DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARS Kl LIST


GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE


GODIŠTE 84 JANUAR—FEBRUAR GODINA I960


O PERSPEKTIVAMA ŠUMARSTVA NR HRVATSKE


Ing. FRANJO KNEBL, Zagreb


Šumarstvo Hrvatske prošlo je — kao i sve ostale grane privrede — u svojoj
prošlosti kroz razne periode. U vrijeme postojanja Austro-Ugarske monarhije
naša je zemlja bila bogata starim, zrelim šumama. Eksploatacijom tih šuma
stvarana su u metropolama, Beču i Budimpešti, ogromna bogatstva. Samo vrlo
mali dio dobiti, koja se je ostvarivala eksploatacijom naših šuma, investirao se
je u izgradnju naše zemlje — u željeznice, puteve, a da ne govorimo o tome, da
su još neznatnija sredstva ulagana nazad u šume. Za vrijeme biv. Jugoslavije
politika se nije bitno izmijenila. Vlasnici najvećih preduzeća, koja su se bavila
eksploatacijom naših šuma, bili su inostrani kapitalisti kojima je bio cilj samo
da ostvare što veću dobit. Eksploatacija naših šuma vršila se kao u kolonijalnoj
zemlji. Išlo se samo za time, da se izvuku što veće drvne mase bez obzira
na to što će nastati sa kompleksima zemljišta sa kojih su te mase skinute. Vrlo
se malo ulagalo u šumarstvo, u izgradnju šumskih komunikacija, u izgradnju
objekata, uzgoj i t. d. Također se u drvnu industriju ulagalo samo do te mjere,
da se ona osposobi da proizvodi polufabrikate za razvijeniju drvnu industriju
u metropolama.


Za vrijeme oslobodilačkog rata okupatori su nemilice haračili po našim
šumama tamo gdje su mogli. Zahvaljujući borbi, koju su vodili naši narodi, svake
godine su se smanjivali kompleksi dostupni okupatorima tako, da su od njih
najviše stradale šume u neposrednoj okolici njihovih uporišta, dok su ostale,
sačuvane. Tako se je zahvaljujući narodno-oslobodilačkoj borbi šumski fond za
vrijeme okupacije popravio.


Poslije Oslobođenja šume su pomogle našem narodu da lakše zaliječi rane,
koje mu je okupator nanio. Trebalo je u kratkom roku podići na hiljade popaljenih
kuća, obnoviti željezničke pruge koje su Nijemci pri odstupanju uništili
kidajući pragove, izgraditi barem provizorne mostove da bi se mogao uspostaviti
cestovni saobraćaj i t. d. Sve te zadatke mogli su naši radni ljudi izvršiti lakše,
zahvaljujući činjenici da smo raspolagali sa šumama. I kasnije, poslije 1948.
god., kada su nas zemlje Istočnog bloka htjele ekonomskom blokadom baciti na
koljena, naše šume i proizvodi drvne industrije pripomogli su da lakše savladamo
blokadu. U to vrijeme najveću stavku u našem izvozu činili su proizvodi
šumarstva i drvne industrije, te su — posebno u Hrvatskoj — iznosili preko 50%
našeg cjelokupnog izvoza. Devizama dobivenim iz šumarstva i drvne industrije