema tome u proljeće dulje vremena poplavljene hladnom vodom rijeke Save. Ti hrastovi tjeraju prema podacima mjesnih šumara i u godinama kada nema poplava 2—3 tjedna kasnije nego ostali hrastovi. Ipak se oni po uzrastu ne razlikuju od ostalih hrastova, koji ranije tjeraju. Radi kasnog listanja trebali bi hrastovi da trpe više od napadaja pepelnice. Prema istraživanjima Hesmer a u Westfalenu »kasni lužnjak« daleko premašuje u rastu obični lužnjak, te je u svakom pogledu bolji, tako da mu s obzirom na njegova svojstva treba dati prednost u uzgoju (str. 69). U selekciji rasa hrastova imaju klimatski fatkori veću ulogu nego tlo. Tu treba izvesti još mnoga istraživanja. Uzgoj rasa kitnjaka i lužnjaka, koje su optimalno prilagođene na određene stanišne prilike ima ove prednosti: 1. Veću sigurnost prema opasnostima svih vrsta. 2. Olakšanje i pojeftinjenje osnivanja sastojina. 3. Olakšanje i pojeftinjenje svih mjera uzgoja i njege. 4. Mogućnost izvanrednog povećanja, proizvodnje vrijednog drveta. Pisac završava ovo poglavlje ovako: Izborom i uzgojem prave rase može se-gospodarenje hrastovih sastojina tako bitno poboljšati, da će se ono prema današnjoj situaciji pojaviti u potpuno novom svijetlu. Što se tiče križanaca lužnjaka i kitnjaka zapaženo je, da se na hrastove, koji imaju osebine jedne i druge vrste mnogo češće nailazi u područjima, gdje sastojine tih vrsta rastu neposredno jedna uz drugu, dok je tamo, gdje kitnjak ili lužnjak dolaze sami na velikim područjima zapažena manja variaciona širina oznaka nji |