DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 45 <-- 45 --> PDF |
DOMAĆA LITERATURA Ing. Petar Matković: VEGETACIJA MARJANA. (Conditions de vegetation sur la presqu´ile du Marjan; Die Vegetationsverhältnisse auf der Halbinsel Marjan) 139 str. sa 39 slika, preglednih karata i grafikona u tekstu. Broširano, cijena knjige 600. dinara. Izdavač Pododbor Matice Hrvatske — Split 1959. god. U izdanju znanstvene biblioteke Pododbora Matice Hrvatske u Splitu i uz potporu društva »Marjan«, izašla je u rujnu 1959. g. monografska studija »Vegetacija Marjana«, koju je izradio ing. Peta r Matković , profesor botanike na Višoj pedagoškoj školi u Splitu. Nakon klasičnih florističkih i novijih vegetacijskih studija Marjana i šireg područja Dalmacije, kroz radove A d a m ovića, Giromette, te Horvatića, H o r v a t a i drugih istraživača — Matkovi ć je u ovoj publikaciji prvi izradio cjeloviti prikaz i originalne pregledne karte biljnog pokrova ovog poznatog poluotoka u središnjem dijelu eumediteranske zone našeg Krša. Polazeći od suvremenog biljnosociološkog raščlanjenja i sastava vegetacije našeg primorskog područja, autor je sa stručnog botaničko-šumarskog gledišta, a u svijetlu najnovijih tekovina nauke kompleksno prikazao prirodne i druge faktore, sastav pojedinih vegetacijskih tipova i dinamiku njihovog razvoja, te bivše i predstojeće zahvate i uzgojne mjere u monokulturi bilobora - Pinus halepensis Mili., na Marjanu. U okviru fiziografske problematike prikazuje pisac geografske, orografske i klimatske značajke, a zatim geološki sastav (numulitni i alveolinski vapnenci, fliš) i pedološke prilike ovog poluotoka (smeđe karbonatno tlo, žuto-siva do sivo-smeđa karbonatna tla, crvenica). Na osnovi raspoloživih meteoroloških podataka autor detaljno analizira makro-i miro-klimatske prilike Marjana, a osobitim načinom obrade pluviometrijskih podataka i diagrama daje vrlo dobar pregled količina i rasporeda oborina u pojedinim godišnjim dobama i u vegetacijskom periodu, što je od posebnog značenja za bio-meliorativne zahvate. Važno mjesto u ovoj studiji zauzima tretiranje antropogenih faktora, koji su složenim, većinom destruktivnim, djelovanjem udarili osnovni pečat na prošli i sadašnji sastav i strukturu biljnog pokrova Marjana. Razmatrajući djelovanje čovjeka, zadovoljenje njegovih brojnih i raznolikih životnih potreba, te povezane promjene ekoloških faktora — autor izgrađuje osnovne fitocenološke teze razvitka vegetacije na Marjanu i razrađuje kasnije odgovarajući bio-gospodarski tretman. Nakon teoretskih razmatranja u pogledu rekonstrukcije sastava prvobitnog biljnog pokrivača Marjana autor zaključuje, da bi se pod utjecajem klimatskih faktora i u harmoničnim biocenotskim odnosima ovdje razvio vegetacijski klimaks zimzelenih šuma sveze Quercion ilicis Br. BI. odn. asocijacija O r n e t o-Q uercetum ilicis H-ić i navodi ... »da se na marjanskom području razvija biljni pokrov, koji je daleko od primarne klimatogene šumske zajednice i koji predstavlja značajne sekundarne degradacijske stadije različitih stepena«. Opis tih značajnih tipova današnje vegetacije predstavlja težište radnje i sadržan je u slijedećih 9 poglavlja: 1. Ostaci nekadašnje vegetacije zimzelenih šuma i makija, 2. Vegetacija Jadranskih gariga 3. Vegetacija Jadranskih pašnjaka 4. Vegetacija sjeverne strane Marjana S monosastojinom bilobora, Pinus halepensis Mili., a) Vegetacija istočne strane, b) Vegetacija Jadranskih gariga u uvali »Bena«, c) Ostaci gospodarskog bilja d) Uzgojne mjere, koje su poduzimane kod uspostavljanja monosastojine bilobora, Pinus halepensis Mili., e) Daljnji potrebni zahvati u monokulturi bora. 5. Vegetacija Marjanskog litorala, 6. Vegetacija naselja južne strane 7. Nitrofilna vegetacija 43 i |