DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 17 <-- 17 --> PDF |
za primjenu u sjemenarstvu, pa je F i s c h e r (6) predložio, da se upotrebljava za porijeklo sjemena termin »provenijencija«, »tip« ili »fenctip". Danas je u sjemenarstvu najuvreženiji pojam provenijencije uz koji pojam su vezane ustanovljene razlike u morfološkim ili fiziološkim osobinama vrste (crnog bora) raznih geografskih područja unutar areala vrste. U tom pogledu su dasadanja istraživanja pokazala, da u Jugoslaviji autohtoni crni bor ima nekoliko svojta, koje dolaze na određenim staništima. To nas logično dovodi do zaključka da sjeme za uzgoj sadnica, koje trebamo za vješt ačko pošumljavanje mora biti provenijencije, gdje vladaju slične ekološke prilike kao na terenima gdje podižemo nove kulture. Da je obzirom na sredinu pravilno odabrana svojta pokazati će se kasnije, u koliko nastupi prirodno pomlađenje i proširenje kulture. Smatramo da je prirodno pomlađivanje vještačkih kultura najbolji indikator pravilnog izbora provenijencije sjemena. Zbog toga će osobitu ulogu imati sabiranje sjemena u onim nalazištima autohtonog crnog bora, koja dolaze u istim n. v. ekspozicijama klimatskim i ostalim ekološkim uslovima na kršu koja su slična onima gdje ćemo osnivati vještačke kulture. Do sada su kod nas proučena mnoga prirodna nalazišta crnog bora. Tako Vida k o v i ć (43) spominje da on dolazi na nalazištima Samar, Voznik, Manastir, Stari rasadnik u Maloj Kapeli i Plješivici. Potom u predjelu Borovu i Borovu Vrhu u Paklenici u nalazištu Zagolicom i Širokom Plenom u srednjem i južnom Velebitu. Potom na Biokovu u predjelu Borovik, Šibenik, Pakline, Zasedarica te na poluotoku Pelješcu na nalazištu Vrućica, Vlaštice i Sv. Ilija. Zatim nalazište iznad Jelenja u Grobničkom polju. Isto tako spominje crni bor Pinus nigra Arn. ssp. dalmatica na otocima Braču, Hvaru, Pelješcu i Susku. Na Braču spominje predjele Pliš, Motrinje Ograde, Kneževac, Korita i Mala Visoka. Na Hvaru predjele Gvozd, Oštra Glava, Borovik i Čortan Dolac. Šafa r (38) nabraja autohtona nalazišta: Borje kod Rijeke, Borova draga, Borovi Vrh u nacionalnom parku Paklenica, Surduk i Krivajicu kod Knina, Borovača kod Muca, Nevestina, Pajka i Borovik iznad Makarske. Ani ć (1) opisuje nalazišta na Velebitu u Senjskoj dragi Borovo s okolišem u n. v. od 214—460 m, kod Sv. Jurja Borova draga, Draga Otinja, Mala Grabovnica čija se nalazišta prostiru od mora do 580 m n. v. Zatim nalazišta oko Borova vrha kao: Trnovački vrh (680 m) Kita 888 m, Rogić-doline, Zlatkina njiva 970 m i Tropalama, na Lugarskom vrhu (1212 m), Markovom kuku 1385 m, Palježu 1370 m, padine Icina vrha, Borovi vrh, Splavine kraj mjesta Trnošca, prema Karamarkovom vrhu, Babrovača (900 m), padine Svetinja, Ječmenište, padine Visbabe (1341 m) iznad stanova Babrovače (907 m), Opaljenika (1386 m) kod Šavinca i Begovanova stana. Potom oko Budina vrha (1906) m) kod Balinovca, Borovih Vodica, Šupić-dulibe, Plavčice s okolišem, Padine Lisca i Rožanskog vrha (vidi sliku 2).Za sjemenarstvo naročito je važno prirodno proširenje crnog bora u Senjskoj dragi i kod Sv. Jurja jer su to najniža nalazišta crnog bora, koja su neobično važna pri pošumljavanju do n. v. oko 600 m, gdje se ono vrši iz turističkih ili saobraćajnih i ostalih razloga i gdje su uslovi pošumljavanja najteži. Obzirom na nabrojana nalazišta autohtonog crnog bora ne bi se trebalo događati, da se sadnice uzgojene iz sjemena određene provenijencije sade na terene koji nemaju iste ili slične ekološke uslove onima iz čijeg areala potiče sjeme. Treba naglasiti tla se sadnice uzgojene za izvjesno područje iz sjemena određene provenijencije mogu unositi na staništa, gdje vlada približno ista klima osobito obzirom na prosječnu godišnju temperaturu i prosječnu temperaturu vegetacijskog perioda, insolacju i vjetrove. Zatim, da je slična eleva cija i ekspozicija što uvjetuje jednako trajanje vegetacijskog perioda kao na staništima odakle potječe sjem,e. 15 |