DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 37 <-- 37 --> PDF |
SAOPĆENJA U »Narodnim novinama« br. 5 od 10. II. 1960. objavljena je Uredba o organizaciji šumarstva u NR Hrvatskoj, koju donosimo u cijelosti: Na temelju člana 52. stav 1. točka 5. Zakona o šumama (»Narodne novine« broj 84/1949), Izvršno vijeće Sabora Narodne Republike Hrvatske donosi UREDBU O ORGANIZACIJI ŠUMARSTVA Clan 1. Osnovna šumarsko-privredna organizacija za neposredno upravljanje i gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu je šumsko gospodarstvo. Plantažama i nasadima šumskog drveća brzog rasta mogu upravljati i druge privredne organizacije. Izvršno vijeće može određene šume i šumska zemljišta dodijeliti na upravljanje pojedinim državnim organima, ustanovama i privrednim organizacijama. Clan 2. Šumsko gospodarstvo je privredna organizacija, koja se bavi svim djelatnostima koje spadaju u gospodarenje šumama i šumskim zemljištima kao i lovnom privredom. Uzgojem, njegom i zaštitom šuma kao i lovnom privredom šumsko gospodarstvo se bavi kao osnovnom djelatnošću, a može se baviti i eksploatacijom šuma i šumskog zemljišta, izgradnjom šumskih komunika cija i zgrada te šumskim transportom. U svrhu što racionalnijeg iskorišćavanja zemljišta kojim upravlja, šumsko gospo darstvo se može baviti i poljoprivrednom djelatnošću. Šumsko gospodarstvo može vršiti šum skouzgojne radove kao i druge radove iz svoje djelatnosti i drugim ustanovama i organizacijama. član 3. Šumsko gospodarstvo osniva se za skupinu šuma i šumskog zemljišta, koja predstavlja prirodno-ekonomsku cjelinu i osigurava trajno i racionalno šumsko gospodarenje kao i perspektivni razvoj industrijske prerade drveta (šumsko-gospodarska cjelina). Koje šume i šumska zemljišta sačinjavaju šumskogospodarsku cjelinu, utvrđuje kotarski narodni odbor na sjednicama obaju vijeća uz suglasnost Izvršnog vijeća. Ako bi šumskogospodarska cjelina trebala obuhvatiti šume i šumska zemljišta na području dvaju ili više kotara, šumskogospodarsku cjelinu utvrđuju sporazumno odnosni kotarski narodni odbori uz suglasnost organa iz prednjeg stava. U šumskogospodarsku cjelinu ulaze čitave šumskogospodarske jedinice, koje se određuju prema načelima o uređivanju šuma. Šumskogospodarska jedinica ulazi u onu šumskogospodarsku cjelinu u kojoj se nalazi njezin pretežni dio. Clan 4. Šumska gospodarstva osnivaju općinski i kotarski narodni odbori, na sjednicama obaju vijeća. Općinski narodni odbor osniva šumsko gospodarstvo u slučaju, ako se na njegovom području nalazi pretežni dio šuma i šumskih zemljišta, koja sačinjavaju šumskogospodarsku cjelinu. Ako se pretežni dio područja šumskogospodarske cjeline ne nalazi na području ni jedne općine, šumsko gospodarstvo osniva kotarski narodni odbor. Ako područje šumskogospodarske cjeline obuhvaća područje dvaju ili više kotara, šumsko gospodarstvo osniva onaj kotar ski narodni odbor na čijem se području nalazi pretežni dio šuma i šumskih zemljišta šumskogospodarske cjeline. Clan 5. Pravilima šumskog gospodarstva određuju se njegove terenske i pogonske jedinice. Clan 6. Nakon osnivanja šumskih gospodarstava, narodni odbori, koji su osnovali postojeće šumarije, donijet će rješenja o njihovom; prestanku. Clan 7. . Stupanjem na snagu ove Uredbe prestaje vrijediti Uredba o organizaciji šumarske službe (»Narodne novine«, br. 15/1954, 27-1954 i 11-1958). Clan 8. Ova uredba stupa na snagu danom ob jave u »Narodnim novinama«. Broj: 2375/1-1960. Zagreb, 2. veljače 1960. Predsjednik Jakov Blažević v. r. 35 9 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 38 <-- 38 --> PDF |
POVODOM DONOŠENJA UREDBE O ORGANIZACIJI ŠUMARSTVA Donošenjem nove Uredbe o organizaciji u šumarstvu, data je mogućnost da se provede takva organizacija osnovnih šumskoprivrednih jedinica, koja će omogućiti napredno i intenzivno šumsko gospodarenje, a to su šumarska gospodarstva organizirana kao privredne organizacije. Želimo u najkraćim crtama iznijeti smjernice za postavljenje što uspješnije organizacije šumskih gospodarstava i njihovih teritorijalnih jedinica na bazi načela postavljenih u Uredbi. Detaljnija razrada tih smjernica, sadržana je u samom Nacrtu oglednih pravila šumskog gospodarstva i uputama za njihovo financijsko poslovanje i to s težnjom, da terenu budu pomoć pri postavljanju konkretne organizacije pojedinog šumskog gospodarstva. Pri razradi spomenutih Pravila imale su se u prvom redu u vidu promjene i prednosti nastale novom organizacijom šumarstva kao što su: 1. veličina i cjelovitost područja nužna za trajno i intenzivno gospodarenje sa šumama, 2. privredni status šumskog gospodarstva, 3. veća akumulacija financijskih sredstava, 4. veće mogućnosti nabave, primjene i potpunog korištenja mehanizacije kod svih vrsta šumskih radova, 5. omogućavanja formiranja stalne šumske radne snage, 6. bolje i potpunije korištenje stručnog kadra. Ono što je najkarakterističnije za privrednu granu šumarstva i njeno djelovanje .nasuprot drugim granama, jeste veliko područje, na kojem se odvija čitavo poslovanje i dugotrajnost procesa proizvodnje. To je bio razlog da se u Pravilima, kao baza za razradu organizacije šum. gospodarstava uzeo teritorijalni princip. Čitavo područje šum. gospodarstva razdijeljeno je na manje jedinice — šumarije, Tevire i radilišta, na kojima se, gdje god za to ima uslova odvijaju sve vrste djelatnosti šumskog gospodarenja, čime je ujedno omogućeno da se šumarski stručnjaci i njihova odgovornost vežu za terensku jedinicu na kojoj rade. Prednjim postavkama prilagođena je i daljnja razrada organizacije u Oglednim pravilima. Navedena Ogledna pravila sastavljena su tako, da se svako šumsko gospodarstvo prema lokalnim svojim uslovima, djelatnostima, zadacima, području, financijskim i kadrovskim mogućnostima, može u njima snaći i načiniti svoja vlastita pravila, koja odgovaraju lokalnim prilikama dotičnog poduzeća. Na mnogo mjesta, naročito kod unutarnje organizacije gospodarstva, date su alternative i primjeri koji služe za lakšu orijentaciju i snalaženje kod sastava i donošenja vlastitih pravila. Nacrt Oglednih pravila nastojao je obuhvatiti i sve sugestije i propise, koji su dati u posljednje vrijeme za sastav Pravila privrednih organizacija, pa je zbog toga obuhvatio i gotovo sve opće propise, koji su bitni za poslovanje poduzeća. Na taj način u Pravilima je sažeto uglavnom sve, što je nužno za poznavanje djelovanja poduzeća. Tu su razrađena sva prava i dužnosti od radničkog savjeta do posljednjeg radnika, te na taj način ona postaju u neku ruku zakon za rad i djelovanje cijelog poduzeća, kolektiva i pojedinca. Jedan od osnovnih stavova, koji je zauzet kod organizacije šumskog gospodarstva je princip, da je šumsko gospodarstvo pravno lice sa isturenim terenskim jedinicama — šumarijama ili pogonima, koja ne djeluju samostalno. Prema tome radničko upravljanje t. j . radnički savjet i upravni odbor, postoje jedino kod šum. gospodarstva. Takav stav zasada je i jedino moguć, jer tek sa osnivanjem šumskih gospodarstava stvarat ćemo mogućnost oformljenja stalne radne snage u šumarstvu. Tek kada se ove početne teškoće prebrode, t. j . kada stvorimo brojne i iskusnije stalne šumske radnike, možemo razmišljati o eventualnoj daljnjoj razvojnoj fazi u pravcu uvođenja pogonskog radničkog savjeta. Od daljnjih značajnih činjenica, vrijedno je spomenuti, da se u unutarnjoj organizaciji šumskog gospodarstva predviđa uz rukovodioca poduzeća, direktora, izravno povezana samostalna referada za plan i . analizu. Smatramo da direktor mora tom referadom neposredno rukovoditi zbog važnosti rada i zbog podataka, koji proistiću iz poslovanja te referade, a koji su njemu neophodno potrebni za pravilno rukovođenje poduzećem. Pravilima je nadalje predviđeno i lice, koje bi zamjenjivalo direktora, koje zbog uštede na osoblju, kao i zbog drugih razloga koje ćemo kasnije spomenuti, ne bi trebalo u pravilu zauzeti posebno radno mjesto u poduzeću. Po našem mišljenju, u većini slučajeva trebao bi to biti rukovodilac najvažnijeg sektora u poduzeću t. j . uzgojnog. Na taj način ne stvara se posebno radno mjesto, već. samo funkcija, koju treba osigurati rukovodiocu uzgoja, čime se daje prioritet i značaj najvažnijoj djelatnosti u šumskom gospodarstvu. Takav stav imat će i iznimaka, gdje za to postoje objektivni razlozi. No u tom slučaju treba paziti, da se ne potkradu griješke prošlosti t. j. da lice koje |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 39 <-- 39 --> PDF |
objedinjuje cijelu proizvodnju ne bi dalo i nehotice prioritet iskorištavanju šuma ili kojoj drugoj grani na uštrb uzgoja. Ta bojazan kao i težnja za uštedom osoblja glavni je razlog preporuke, da se rukovodilac uzgojnog sektora u pravilu imenuje za zamjenika direktora. Razumna štednja na radnim mjestima, kako ovdje tako i u svim ostalim odjelima — sektorima poduzeća, cilj je koji se preporuća i stalno provejava kroz Ogledna pravila. To je ujedno jedan od razloga, da se unutarnja organizacijska podjela u poduzeću dala u dvije alternative, time da se na terenu primijeni ona, koja bolje odgovara prilikama i zadacima dotičnog šumskog gospodarstva. Radna mjesta sa opisom posla, koja su razrađena kao primjer u ovom dijelu, data su kao ogled za poduzeća sa svestranim i razvijenim poslovanjem. Međutim ona se mogu, a to će i većinom biti, prema potrebi spajati, već prema veličini zadatka, načinu poslovanja, kao i financijskim i kadrovskim mogućnostima dotičnog kolektiva. Jedan od glavnih momenata, koji treba da nas rukovodi kod donošenja odluke o veličini i broju osoblja u pojedinom sektoru jeste zadatak i veličina posla, koji stoje pred tom radnom jedinicom, da se ne smetne s uma da je glavno težište stručnog poslovanja na terenu t. j . u šumariji ili pogonu. Stoga treba podesiti rukovođenje svim djelatnostima tako, da se ono odvija iz centra šum. gospodarstva — iz njegovih specijaliziranih odjela ili sektora, preko rukovodstva teritorijalnih jedinica — šumarija. Tu u terenskoj jedinici, šumariji, treba u pravilu objediniti cjelokupno privredno poslovanje te jedinice. Bespotrebnim izdvajanjem pojedine djelatnosti iz poslovanja šumarije — kao na pr. iskorištavanja šuma, — narušavamo ili pak u velike ometamo stvaranje stalnog šumskog radnika i stvaramo za taj izdvojeni dio posla nezainteresirane stručnjake i rukovodioce na terenu. Dakle postižemo upravo obrnuti efekat od onog kog smo želili postići ovom novom organizacijom. Osim toga u tom slučaju zaposlenost stručnog osoblja na terenu nije većinom potpuna, pa se takvim načinom i nehotice nepotrebno povećava brojno stanje osoblja u poduzeću. Pravilnom organizacijom centra i terena kao i nastojanjem da se teren što brže i bolje organizacijski i kadrovski osposobi za izvršenje i najtežih zadataka, osigurat ćemo zdrav progres poduzeću, dobro radničko samoupravljanje, stvaranje dobrog i stručnog radničkog kadra i njegovo potpuno iskorišćavanje, kao i to da time dajemo mogućnost da Što prije pređemo na plaćanje radnih ljudi po jedinici proizvodnje. U tom duhu predložena je i organizacija terensko-poslovnih jedinica — šumarija. Kako smo već naprijed naglasili, te jedinice su nesamostalni pogoni šumskih gospodarstava, koje izvršavaju operativne zadatke prema planovima, uputama i naredbama poduzeća. U toj organizaciji provode se u djelo gotovo svi planovi i zadaci šumarstva, pa je onda razumljivo da se toj jedinici i njenoj organizaciji posveti puna pažnja. Njeno djelovanje u novim uslovima u poduzeću ne može ostati isto kao dosada t. j . na administrativno-birokratskoj bazi, već treba da se kvalitetno izmijeni. Centralizam u šumariji, a time i podjela posla referentima po granama djelatnosti, teško je održiva, jer pretpostavlja stvaranje specijaliziranog kadra ne samo u gospodarstvu, već i u šumariji, koja je po svojoj namjeni i zadatku potpuno operativno tijelo, koje ne podnosi centralizam, administraciju i birokraciju, naročito ne u poduzeću. Baš je to i razlog, da se u Oglednim pravilima ovdje dao organizaciji šumarije drugi pravac. U uredu šumarije zamišlja se minimalan broj lica, koja rukovode i objedinjavaju radove na šumariji, dok se na terenu oformljuju nove operativne jedinice — reviri, kojima neposredno upravljaju šumarski tehničari. Takvom organizacijom zagarantovano je bolje i stručnije provođenje zadataka, jer je neposredni rukovodilac i kontrolor svih radova stručnjak — šumarski tehničar. Time se u potpunosti onemogućuje prenošenje često i najstručnijih zadataka direktno od upravitelja na lugara ili radnika, a da kraj toga nema dovoljnog stručnog nadzora. Na taj način stvara se zdrava borba i natjecanje za što bolje, veće i brže izvršenje zadataka između susjednih revira. Uspjeh pojedinog revirnika i njegove jedinice lako je uočljiv, upoređujući ga sa uspjesima okolnih revira. Njegova stručnost i zalaganje dolazi do većeg izražaja i pruža veću mogućnost pravednijeg nagrađivanja cjelokupnog osoblja revira prema pokazanom uspjehu. Ti reviri moći će se u datom momentu uz izvjesne preinake prilagoditi ekonomskim jedinicama i poslužiti nam kao baza za prelaz na kompleksno nagrađivanje radnika. Revir je zamišljen kao manja gospodarska jedinica unutar šumarije i to po mogućnosti sa istorodnim poslom, gdje je revirnik šumarski tehničar, koji provodi cjelokupno gospodarenje na svom reviru pod nadzorom i vodstvom šumarije. U t. zv. klasičnom dijelu šuma revir bi bio sastavljen od nekoliko današnjih lugarija, a ako ima na terenu nekih posebnih djelatnosti većeg značaja na pr. plantaže drveća brzog rasta, poljoprivredna djelatnost, stočar |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 40 <-- 40 --> PDF |
stvo i si. tada takve jedinice čine posebne revire. Isto tako može činiti posebni revir i uzgojno lovište u šumskom gospodarstvu (fazanerija i slično). Taj oblik organizacije pruža ujedno i mogućnost da nađemo konačno pravo i odgovarajuće mjesto našem šumarskom tehničaru, koji je često dosada bio krivo zaposlen i iskorišćavan. —Revir se dalje dijeli na više radilišta, čiji broj ovisi o vrsti i veličini poslovanja. Na čelu takvog radilišta nalazi se rukovodilac radilišta — manipulant, koji rukovodi grupom radnika zaposlenih na konkretnim radovima. U najvećem broju slučaja rukovodioci takovih radilišta bit će današnji najbolji lugari prekvalificirani, kao kvalificirani ili visoko kvalificirani radnici. Time ćemo dosadanji lugarski kadar moći lako prevesti iz dosadanjeg administrativnog statusa na status privrednika i dati mu mogućnost da postane dobar stručni radnik, koji je našoj privredi neminovno potreban. Ma da ćemo stvaranje stalnog šumskog radnika, koji će putem svog uzdizanja i plaćanja kroz uspjeh cijelog šumskog gospodarstva i sam postati ubrzo dobar čuvar šume, nema sumnje, da ćemo i dalje, barem u doglednoj budućnosti morati čuvati šumu od svih štetočina, a naročito od čovjeka, putem posebne čuvarske službe. U tu svrhu potrebno je kod osnivanja poduzeća odlučiti o načinu čuvanja šuma, kao i o broju potrebnih čuvarskih rajona odnosno čuvara. Broj čuvarskih rajona u većini slučajeva ne će se poklapati sa brojem današnjih lugarija, jer će se ova služba svesti isključivo na čuvanje ugroženih dijelova šume, a privredno poslovanje dobit će nov organizacioni oblik kroz naprijed spomenuta radilišta. S obzirom na specifičnost poslovanja i teškoće službe kao i na njenu sadašnju potrebu, vjerojatno će o tome biti doneseni posebni zakonski propisi, koji će regulirati mnoga još sada neriješena pitanja. Međutim, vjerojatno je, da će današnji najbolji lugarski kadar vremenom preći sa čuvarskog na čisto privredno poslovanje, jer tu je i mjesto dobrom stručnom radniku, a na to će ga i upućivati odgovarajući tarifni stav u poduzeću. Kod donošenja odluke o prelazu pojedinih lugara za rukovodioca radilišta — predradnika, odnosno kod osnivanja čuvarskih rajona treba postupiti oprezno, da se ne učini prenagli skok sa današnjih lugarija na previše smanjeni broj čuvarskih rajona, čime bi mogla nastati opasnost od većih krađa i ostalih šteta. Opisanim načinom organizacije šumskih gospodarstava i njenih te renskih jedinica postići ćemo još jednu prednost, a to je ostvarenje tendence da se na terenu okupe i stvaraju dobri stručnjaci praktičari, dok će se u gospodarstvu naći specijalisti po izvjesnim granama djelatnosti. Tu će se s vremenom moći razvijait i ostala potrebna specijalizirana služba, kojoj će biti zadatak primjena svih naučnih tekovina i dostignuća u praksi.. Uz predloženu organizaciju šumskih gospodarstava predložen je i Nacrt uputstava za njihovo financijsko poslovanje. — Osnivanjem novih gospodarstava organizovanih kao poduzeća, nastaje ozbiljna prekretnica za bolji razvoj i u financijskom poslovanju. Sistem financiranja obrtnih sredstava kod dosadašnjih šumarija kao ustanova sa samostalnim financiranjem rješavan je na niz načina, no uvijek su to bila samo više manje polovična rješenja, tek toliko da se može udovoljiti momentanim potrebama. Međutim, osnivanjem šumskog gospodarstva sa statusom privredne organizacije, u financijskom pogledu postižemo brojna preimućstva izravnavajući se sa ostlim privrednim organizacijama. Naročito su preimućstva u slijedećem: — šumsko gospodarstvo može sada doći normalno do potrebnih obrtnih sredstava kao i sve ostale privredne organizacije. Osim toga i vlastiti fondovi obrtnih sredstava, bit će sada veći i objedinjeni na jednom mjestu, pa će se moći daleko racionalnije iskoristiti, — osnovna sredstva dosadašnjih šumarija, i sa postojećom oskudnom mehanizacijom moći će da se maksimalno iskoriste, jer će ih uprava gospodarstva moći prebacivati prema ukazanim potrebama iz jednom radnog mjesta na drugo. Time će se i sa manjim sredstvima uz maksimalno i racionalno njihovo iskorišćavanje moći zadovoljiti veće potrebe od dosadašnjih, a kraj toga i sniziti troškove proizvodnje, — novčana sredstva moći će se bolje iskoristiti, jer će se formirati veći iznosi u gospodarstvu i ulagati u veći i korisnija investiciona ulaganja, — raspodjela čistog prihoda u fondove doći će jače do izražaja, jer će se raspoređivati po načelima ekonomičnosti kao i svrsishodnosti ulaganja sredstmva u namjene, koje će gospodarstvo kao cjelina moći najbolje iskoristiti. Da bi se prelaz na nov način poslovanja u šumskim gospodarstvima mogao što brže i lakše odvijati, u »Uputstvima za financijsko poslovanje šumskih gospodar |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 41 <-- 41 --> PDF |
stava« date su detaljne upute kako i na koji način može šumsko gospodarstvo osigurati potrebna obrtna sredstva za redovno poslovanje, što je od osobite važnosti sada u času osnivanja novih poduzeća. — Paralelno tome, izrađen je i nacrt kontnog plana, koji treba ovih dana da se nakon konačne redakcije izda kao uputa za financijsko poslovanje šumskim gospodarstvima. Data uputstva koja se kreću u okviru postojećih propisa, nisu mogla u fične nedostatke, koje ova grana ima u potpunosti riješiti ni otkloniti neke specisvom poslovanju. Zbog toga su poduzete mjere, da se kod nadležnih organa riješe naročito neka hitna i aktuelna pitanja od kojih su najvažnija: — raspodjela dohotka, šumskog gospodarstva na pojedine općine, koje su van sjedišta šumskog gospodarstva. Predloženo je da se raspodjela tog dohotka ne bi vršila u duhu dosadanjih propisa, t. j . prema´ uloženim sredstvima čiji su dio i osnovna sredstva, koja se u šumarstvu koristi na cijelom području bez obzira na općine, već prema ostvarenom bruto produktu na pojedinoj općini, što je daleko objektivnije i pravednije za sve općine na čijem se području ostvaruje taj dohodak, — osim toga je predloženo da se osigurana financijska sredstva za uzgojne radove u jednoj godini ukoliko ostaju neutrošena zbog neizvršenog plana predviđenih radova, prenose u slijedeću godinu sa istom namjenom. To je dato radi toga, jer bi se u protivnom moglo dogoditi, da se neizvršenjem zadataka u ovoj djelatnosti stimuliraju poduzeća za svoj nerad sa dohotkom odnosno čistim prihodom, koji je to veći što je neizvršenje plana veće. U samom knjigovodstvenom poslovanju značajno je spomenuti, da će se knjiženje proizvodnje u šumskom gospodarstvu vršiti na temelju obračuna sastavljenog po šumariji ili pogonu. Takvim obračunom troškova mjesečne proizvodnje, koji je sastavljen u osnovnoj jedinici, data je veća garancija i mogućnost pravilnog knjiženja pojedinih troškova, jer je terenska jedinica u neposrednom kontaktu sa proizvodnjom, pa se na licu mjesta mogu izvršiti sve potrebne ispravke, dopune i slično, što bi kod šumskog gospodarstva, u koliko bi se tamo vršilo, bilo često vrlo teško. Kao daljnja pomoć financijskoj službi šumskih gospodarstava, uskoro će se završiti i ogledni Tarifni pravilnik, a zatim dolazi na red i nacrt kompleksnog nagrađivanja po ekonomskim jedinicama, odnosno jedinici proizvodnje. Kod te razrade, koja će trajati svakako nešto dulje, bit će potrebna svestrana pomoć i suradnja terenskih organizacija i njihovih stručnjaka, jer bez toga ovako zamašan i delikatan posao sigurno ne će dati onaj željeni efekat koga očekujemo. Naprijed iznesena predložena organizacija šumskog gospodarstva treba da je osnova, koja će se postepeno dotjerivati i prilagođavati općem duhu i napretku u našoj privredi. Paralelno tome treba da nam je jedan od osnovnih zadataka oformljenje i stručno obrazovanje stalne radne snage, njezin kulturan smještaj, opskrba i uzdizanje. Kod toga treba da odigra posebnu ulogu sindikalna i partijska organizacija, koju treba što prije oformiti kod novih poduzeća. Na kraju treba posebno naglasiti da je dobro organiziranom i naprednom šumarstvu u interesu dobro organizirana i moderna drvna industrija. Stoga je potrebno i nužno privrednu politiku ovih dviju djelatnosti što bolje i tjesnije povezati i objediniti putem udruživanja u poslovna udruženja ili tome slične forme objedinjavanja. Taj zadatak trebaju šumska gospodarstva ozbiljno shvatiti, jer bez toga t. j . bez obostrane suradnje nema napretka ni za šumarstvo ni za drvnu industriju. Materijalna pomoć u koliko je nužna bilo kojoj djelatnosti, treba da je svesrdno data, sa sviješću da će se brzo vratiti i osigurati napredak i u vlastitoj djelatnosti. Uz takvu organizaciju poduzeća i pravilno postavljenu politiku unutar i van samog šumskog gospodarstva, treba da se stalno borimo za kvalitetno i kvantitetno izvršenje svih zadataka i obaveza gospo |