DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 45     <-- 45 -->        PDF

DOMAĆA LITERATURA


Ing. Petar Matković: VEGETACIJA MARJANA.
(Conditions de vegetation sur la
presqu´ile du Marjan; Die Vegetationsverhältnisse
auf der Halbinsel Marjan) 139
str. sa 39 slika, preglednih karata i grafikona
u tekstu. Broširano, cijena knjige


600. dinara. Izdavač Pododbor Matice Hrvatske
— Split 1959. god.
U izdanju znanstvene biblioteke Pododbora
Matice Hrvatske u Splitu i uz potporu
društva »Marjan«, izašla je u rujnu
1959. g. monografska studija »Vegetacija
Marjana«, koju je izradio ing. Peta r
Matković , profesor botanike na Višoj
pedagoškoj školi u Splitu.


Nakon klasičnih florističkih i novijih vegetacijskih
studija Marjana i šireg područja
Dalmacije, kroz radove A d a m ovića,
Giromette, te Horvatića,
H o r v a t a i drugih istraživača — Matkovi
ć je u ovoj publikaciji prvi izradio
cjeloviti prikaz i originalne pregledne karte
biljnog pokrova ovog poznatog poluotoka
u središnjem dijelu eumediteranske
zone našeg Krša. Polazeći od suvremenog
biljnosociološkog raščlanjenja i sastava vegetacije
našeg primorskog područja, autor
je sa stručnog botaničko-šumarskog gledišta,
a u svijetlu najnovijih tekovina nauke
kompleksno prikazao prirodne i druge
faktore, sastav pojedinih vegetacijskih tipova
i dinamiku njihovog razvoja, te bivše
i predstojeće zahvate i uzgojne mjere u
monokulturi bilobora - Pinus halepensis
Mili., na Marjanu.


U okviru fiziografske problematike prikazuje
pisac geografske, orografske i klimatske
značajke, a zatim geološki sastav


(numulitni i alveolinski vapnenci, fliš) i
pedološke prilike ovog poluotoka (smeđe
karbonatno tlo, žuto-siva do sivo-smeđa
karbonatna tla, crvenica). Na osnovi raspoloživih
meteoroloških podataka autor
detaljno analizira makro-i miro-klimatske
prilike Marjana, a osobitim načinom obrade
pluviometrijskih podataka i diagrama
daje vrlo dobar pregled količina i rasporeda
oborina u pojedinim godišnjim
dobama i u vegetacijskom periodu, što je
od posebnog značenja za bio-meliorativne
zahvate.


Važno mjesto u ovoj studiji zauzima tretiranje
antropogenih faktora, koji su složenim,
većinom destruktivnim, djelovanjem
udarili osnovni pečat na prošli i sadašnji
sastav i strukturu biljnog pokrova
Marjana. Razmatrajući djelovanje čovjeka,
zadovoljenje njegovih brojnih i raznolikih
životnih potreba, te povezane promjene
ekoloških faktora — autor izgrađuje
osnovne fitocenološke teze razvitka vegetacije
na Marjanu i razrađuje kasnije
odgovarajući bio-gospodarski tretman.


Nakon teoretskih razmatranja u pogledu
rekonstrukcije sastava prvobitnog biljnog
pokrivača Marjana autor zaključuje, da bi
se pod utjecajem klimatskih faktora i u
harmoničnim biocenotskim odnosima ovdje
razvio vegetacijski klimaks zimzelenih
šuma sveze Quercion ilicis Br. BI.
odn. asocijacija O r n e t o-Q uercetum
ilicis H-ić i navodi ... »da se na marjanskom
području razvija biljni pokrov,
koji je daleko od primarne klimatogene
šumske zajednice i koji predstavlja značajne
sekundarne degradacijske stadije
različitih stepena«. Opis tih značajnih tipova
današnje vegetacije predstavlja težište
radnje i sadržan je u slijedećih 9 poglavlja:


1. Ostaci nekadašnje vegetacije zimzelenih
šuma i makija,
2. Vegetacija Jadranskih gariga
3. Vegetacija Jadranskih pašnjaka
4. Vegetacija sjeverne strane Marjana S
monosastojinom bilobora, Pinus halepensis
Mili.,
a) Vegetacija istočne strane,


b) Vegetacija Jadranskih gariga u uvali
»Bena«,
c) Ostaci gospodarskog bilja
d) Uzgojne mjere, koje su poduzimane


kod uspostavljanja monosastojine bilobora,
Pinus halepensis Mili.,
e) Daljnji potrebni zahvati u monokulturi
bora.


5. Vegetacija Marjanskog litorala,
6. Vegetacija naselja južne strane
7. Nitrofilna vegetacija
43


i