DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 37     <-- 37 -->        PDF

SAOPĆENJA


U »Narodnim novinama« br. 5 od 10. II.
1960. objavljena je Uredba o organizaciji
šumarstva u NR Hrvatskoj, koju donosimo
u cijelosti:


Na temelju člana 52. stav 1. točka 5. Zakona
o šumama (»Narodne novine« broj
84/1949), Izvršno vijeće Sabora Narodne
Republike Hrvatske donosi


UREDBU
O ORGANIZACIJI ŠUMARSTVA


Clan 1.


Osnovna šumarsko-privredna organizacija
za neposredno upravljanje i gospodarenje
šumama i šumskim zemljištima u
društvenom vlasništvu je šumsko gospodarstvo.


Plantažama i nasadima šumskog drveća
brzog rasta mogu upravljati i druge privredne
organizacije.


Izvršno vijeće može određene šume i
šumska zemljišta dodijeliti na upravljanje
pojedinim državnim organima, ustanovama
i privrednim organizacijama.


Clan 2.


Šumsko gospodarstvo je privredna organizacija,
koja se bavi svim djelatnostima
koje spadaju u gospodarenje šumama i
šumskim zemljištima kao i lovnom privredom.


Uzgojem, njegom i zaštitom šuma kao i


lovnom privredom šumsko gospodarstvo se


bavi kao osnovnom djelatnošću, a može se


baviti i eksploatacijom šuma i šumskog


zemljišta, izgradnjom šumskih komunika


cija i zgrada te šumskim transportom.


U svrhu što racionalnijeg iskorišćavanja


zemljišta kojim upravlja, šumsko gospo


darstvo se može baviti i poljoprivrednom


djelatnošću.


Šumsko gospodarstvo može vršiti šum


skouzgojne radove kao i druge radove iz


svoje djelatnosti i drugim ustanovama i


organizacijama.


član 3.


Šumsko gospodarstvo osniva se za skupinu
šuma i šumskog zemljišta, koja predstavlja
prirodno-ekonomsku cjelinu i osigurava
trajno i racionalno šumsko gospodarenje
kao i perspektivni razvoj industrijske
prerade drveta (šumsko-gospodarska
cjelina). Koje šume i šumska zemljišta
sačinjavaju šumskogospodarsku cjelinu,
utvrđuje kotarski narodni odbor na sjednicama
obaju vijeća uz suglasnost Izvršnog
vijeća.


Ako bi šumskogospodarska cjelina trebala
obuhvatiti šume i šumska zemljišta
na području dvaju ili više kotara, šumskogospodarsku
cjelinu utvrđuju sporazumno
odnosni kotarski narodni odbori uz suglasnost
organa iz prednjeg stava.


U šumskogospodarsku cjelinu ulaze čitave
šumskogospodarske jedinice, koje se
određuju prema načelima o uređivanju šuma.
Šumskogospodarska jedinica ulazi u
onu šumskogospodarsku cjelinu u kojoj
se nalazi njezin pretežni dio.


Clan 4.


Šumska gospodarstva osnivaju općinski
i kotarski narodni odbori, na sjednicama
obaju vijeća.


Općinski narodni odbor osniva šumsko
gospodarstvo u slučaju, ako se na njegovom
području nalazi pretežni dio šuma i
šumskih zemljišta, koja sačinjavaju šumskogospodarsku
cjelinu. Ako se pretežni
dio područja šumskogospodarske cjeline
ne nalazi na području ni jedne općine,
šumsko gospodarstvo osniva kotarski narodni
odbor.


Ako područje šumskogospodarske cjeline
obuhvaća područje dvaju ili više kotara,
šumsko gospodarstvo osniva onaj kotar
ski narodni odbor na čijem se području
nalazi pretežni dio šuma i šumskih zemljišta
šumskogospodarske cjeline.


Clan 5.


Pravilima šumskog gospodarstva određuju
se njegove terenske i pogonske jedinice.


Clan 6.


Nakon osnivanja šumskih gospodarstava,
narodni odbori, koji su osnovali postojeće
šumarije, donijet će rješenja o njihovom;
prestanku.


Clan 7. .


Stupanjem na snagu ove Uredbe prestaje
vrijediti Uredba o organizaciji šumarske
službe (»Narodne novine«, br. 15/1954,
27-1954 i 11-1958).


Clan 8.


Ova uredba stupa na snagu danom ob


jave u »Narodnim novinama«.


Broj: 2375/1-1960.


Zagreb, 2. veljače 1960.


Predsjednik


Jakov Blažević v. r.


35


9




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 38     <-- 38 -->        PDF

POVODOM DONOŠENJA UREDBE
O ORGANIZACIJI ŠUMARSTVA


Donošenjem nove Uredbe o organizaciji
u šumarstvu, data je mogućnost da se provede
takva organizacija osnovnih šumskoprivrednih
jedinica, koja će omogućiti napredno
i intenzivno šumsko gospodarenje,
a to su šumarska gospodarstva organizirana
kao privredne organizacije.


Želimo u najkraćim crtama iznijeti
smjernice za postavljenje što uspješnije
organizacije šumskih gospodarstava i njihovih
teritorijalnih jedinica na bazi načela
postavljenih u Uredbi. Detaljnija razrada
tih smjernica, sadržana je u samom
Nacrtu oglednih pravila šumskog gospodarstva
i uputama za njihovo financijsko
poslovanje i to s težnjom, da terenu budu
pomoć pri postavljanju konkretne organizacije
pojedinog šumskog gospodarstva.


Pri razradi spomenutih Pravila imale su
se u prvom redu u vidu promjene i prednosti
nastale novom organizacijom šumarstva
kao što su:


1. veličina i cjelovitost područja nužna
za trajno i intenzivno gospodarenje sa šumama,
2. privredni status šumskog gospodarstva,
3. veća akumulacija financijskih
sredstava, 4. veće mogućnosti nabave, primjene
i potpunog korištenja mehanizacije
kod svih vrsta šumskih radova, 5. omogućavanja
formiranja stalne šumske radne
snage, 6. bolje i potpunije korištenje stručnog
kadra.
Ono što je najkarakterističnije za privrednu
granu šumarstva i njeno djelovanje
.nasuprot drugim granama, jeste veliko
područje, na kojem se odvija čitavo poslovanje
i dugotrajnost procesa proizvodnje.
To je bio razlog da se u Pravilima,
kao baza za razradu organizacije šum. gospodarstava
uzeo teritorijalni princip. Čitavo
područje šum. gospodarstva razdijeljeno
je na manje jedinice — šumarije,
Tevire i radilišta, na kojima se, gdje god
za to ima uslova odvijaju sve vrste djelatnosti
šumskog gospodarenja, čime je
ujedno omogućeno da se šumarski stručnjaci
i njihova odgovornost vežu za terensku
jedinicu na kojoj rade. Prednjim postavkama
prilagođena je i daljnja razrada
organizacije u Oglednim pravilima.


Navedena Ogledna pravila sastavljena
su tako, da se svako šumsko gospodarstvo
prema lokalnim svojim uslovima, djelatnostima,
zadacima, području, financijskim
i kadrovskim mogućnostima, može u njima
snaći i načiniti svoja vlastita pravila, koja
odgovaraju lokalnim prilikama dotičnog


poduzeća. Na mnogo mjesta, naročito kod
unutarnje organizacije gospodarstva, date
su alternative i primjeri koji služe za lakšu
orijentaciju i snalaženje kod sastava i
donošenja vlastitih pravila.


Nacrt Oglednih pravila nastojao je obuhvatiti
i sve sugestije i propise, koji su
dati u posljednje vrijeme za sastav Pravila
privrednih organizacija, pa je zbog toga
obuhvatio i gotovo sve opće propise, koji
su bitni za poslovanje poduzeća. Na taj
način u Pravilima je sažeto uglavnom sve,
što je nužno za poznavanje djelovanja poduzeća.
Tu su razrađena sva prava i dužnosti
od radničkog savjeta do posljednjeg
radnika, te na taj način ona postaju u neku
ruku zakon za rad i djelovanje cijelog
poduzeća, kolektiva i pojedinca.


Jedan od osnovnih stavova, koji je zauzet
kod organizacije šumskog gospodarstva
je princip, da je šumsko gospodarstvo
pravno lice sa isturenim terenskim jedinicama
— šumarijama ili pogonima, koja ne
djeluju samostalno. Prema tome radničko
upravljanje t. j . radnički savjet i upravni
odbor, postoje jedino kod šum. gospodarstva.
Takav stav zasada je i jedino moguć,
jer tek sa osnivanjem šumskih gospodarstava
stvarat ćemo mogućnost oformljenja
stalne radne snage u šumarstvu. Tek kada
se ove početne teškoće prebrode, t. j . kada
stvorimo brojne i iskusnije stalne šumske
radnike, možemo razmišljati o eventualnoj
daljnjoj razvojnoj fazi u pravcu uvođenja
pogonskog radničkog savjeta.


Od daljnjih značajnih činjenica, vrijedno
je spomenuti, da se u unutarnjoj organizaciji
šumskog gospodarstva predviđa uz
rukovodioca poduzeća, direktora, izravno
povezana samostalna referada za plan i


. analizu. Smatramo da direktor mora tom
referadom neposredno rukovoditi zbog važnosti
rada i zbog podataka, koji proistiću
iz poslovanja te referade, a koji su njemu
neophodno potrebni za pravilno rukovođenje
poduzećem. Pravilima je nadalje
predviđeno i lice, koje bi zamjenjivalo direktora,
koje zbog uštede na osoblju, kao
i zbog drugih razloga koje ćemo kasnije
spomenuti, ne bi trebalo u pravilu zauzeti
posebno radno mjesto u poduzeću. Po našem
mišljenju, u većini slučajeva trebao
bi to biti rukovodilac najvažnijeg sektora
u poduzeću t. j . uzgojnog. Na taj način ne
stvara se posebno radno mjesto, već. samo
funkcija, koju treba osigurati rukovodiocu
uzgoja, čime se daje prioritet i značaj
najvažnijoj djelatnosti u šumskom gospodarstvu.
Takav stav imat će i iznimaka,
gdje za to postoje objektivni razlozi.
No u tom slučaju treba paziti, da se ne
potkradu griješke prošlosti t. j. da lice koje




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 39     <-- 39 -->        PDF

objedinjuje cijelu proizvodnju ne bi dalo
i nehotice prioritet iskorištavanju šuma ili
kojoj drugoj grani na uštrb uzgoja. Ta bojazan
kao i težnja za uštedom osoblja
glavni je razlog preporuke, da se rukovodilac
uzgojnog sektora u pravilu imenuje
za zamjenika direktora. Razumna štednja
na radnim mjestima, kako ovdje tako i u
svim ostalim odjelima — sektorima poduzeća,
cilj je koji se preporuća i stalno provejava
kroz Ogledna pravila. To je ujedno
jedan od razloga, da se unutarnja organizacijska
podjela u poduzeću dala u dvije
alternative, time da se na terenu primijeni
ona, koja bolje odgovara prilikama i
zadacima dotičnog šumskog gospodarstva.
Radna mjesta sa opisom posla, koja su
razrađena kao primjer u ovom dijelu, data
su kao ogled za poduzeća sa svestranim i
razvijenim poslovanjem. Međutim ona se
mogu, a to će i većinom biti, prema potrebi
spajati, već prema veličini zadatka, načinu
poslovanja, kao i financijskim i kadrovskim
mogućnostima dotičnog kolektiva.


Jedan od glavnih momenata, koji treba
da nas rukovodi kod donošenja odluke o
veličini i broju osoblja u pojedinom sektoru
jeste zadatak i veličina posla, koji
stoje pred tom radnom jedinicom, da se
ne smetne s uma da je glavno težište stručnog
poslovanja na terenu t. j . u šumariji
ili pogonu. Stoga treba podesiti rukovođenje
svim djelatnostima tako, da se ono odvija
iz centra šum. gospodarstva — iz njegovih
specijaliziranih odjela ili sektora,
preko rukovodstva teritorijalnih jedinica


— šumarija. Tu u terenskoj jedinici, šumariji,
treba u pravilu objediniti cjelokupno
privredno poslovanje te jedinice. Bespotrebnim
izdvajanjem pojedine djelatnosti
iz poslovanja šumarije — kao na pr.
iskorištavanja šuma, — narušavamo ili pak
u velike ometamo stvaranje stalnog šumskog
radnika i stvaramo za taj izdvojeni
dio posla nezainteresirane stručnjake i rukovodioce
na terenu. Dakle postižemo
upravo obrnuti efekat od onog kog smo
želili postići ovom novom organizacijom.
Osim toga u tom slučaju zaposlenost stručnog
osoblja na terenu nije većinom potpuna,
pa se takvim načinom i nehotice nepotrebno
povećava brojno stanje osoblja u
poduzeću. Pravilnom organizacijom centra
i terena kao i nastojanjem da se teren
što brže i bolje organizacijski i kadrovski
osposobi za izvršenje i najtežih zadataka,
osigurat ćemo zdrav progres poduzeću, dobro
radničko samoupravljanje, stvaranje
dobrog i stručnog radničkog kadra i njegovo
potpuno iskorišćavanje, kao i to da
time dajemo mogućnost da Što prije pređemo
na plaćanje radnih ljudi po jedinici
proizvodnje.
U tom duhu predložena je i organizacija
terensko-poslovnih jedinica — šumarija.
Kako smo već naprijed naglasili, te
jedinice su nesamostalni pogoni šumskih
gospodarstava, koje izvršavaju operativne
zadatke prema planovima, uputama i naredbama
poduzeća. U toj organizaciji provode
se u djelo gotovo svi planovi i zadaci
šumarstva, pa je onda razumljivo da
se toj jedinici i njenoj organizaciji posveti
puna pažnja. Njeno djelovanje u novim
uslovima u poduzeću ne može ostati isto
kao dosada t. j . na administrativno-birokratskoj
bazi, već treba da se kvalitetno
izmijeni. Centralizam u šumariji, a time i
podjela posla referentima po granama djelatnosti,
teško je održiva, jer pretpostavlja
stvaranje specijaliziranog kadra ne samo
u gospodarstvu, već i u šumariji, koja je
po svojoj namjeni i zadatku potpuno operativno
tijelo, koje ne podnosi centralizam,
administraciju i birokraciju, naročito
ne u poduzeću. Baš je to i razlog, da se
u Oglednim pravilima ovdje dao organizaciji
šumarije drugi pravac. U uredu šumarije
zamišlja se minimalan broj lica, koja
rukovode i objedinjavaju radove na šumariji,
dok se na terenu oformljuju nove
operativne jedinice — reviri, kojima neposredno
upravljaju šumarski tehničari.


Takvom organizacijom zagarantovano je
bolje i stručnije provođenje zadataka, jer
je neposredni rukovodilac i kontrolor svih
radova stručnjak — šumarski tehničar.
Time se u potpunosti onemogućuje prenošenje
često i najstručnijih zadataka direktno
od upravitelja na lugara ili radnika,
a da kraj toga nema dovoljnog stručnog
nadzora. Na taj način stvara se zdrava
borba i natjecanje za što bolje, veće i
brže izvršenje zadataka između susjednih
revira. Uspjeh pojedinog revirnika i njegove
jedinice lako je uočljiv, upoređujući
ga sa uspjesima okolnih revira. Njegova
stručnost i zalaganje dolazi do većeg izražaja
i pruža veću mogućnost pravednijeg
nagrađivanja cjelokupnog osoblja revira
prema pokazanom uspjehu. Ti reviri
moći će se u datom momentu uz izvjesne
preinake prilagoditi ekonomskim jedinicama
i poslužiti nam kao baza za prelaz na
kompleksno nagrađivanje radnika. Revir
je zamišljen kao manja gospodarska jedinica
unutar šumarije i to po mogućnosti
sa istorodnim poslom, gdje je revirnik šumarski
tehničar, koji provodi cjelokupno
gospodarenje na svom reviru pod nadzorom
i vodstvom šumarije. U t. zv. klasičnom
dijelu šuma revir bi bio sastavljen
od nekoliko današnjih lugarija, a ako ima
na terenu nekih posebnih djelatnosti većeg
značaja na pr. plantaže drveća brzog
rasta, poljoprivredna djelatnost, stočar




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 40     <-- 40 -->        PDF

stvo i si. tada takve jedinice čine posebne
revire. Isto tako može činiti posebni revir
i uzgojno lovište u šumskom gospodarstvu
(fazanerija i slično). Taj oblik organizacije
pruža ujedno i mogućnost da nađemo
konačno pravo i odgovarajuće mjesto našem
šumarskom tehničaru, koji je često
dosada bio krivo zaposlen i iskorišćavan.


—Revir se dalje dijeli na više radilišta,
čiji broj ovisi o vrsti i veličini poslovanja.
Na čelu takvog radilišta nalazi se rukovodilac
radilišta — manipulant, koji rukovodi
grupom radnika zaposlenih na
konkretnim radovima. U najvećem broju
slučaja rukovodioci takovih radilišta bit
će današnji najbolji lugari prekvalificirani,
kao kvalificirani ili visoko kvalificirani
radnici. Time ćemo dosadanji lugarski
kadar moći lako prevesti iz dosadanjeg
administrativnog statusa na status
privrednika i dati mu mogućnost da
postane dobar stručni radnik, koji je našoj
privredi neminovno potreban. Ma da
ćemo stvaranje stalnog šumskog radnika,
koji će putem svog uzdizanja i plaćanja
kroz uspjeh cijelog šumskog gospodarstva
i sam postati ubrzo dobar čuvar šume, nema
sumnje, da ćemo i dalje, barem u doglednoj
budućnosti morati čuvati šumu od
svih štetočina, a naročito od čovjeka, putem
posebne čuvarske službe. U tu svrhu
potrebno je kod osnivanja poduzeća odlučiti
o načinu čuvanja šuma, kao i o broju
potrebnih čuvarskih rajona odnosno čuvara.
Broj čuvarskih rajona u većini slučajeva
ne će se poklapati sa brojem današnjih
lugarija, jer će se ova služba svesti
isključivo na čuvanje ugroženih dijelova
šume, a privredno poslovanje dobit će nov
organizacioni oblik kroz naprijed spomenuta
radilišta.


S obzirom na specifičnost poslovanja i
teškoće službe kao i na njenu sadašnju
potrebu, vjerojatno će o tome biti doneseni
posebni zakonski propisi, koji će regulirati
mnoga još sada neriješena pitanja.
Međutim, vjerojatno je, da će današnji
najbolji lugarski kadar vremenom preći sa
čuvarskog na čisto privredno poslovanje,
jer tu je i mjesto dobrom stručnom radniku,
a na to će ga i upućivati odgovarajući
tarifni stav u poduzeću. Kod donošenja
odluke o prelazu pojedinih lugara za rukovodioca
radilišta — predradnika, odnosno
kod osnivanja čuvarskih rajona treba
postupiti oprezno, da se ne učini prenagli
skok sa današnjih lugarija na previše
smanjeni broj čuvarskih rajona, čime bi
mogla nastati opasnost od većih krađa i
ostalih šteta. Opisanim načinom organizacije
šumskih gospodarstava i njenih te


renskih jedinica postići ćemo još jednu
prednost, a to je ostvarenje tendence da se
na terenu okupe i stvaraju dobri stručnjaci
praktičari, dok će se u gospodarstvu naći
specijalisti po izvjesnim granama djelatnosti.
Tu će se s vremenom moći razvijait
i ostala potrebna specijalizirana služba,
kojoj će biti zadatak primjena svih
naučnih tekovina i dostignuća u praksi..


Uz predloženu organizaciju šumskih gospodarstava
predložen je i Nacrt uputstava
za njihovo financijsko poslovanje. —
Osnivanjem novih gospodarstava organizovanih
kao poduzeća, nastaje ozbiljna
prekretnica za bolji razvoj i u financijskom
poslovanju.


Sistem financiranja obrtnih sredstava
kod dosadašnjih šumarija kao ustanova sa
samostalnim financiranjem rješavan je na
niz načina, no uvijek su to bila samo više
manje polovična rješenja, tek toliko da
se može udovoljiti momentanim potrebama.
Međutim, osnivanjem šumskog gospodarstva
sa statusom privredne organizacije,
u financijskom pogledu postižemo
brojna preimućstva izravnavajući se sa
ostlim privrednim organizacijama. Naročito
su preimućstva u slijedećem:


— šumsko
gospodarstvo može sada doći
normalno do potrebnih obrtnih sredstava
kao i sve ostale privredne organizacije.
Osim toga i vlastiti fondovi
obrtnih sredstava, bit će sada veći i
objedinjeni na jednom mjestu, pa će se
moći daleko racionalnije iskoristiti,

osnovna sredstva dosadašnjih šumarija,
i sa postojećom oskudnom mehanizacijom
moći će da se maksimalno iskoriste,
jer će ih uprava gospodarstva moći
prebacivati prema ukazanim potrebama
iz jednom radnog mjesta na drugo.
Time će se i sa manjim sredstvima uz
maksimalno i racionalno njihovo iskorišćavanje
moći zadovoljiti veće potrebe
od dosadašnjih, a kraj toga i sniziti
troškove proizvodnje,


— novčana sredstva moći će se bolje iskoristiti,
jer će se formirati veći iznosi
u gospodarstvu i ulagati u veći i korisnija
investiciona ulaganja,
— raspodjela
čistog prihoda u fondove doći
će jače do izražaja, jer će se raspoređivati
po načelima ekonomičnosti kao
i svrsishodnosti ulaganja sredstmva u
namjene, koje će gospodarstvo kao cjelina
moći najbolje iskoristiti.
Da bi se prelaz na nov način poslovanja
u šumskim gospodarstvima mogao što
brže i lakše odvijati, u »Uputstvima za financijsko
poslovanje šumskih gospodar




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 41     <-- 41 -->        PDF

stava« date su detaljne upute kako i na
koji način može šumsko gospodarstvo osigurati
potrebna obrtna sredstva za redovno
poslovanje, što je od osobite važnosti
sada u času osnivanja novih poduzeća. —
Paralelno tome, izrađen je i nacrt kontnog
plana, koji treba ovih dana da se nakon
konačne redakcije izda kao uputa za
financijsko poslovanje šumskim gospodarstvima.
Data uputstva koja se kreću u
okviru postojećih propisa, nisu mogla u
fične nedostatke, koje ova grana ima u
potpunosti riješiti ni otkloniti neke specisvom
poslovanju. Zbog toga su poduzete
mjere, da se kod nadležnih organa riješe
naročito neka hitna i aktuelna pitanja od
kojih su najvažnija:



raspodjela dohotka, šumskog gospodarstva
na pojedine općine, koje su van
sjedišta šumskog gospodarstva. Predloženo
je da se raspodjela tog dohotka ne
bi vršila u duhu dosadanjih propisa,
t. j . prema´ uloženim sredstvima čiji su
dio i osnovna sredstva, koja se u šumarstvu
koristi na cijelom području
bez obzira na općine, već prema ostvarenom
bruto produktu na pojedinoj
općini, što je daleko objektivnije i pravednije
za sve općine na čijem se području
ostvaruje taj dohodak,

osim toga je predloženo da se osigurana
financijska sredstva za uzgojne radove
u jednoj godini ukoliko ostaju neutrošena
zbog neizvršenog plana predviđenih
radova, prenose u slijedeću godinu
sa istom namjenom. To je dato radi toga,
jer bi se u protivnom moglo dogoditi,
da se neizvršenjem zadataka u
ovoj djelatnosti stimuliraju poduzeća za
svoj nerad sa dohotkom odnosno čistim
prihodom, koji je to veći što je neizvršenje
plana veće.


U samom knjigovodstvenom poslovanju
značajno je spomenuti, da će se knjiženje
proizvodnje u šumskom gospodarstvu vršiti
na temelju obračuna sastavljenog po
šumariji ili pogonu. Takvim obračunom
troškova mjesečne proizvodnje, koji je sastavljen
u osnovnoj jedinici, data je veća
garancija i mogućnost pravilnog knjiženja
pojedinih troškova, jer je terenska jedinica
u neposrednom kontaktu sa proizvodnjom,
pa se na licu mjesta mogu izvršiti


sve potrebne ispravke, dopune i slično,
što bi kod šumskog gospodarstva, u koliko
bi se tamo vršilo, bilo često vrlo teško.


Kao daljnja pomoć financijskoj službi
šumskih gospodarstava, uskoro će se završiti
i ogledni Tarifni pravilnik, a zatim
dolazi na red i nacrt kompleksnog nagrađivanja
po ekonomskim jedinicama, odnosno
jedinici proizvodnje. Kod te razrade,
koja će trajati svakako nešto dulje, bit će
potrebna svestrana pomoć i suradnja terenskih
organizacija i njihovih stručnjaka,
jer bez toga ovako zamašan i delikatan
posao sigurno ne će dati onaj željeni efekat
koga očekujemo.


Naprijed iznesena predložena organizacija
šumskog gospodarstva treba da je
osnova, koja će se postepeno dotjerivati
i prilagođavati općem duhu i napretku u
našoj privredi. Paralelno tome treba da
nam je jedan od osnovnih zadataka oformljenje
i stručno obrazovanje stalne radne
snage, njezin kulturan smještaj, opskrba
i uzdizanje. Kod toga treba da odigra posebnu
ulogu sindikalna i partijska organizacija,
koju treba što prije oformiti kod
novih poduzeća.


Na kraju treba posebno naglasiti da je
dobro organiziranom i naprednom šumarstvu
u interesu dobro organizirana i moderna
drvna industrija. Stoga je potrebno
i nužno privrednu politiku ovih dviju djelatnosti
što bolje i tjesnije povezati i objediniti
putem udruživanja u poslovna
udruženja ili tome slične forme objedinjavanja.
Taj zadatak trebaju šumska gospodarstva
ozbiljno shvatiti, jer bez toga


t. j . bez obostrane suradnje nema napretka
ni za šumarstvo ni za drvnu industriju.
Materijalna pomoć u koliko je nužna bilo
kojoj djelatnosti, treba da je svesrdno data,
sa sviješću da će se brzo vratiti i osigurati
napredak i u vlastitoj djelatnosti.
Uz takvu organizaciju poduzeća i pravilno
postavljenu politiku unutar i van samog
šumskog gospodarstva, treba da se
stalno borimo za kvalitetno i kvantitetno
izvršenje svih zadataka i obaveza gospo