DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 48     <-- 48 -->        PDF

i


ma zapažene su u prvom redu u rastu u
ranoj mladosti, u oblikovanju debla te u
napadaju pepelnice i insekata.


U Njemačkoj je za osnivanje
hrastov ih sastojina u prošlim
v r em enima velika količina žira
dopremljena sa područja današnje
Jugoslavije i Ugarske.
Najsigurnija istraživanja rasa postizavaju
se osnivanjem pokusnih ploha sa poznatom
provenijencijom sjemena. Prvi je počeo takova
istraživanja K i e n i t z (i877), ali ta
nisu dovršena, već su stabla ostala nepresađena.
Prve pokusne plohe u svrhu istraživanja
provenijencije osnovao je 1905
C i e s 1 a r u Wienerwaldu. Autor donosi iz
ovog pokusa za nas zanimljive dvije slike
(str. 59) iz koje se vidi, da je 49 godišnja
sastojina lužnjaka iz Lipovljana dala stabla
gotovo samo dobrih oblika, dok je isto
tako stara sastojina iz Apatina dala stabla
samo loših oblika.


Autor je god. 1949. osnivanjem velikog
broja pokusnih ploha lužnjaka i kitnjaka
raznih provenijencija počeo sa vlastitim istraživanjima
na tom području. U Njemačkoj
ima starijih sastojina koje s´u osnovane
žirom, koji potječe iz naše Posavine
(Westfalen). Ta se provenijencija odlikuje
izgleda, po tom što je, zadržavajuć svoja
odlična svojstva, sposobna da dobro raste
na staništima širokih granica. I E n g 1 e r-
Burgerov a pokusna ploha u Švajcarskoj
(osnovana 1935) dala je za lužnjak iz
Posavine dobre rezultate. Ipak iz svih tih
primjera autor nije siguran, da se radi o
posebnoj lužnjakovoj rasi. Neki uzgojni
pokusi u Bramwaldu ukazuju, da se izuzev
»kasnog hrasta« — radi o najmanje dvije
klimatske rase.


Petogodišnji potomci sastojina lužnjaka,
koje rastu na zapadu bliže Zagrebu, ne odnose
se jednako, kao oni koji potječu iz
sastojina istočnog više kontinentalnog područja
savske nizine. Ustanovljene razlike
odnose se na rast u visinu, na tjeranje
ivanjskih izbojaka (lastara) i na rašljavost.
Te su razlike ustanovljene na 3-i
4-godišnjim biljkama lužnjaka, koje su
bile zasijane u proljeće 1955. i 1956. na
istom staništu u pokusnom vrtu u Bramwaldu.


Pisac iznosi podatke o rastu biljaka 4
rasne provenijencije posavskog lužnjaka:


Provenijencija Godina Sred. Rašlje Ivanjsjetve
vis. cm

Lipovljani 1955 75,6 39 jaki
Otok 1955 51,6 77 srednji
Krstovi 1956 33,6 78 srednji
Nova Gradiška 1958 39,3 60 srednji


Rašlje su u većini slučajeva nastale
smrzavanjem vršnih izbojaka. Bez sumnje
je kasni ili lipanjski hrast (Qu. pedun culata
var. tardissima Sim. odnosno
tarda Nordl.) posebna stanišna
rasa, koja pridolazi u područjima rasprostranjenosti
hrasta lužnjaka od Rusije,
preko Balkana sve do Francuske. Prema
Kotijukovu, hrastove koji kasnije
listaju napada pepelnica a oni, koji ranije
tjeraju, trpe više od »savijača«.


Prema autorovim istraživanjima pridolazi
u savskoj nizini »kasni hrast«, gotovo
isključivo na plohama ispod prosječnog
nivoa tog područja, koje su prema tome u
proljeće dulje vremena poplavljene hladnom
vodom rijeke Save. Ti hrastovi tjeraju
prema podacima mjesnih šumara i u
godinama kada nema poplava 2—3 tjedna
kasnije nego ostali hrastovi. Ipak se oni
po uzrastu ne razlikuju od ostalih hrastova,
koji ranije tjeraju. Radi kasnog listanja
trebali bi hrastovi da trpe više od napadaja
pepelnice. Prema istraživanjima
Hesmer a u Westfalenu »kasni lužnjak«
daleko premašuje u rastu obični lužnjak,
te je u svakom pogledu bolji, tako da mu
s obzirom na njegova svojstva treba dati
prednost u uzgoju (str. 69).


U selekciji rasa hrastova imaju klimatski
fatkori veću ulogu nego tlo. Tu treba
izvesti još mnoga istraživanja. Uzgoj rasa
kitnjaka i lužnjaka, koje su optimalno prilagođene
na određene stanišne prilike ima
ove prednosti:


1. Veću sigurnost prema opasnostima
svih vrsta.
2. Olakšanje i pojeftinjenje osnivanja
sastojina.
3. Olakšanje i pojeftinjenje svih mjera
uzgoja i njege.
4. Mogućnost izvanrednog povećanja,
proizvodnje vrijednog drveta.
Pisac završava ovo poglavlje ovako:


Izborom i uzgojem prave rase može se-gospodarenje
hrastovih sastojina tako bitno
poboljšati, da će se ono prema današnjoj
situaciji pojaviti u potpuno novom
svijetlu.


Što se tiče križanaca lužnjaka i kitnjaka
zapaženo je, da se na hrastove, koji
imaju osebine jedne i druge vrste mnogo
češće nailazi u područjima, gdje sastojine
tih vrsta rastu neposredno jedna uz drugu,
dok je tamo, gdje kitnjak ili lužnjak
dolaze sami na velikim područjima zapažena
manja variaciona širina oznaka nji