DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 25     <-- 25 -->        PDF

\


Gubici kod sječe i izrade obično se određuju tako, da se od ukupne drvne
mase stabala određenih za sječu odbije drvna masa svih izrađenih sortimenata.
Ovako dobijeni rezultati ne mogu zadovoljiti iz slijedećih razloga:


a) ukupna drvna masa stabala određuje se u praksi pomoću drvno-gromadnih
tabela ili zbrajanjem procijenjene drvne mase svih tehničkih sortimenata,
te ogrijevnog i celuloznog drveta za pojedina stabla. Na taj način se
obično dobije veća ili manja drvna masa od stvarne, pa se i iznos gubitaka u
ovome slučaju razlikuje od stvarnog iznosa;


b) ne dobije se uvid u gubitak posebno za stabla raznih dimenzija;
c) gubitak se dobije u ukupnom iznosu, a ne raščlanjen po vrstama, odnosno
svojim komponentama.
Da bi se izbjegli ovi nedostaci odredili smo gubitke kod sječe i izrade direktnim
mjerenjem pojedinih gubitaka, posebno za svako stablo.


Gubitke smo podijelili na:


a) gubitke uslijed stvarnog smanjenja drvne mase. Ovo je zapravo otpad
drvne mase.
b) gubitke uslijed načina mjerenja i računanja ukupne drvne masedrvne mase pojedineih sortimenata.


U prvu grupu dolaze: otpad kod obaranja i trupljenja; kora (kod dubećih
stabala masa kore uračunata je u šumsku taksu, dok se kod izrađenih sortimenata
kora tretira kao otpad); nadmjera za potklis (špronc) kod trupaca za
piljenje.


U drugu grupu dolazi greška Huberove formule. Gubitak na dužini zbog
zaokruživanja na cijele dm na niže kod mjerenja dužina sortmenata nije uzet
u obzir, jer su trupci za piljenje mjereni točno na određene dužine, dok je
učešće rudničkog drveta prema totalnoj drvnoj masi nisko, pa je ovako nastala
greška u odnosu na totalnu drvnu masu neznatna.


Razmotrit ćemo ukratko gubitke po vrstama:


Otpad kod obaranja i trupljenja


U prvom redu otpad ovdje pretstavlja drvna masa zasjeka kod obaranja.
Ispitana je samo kubna sadržina zasjeka kod srednjeplošnog stabla od posječenih
stabala, za koje je utvrđen prsni promjer 50,8 cm. Promjer panja iznosio
je 62,4 cm a visina panja 24 cm, dakle manje od 2/3 njegova promjera. Podaci


o promjeru i visini panja ispitani su na 10 stabala, čiji je srednji prsni promjer *
iznosio 51 cm.
Horizontalna dubina zasjeka iznosila je 1/4 od promjera panja, a kut između
horizontalne i kose stranice iznosio je oko 45°. Pad promjera na visini
zasjeka je zanemaren, tako da je izračunata kubatura zasjeka u stvari nešto
veća od stvarnog iznosa (SI. 1).


Kubni sadržaj isječka računat je po formuli za kubiciranje isječka valjka


Drvna masa stabla od 51 cm je 2,80 m3, tako da procentualni iznos kubne


h R3 sin3 a
(3), (SI. 2): V =
b
(sina
3
a cos a);
Kada se ove veličine uvrste u gornju formulu, dobije se V = 0 003 m3 .


sadržine
zasjeka u odnosu prema drvnoj masi stabla iznosi svega 0,11%.


No kako se trupcima dodaje nadmjera za potklis, to ovaj gubitak ulazi u
drvnu masu nadmjere, pa ga već i zbog toga ne treba posebno uzimati u obzir.
Smatramo da je i drvna masa, koja se gubi opsijecanjem žilišta isto tako ne