DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 38 <-- 38 --> PDF |
POVODOM DONOŠENJA UREDBE O ORGANIZACIJI ŠUMARSTVA Donošenjem nove Uredbe o organizaciji u šumarstvu, data je mogućnost da se provede takva organizacija osnovnih šumskoprivrednih jedinica, koja će omogućiti napredno i intenzivno šumsko gospodarenje, a to su šumarska gospodarstva organizirana kao privredne organizacije. Želimo u najkraćim crtama iznijeti smjernice za postavljenje što uspješnije organizacije šumskih gospodarstava i njihovih teritorijalnih jedinica na bazi načela postavljenih u Uredbi. Detaljnija razrada tih smjernica, sadržana je u samom Nacrtu oglednih pravila šumskog gospodarstva i uputama za njihovo financijsko poslovanje i to s težnjom, da terenu budu pomoć pri postavljanju konkretne organizacije pojedinog šumskog gospodarstva. Pri razradi spomenutih Pravila imale su se u prvom redu u vidu promjene i prednosti nastale novom organizacijom šumarstva kao što su: 1. veličina i cjelovitost područja nužna za trajno i intenzivno gospodarenje sa šumama, 2. privredni status šumskog gospodarstva, 3. veća akumulacija financijskih sredstava, 4. veće mogućnosti nabave, primjene i potpunog korištenja mehanizacije kod svih vrsta šumskih radova, 5. omogućavanja formiranja stalne šumske radne snage, 6. bolje i potpunije korištenje stručnog kadra. Ono što je najkarakterističnije za privrednu granu šumarstva i njeno djelovanje .nasuprot drugim granama, jeste veliko područje, na kojem se odvija čitavo poslovanje i dugotrajnost procesa proizvodnje. To je bio razlog da se u Pravilima, kao baza za razradu organizacije šum. gospodarstava uzeo teritorijalni princip. Čitavo područje šum. gospodarstva razdijeljeno je na manje jedinice — šumarije, Tevire i radilišta, na kojima se, gdje god za to ima uslova odvijaju sve vrste djelatnosti šumskog gospodarenja, čime je ujedno omogućeno da se šumarski stručnjaci i njihova odgovornost vežu za terensku jedinicu na kojoj rade. Prednjim postavkama prilagođena je i daljnja razrada organizacije u Oglednim pravilima. Navedena Ogledna pravila sastavljena su tako, da se svako šumsko gospodarstvo prema lokalnim svojim uslovima, djelatnostima, zadacima, području, financijskim i kadrovskim mogućnostima, može u njima snaći i načiniti svoja vlastita pravila, koja odgovaraju lokalnim prilikama dotičnog poduzeća. Na mnogo mjesta, naročito kod unutarnje organizacije gospodarstva, date su alternative i primjeri koji služe za lakšu orijentaciju i snalaženje kod sastava i donošenja vlastitih pravila. Nacrt Oglednih pravila nastojao je obuhvatiti i sve sugestije i propise, koji su dati u posljednje vrijeme za sastav Pravila privrednih organizacija, pa je zbog toga obuhvatio i gotovo sve opće propise, koji su bitni za poslovanje poduzeća. Na taj način u Pravilima je sažeto uglavnom sve, što je nužno za poznavanje djelovanja poduzeća. Tu su razrađena sva prava i dužnosti od radničkog savjeta do posljednjeg radnika, te na taj način ona postaju u neku ruku zakon za rad i djelovanje cijelog poduzeća, kolektiva i pojedinca. Jedan od osnovnih stavova, koji je zauzet kod organizacije šumskog gospodarstva je princip, da je šumsko gospodarstvo pravno lice sa isturenim terenskim jedinicama — šumarijama ili pogonima, koja ne djeluju samostalno. Prema tome radničko upravljanje t. j . radnički savjet i upravni odbor, postoje jedino kod šum. gospodarstva. Takav stav zasada je i jedino moguć, jer tek sa osnivanjem šumskih gospodarstava stvarat ćemo mogućnost oformljenja stalne radne snage u šumarstvu. Tek kada se ove početne teškoće prebrode, t. j . kada stvorimo brojne i iskusnije stalne šumske radnike, možemo razmišljati o eventualnoj daljnjoj razvojnoj fazi u pravcu uvođenja pogonskog radničkog savjeta. Od daljnjih značajnih činjenica, vrijedno je spomenuti, da se u unutarnjoj organizaciji šumskog gospodarstva predviđa uz rukovodioca poduzeća, direktora, izravno povezana samostalna referada za plan i . analizu. Smatramo da direktor mora tom referadom neposredno rukovoditi zbog važnosti rada i zbog podataka, koji proistiću iz poslovanja te referade, a koji su njemu neophodno potrebni za pravilno rukovođenje poduzećem. Pravilima je nadalje predviđeno i lice, koje bi zamjenjivalo direktora, koje zbog uštede na osoblju, kao i zbog drugih razloga koje ćemo kasnije spomenuti, ne bi trebalo u pravilu zauzeti posebno radno mjesto u poduzeću. Po našem mišljenju, u većini slučajeva trebao bi to biti rukovodilac najvažnijeg sektora u poduzeću t. j . uzgojnog. Na taj način ne stvara se posebno radno mjesto, već. samo funkcija, koju treba osigurati rukovodiocu uzgoja, čime se daje prioritet i značaj najvažnijoj djelatnosti u šumskom gospodarstvu. Takav stav imat će i iznimaka, gdje za to postoje objektivni razlozi. No u tom slučaju treba paziti, da se ne potkradu griješke prošlosti t. j. da lice koje |