DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 27 <-- 27 --> PDF |
formuli na osnovu srednjeg promjera i dužine, dakle bez diobe dužine sortimenata na sekcije. Iz ovoga slijedi da smo jedanput odredili drvnu masu stabala pomoću sekcija od 2 m dužine a drugi puta istu ovu masu (izuzev ogrijevnog drveta) sekcioniranjem na 4 m dužine. Prema podacima literature (5, 16), kod određivanja drvne mase stabala, velika točnost se postiže sekcioniranjem na 2 m dužine. Sekcioniranjem na duže sekcije nastaju negativne greške Huberove formule, t. j . upotrebom dužih sekcija dobije se manja drvna masa nego upotrebom kraćih. Dalje je utvrđeno da primjena Huberove formule uzrokuje najveće greške kod sekcija u donjem dijelu stabala. U konkretnom slučaju utvrđena je najveća razlika između drvne mase prve dvije sekcije od 2 m i drvne mase prvog trupca, t. j . sekcije od 4 m. Greška Huberove formule određena je kod ovog istraživanja tako, da je od drvne mase stabla bez kore (koja je dobijena sekcioniranjem na 2 m) oduzeta drvna masa svih sortimenata i drvna masa nadmjere za špronc. Ta razlika upravo pretstavlja negativnu grešku Huberove formule. B) Sređivanje i obračun podataka Drvna masa ogrijevnog i celuloznog drveta određena je na osnovu srednjeg promjera i dužine trupčića od 1 m dužine. Totalna drvna masa stabala, drvna masa pojedinih sortimenata, te pojedinih gubitaka zbrojena je za sva stabla istog debljinskog stepena i podijeljena brojem stabala u odnosnom debljinskom stepenu. Tako su dobijeni prosječni iznosi srednjih stabala po debljinskim stepenima: za totalnu drvnu masu s korom, drvnu masu bez kore, te za pojedine Sortimente i gubitke. Ovi podaci prikazani su u tabeli 1. Zbrajanjem drvnih masa svih sortimenata srednjih stabala po debljinskim stepenima, dobijena je ukupno iskorištena drvna masa srednjeg stabla u određenom debljinskom stepenu. Procentualno učešće pojedinih sortimenata računato je u odnosu prema ukupno iskorištenoj drvnoj masi, prvo po debljinskim stepenima, a potom iz zbroja iznosa u kolonama, prosječni procenat za svu posječenu drvnu masu. Pored toga iskazano je i ukupno učešće drvne mase tehničkih sortimenata u m3, a zatim i procentualno prema ukupno iskorištenoj drvnoj masi. Procentualno učešće ukupno iskorištene drvne mase računato je u odnosu na drvnu masu stabala s korom, a procentualno učešće pojedinih gubitaka isto tako u odnosu na totalnu drvnu masu prvo po debljinskim stepenima i zatim prosjek za svu posječenu drvnu masu. Zbrajanjem pojedinih gubitaka srednjih stabala u apsolutnom i procentualnom iznosu dobijen je ukupni prosječni gubitak po debljinskim stepenima, a zatim i prosjek za svu posječenu drvnu masu. Iz tabele 1. vidi se da drvna masa pojedinih sortimenata, ukupno iskorištena drvna masa, kao i gubici stoje u izvjesnom odnosu s prsnim promjerom i drvnom masom srednjih stabala u debljinskim stepenima. S povećanjem prsnog promjera, odnosno volumena stabala povećava se u apsolutnom i relativnom smislu drvna masa: trupaca za pilenje, ogrijeva i celuloze, ukupno iskorištene drvne mase i potklisa. Greška Huberove formule s porastom prsnog promjera u apsolutnom iznosu raste, dok joj je procentualni iznos za srednja stabla najmanji. Masa rudničkog drveta opada i apsolutno i relativno, dok kora i ukupni gubitak rastu u apsolutnom a opadaju u relativnom smislu. 25 |