DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 46 <-- 46 --> PDF |
8. Južni produženi pojas vegetacije degradiranih gariga i nastajanje pašnjačke vegetacije, 9. Vegetacija okomitih stijena i pećina sv. Jerolima a) Floristička obrada, b) Fitocenološka obrada Osim detaljnog prikaza biljnih elemenata i florističkog sastava pojedinih vegetacijskih tipova Marjana sa stanovišta modernih fitocenoloških istraživanja, autor iznosi za većinu biljnih zajednica pobliži opis njihovih stanišnih uslova, rasprostranjenja i drugih značajki. Pored ostalog pisac naročito pažljivo analizira uzroke i višestruke loše posljedice dosadašnjih pogrešnih uzgojnih zahvata u kulturi bilobora (Pinus halepensis) i iznosi načelnu metodologiju u pogledu bio-melioracije raznih ovdašnjih vegetacijskih tipova u skladu sa prirodnom sukcesijom vegetacije, usmjerenom u pravcu razvijanja klimatogene zajednice područja Marjana. U radnji je štampan i autentični popis biljaka, koje je sakupio 1912. god. u splitskoj okolici poznati botaničar Luj o Adamov i ć. Spomenuti popis ostao je do danas neobjavljen, budući da nije došlo do štampanja hrvatskog izdanja Adamovićevog djela »Die Pflanzenwelt Dalmatiens « u Zadru. Daljnji znanstveno-praktični vrijedan prilog ove publikacije predstavljaju alfa- STRANA LITERATURA JOACHIM KR AHL- URBAN: DIE EICHEN, VERLAG P. PAREY — HAMBURG — BERLIN 1959. Šumarska monografija hrasta kitnjaka i lužnjaka. 288 strana sa 110 slika. Donašamo opširniji prikaz ovog djela, jer je ono to po svojoj vrijednosti i korisnosti zaista zaslužilo. Hrast je naše najvrednije drvo, pa njegova ovako opsežna i dobra monografija ima za nas posebno značenje, tim više, što su u njoj dani mnogi podaci iz naših hrastovih šuma, te što je ona i za nas jedinstveno djelo u novijoj literaturi o hrastu. Preporučamo onim, koji gospodare sa hrastovim šumama, da ga prouče i da se njime što više koriste. U uvod u autor napominje, da je ovo djelo rezultat rada njegovog tridesetgodišnjeg proučavanja hrasta lužnjaka i betski popisi naučnih (latinskih) i narodnih imena svih onih biljaka Marjana i okolice, koje su u raspravi navedene kao dokumentacioni materijal ili su zabilježene u Adamovićevom popisu. Osim zaključaka i popisa najvažnije literature donesen je i kratak sadržaj studije na francuskom i njemačkom jeziku. Knjiga je sa tehničke strane također besprikorno dotjerana, štampana je na finom papiru i opremljena vrlo uspjelim fotografijama, preglednim kartama i grafikonima. Naslovni omot korica je likovno vrlo uspješno riješio akad. slikar Ante Kaštelančić. Ako se ima pred očima opseg botaničkošumarske problematike i tretman osjetljivih pitanja očuvanja i regeneracije vegetacije Marjana — tada se mora konstatirati višestruka teoretska i praktična vrijednost ove knjige. S obzirom na sadržaj i način obrade problema ona može pedagoški vrlo korisno poslužiti učenicima, studentima i predavačima iz navedenih struka, a svakom građaninu Splita i ljubitelju Marjana, da bolje upozna značenje i probleme očuvanja ove poznate park-šume. Šumarima i drugim stručnjacima ona može vrlo dobro poslužiti kod rješavanja aktuelnih problema ne samo Marjana, već i drugih biljno-sociološki slično građenih područja našeg eumediteranskog dijela Krša. Ing. S. Bertović kitnjaka, kojima je gotovo čitav život posvećivao veliku pažnju i zanimanje. Knjiga je zamišljena u još većem opsegu, ali je obilno sakupljeni materijal morao biti iz više razloga skraćen. Čitava je materija raspoređena u 5 odsjeka. U prvom odsjeku autor prikazuje hrastove u prošlosti, njihovo prirodno naseljivanje i rasprostranjivanje. Pošto se polenov prah hrasta lužnjaka ´ i kitnjaka ne može sa sigurnošću međusobno razlikovati, to se kod polenove analize u svrhu određivanja rasprostranjenosti tih hrastova u prošlosti ne mogu te vrste lučiti. Domovina obih hrastova je područje oko Sredozemnog mora. Oni su odavde putovanjem ili promjenom klime dospjeli u sjevernu umjerenu klimu. Za vrijeme ledenog doba povukli su se južno od Alpa, da bi se nakon prestanka ledenog doba zajedno sa brijestom i lipom vratili natrag u svoja sjeverna područja. Njemačku su hrastovi ponovo naselili oko 6500—6800 god. prije n. e. Lužnjak je zaposjeo dobra nizinska aluvijalna tla, a kitnjak više pjeskovito ilovaste položaje. |