DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 32     <-- 32 -->        PDF

V. RAZMATRANJE DOBIJENIH REZULTATA
Iz tabela 1. i 3. vidi se da između izmjerenih i izravnatih podataka nema
velikih razlika, što je i razumljivo, obzirom na visoki stupanj korelacije između
prsnog promjera i količine sortimenata, odnosno gubitaka.


Učešće trupaca za piljenje, koji se pojavljuju u debljineskom stepenu od


27,5 cm, pokazuje nagli procentualni uspon do debljinskog stepena od 42,5 cm


(zaključno), a dalji uspon je vrlo blag i neznatan. Dakle s povećanjem prsnog


promjera stabala povećava se i apsolutno i procentualno učešće trupaca za


piljenje.


Obrnut je slučaj kod rudničkog drveta. Ono dominra u debljinskom ste


penu od 22,5 cm; prevladava kod debljinskog stepena od 27,5 cm, a zatim pro


centualno naglo pada, da mu se učešće kod najdebljih stabala svede na 1.3%.


S povećanjem prsnog promjera stabala opada i apsolutno i procentualno učešće


rudničkog drveta.


Zbroj drvne mase trupaca za pilenje i rudničkog drveta (ukupno iznos
tehničkih sortimenata) idući od tanjih stabala prema debljinama i apsolutnom
iznosu raste, a u relativnom opada.


Učešće ogrijevnog i celuloznog drveta pokazuje u apsolutnoj mjeri znatno
povećanje od tanjih prema debljim stablima, dok se procentualno učešće u
istom smjeru blago uspinje.


Da objasnimo učešće navedena tri sortimenta kod stabala razne debljine,
polazimo od poznate činjenice da na prikrajanje drvne mase po sortimentima
utiču dvije grupe činilaca: a) dimenzije (promjer, dužina) i b) činioci koji utiču
na kvalitet (pravnost, punodrvnost, čistoća od grana i dr.).


Drvna masa se može prikrojiti za određeni sortimenat, samo ako udovoljava
zahtjevima i prve i druge grupe činilaca.


Kod sastavljanja tablica sortimenata uglavnom se uzima u obzir prva grupa
činilaca, t. j . dimenzije. Flury je kod sastavljanja tablica sortimenata razvrstao
drvnu masu u Sortimente samo prema dimenzijama. Na osnovu dobijenih rezultata
Flury tvrdi da se procentualno učešće sortimenata za stabla istog prsnog
promjera a raznih visina mijenja samo u apsolutnom iznosu, dok u procentualnom
ostaje isto. Sortimentne tablice koje bi se uglavnom bazirale na kvalitetnim
osobinama stabala bile bi mnogo manje pouzdane kod primjene u raznim
sastojineama, jer kvalitet stabala odnosno sastojina istih dimenzija može
biti veoma različit. U ovoj radnji kod prikrajanja i sastavljanja tablica uzete
su u obzir uglavnom dimenzije stabala, a kvalitet samo djelomično. Kvalitet
je došao do izražaja kod prikrajanja u Sortimente tehničke oblovine promjera
od 20—25 cm, gdje su kako je naprijed već rečeno, kvalitetniji komadi prikrojeni
kao rudničko drvo, a lošiji kao trupci za piljenje. Kod tanjih stabala drvna
masa tehničke oblovine od 20—25 cm srednjeg promjera procentualno je mnogo
jače zastupljena prema totalnoj drvnoj masi stabla, nego što je to slučaj kod
debljih stabala, pa zato zbog razlike u kvaliteti oblovine ovih dimenzija mogu
kod tanjih stabala nastati znatne procentualne razlike između učešća trupaca
za piljenje i rudničkog drveta.


Ogrijevno i celulozno drvo skoro otpada. Inače kod sortiranja na ogrijevno
i celulozno drvo odlučuje najviše kvalitet drvne mase, pa stoga smatramo da
bi primjenea takovih podataka u drugim sastojinama bila dosta nepouzdana