DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Na kršu su neki faktori klimatske skupine ozbiljna, ali ne neuklonjiva, prepreka pri podizanju kultura. Najvažniji faktor je suša. Ona se danas svladava raznim agrotehničkim mjerama, kojima je cilj stvaranje što boljih uslova za održavanje vlage u tlu i sprječavanje evaporacije. U tom cilju primjenjuju se razni sistemi obrade i zaštite tla zbog re tendiran ja i skupljanja oborinskih voda i očuvanja vlage za ljetni sušni period. Manje se spominju mehanički faktori, koji utječu na uspjeh pošumljavanja. Najgrublja predodžba o njima stečena je empirijskim putem prigodom reduciranja korijenovog i nadzemnog sistema biljke. Tu je zapažena osjetljivost sadnica na oštećivanje. Isto tako je primjećeno da nepravilan smještaj korijenovog sistema ili zavinutotst srčanice dovodi do ugibanja sadnica. Međutim, dosta kasno je primjećen štetan upliv vađenja i prenošenja sadnica kao i gubitaka koji su time u vezi pri pošumljavanju degradiranih krških površina. Sadnice crnog bora su naime mnogo osjetljivije pri vađenju, transportu i trapljenju nego se to općenito drži. Sadnica crnog bora ima dobro razvijen korijenov sistem, koji je osjetljiv i zbog toga se ne preporuča transport biljaka na velike udaljenosti. Biljke također ne smiju biti zatrapljenje našto upozorava strana literatura (10) i praksa. U Italiji postoje veliki rasadnici samo za uzgoj jednogodišnjih sadnica crnog bora. Nakon godinu dana oni ih presađuju u lokalne rasadnike u blizini radilišta gdje ostaju do sadnje na terenu. Tako dobiju sadnice, koje pri radu ne moraju utrapljavati i prenositi na veće relacije. Kod nas se slično radi u nekim dijelovima Istre.* Kod nas je na štetnost utrapljivanja sadnica i prenošenje na veće relacije, već pred 30 godina upozorio Sac k i (37) koji je utvrdio, nažalost samo jednogodišnjim istraživanjem, da je pošumljavanje u Makedoniji uspjelo sa: — 86% sadnicama, koje su izvađene iz rasadnika u neposrednoj blizini radilišta i posađene istoga dana — 60% sadnicama izvađenih iz rasadnika i presađene istog dana na radilište udaljeno 3 km od rasadnika te — 20% sadnicama izvađenim iz rasadnika, potom zatrapljenim te 22 dana iza toga posađenim. k Petrači ć (30) spominje, da su biljke četinjara mnogo jače izvržene sušenju nego one lišćare. Njegova istraživanja su pokazala, da se dvogodišnje biljke četinjara osuše sa 80—100% ako ostanu makar samo 1—2 sata izložene djelovanju suhog zraka i sunca. Ako uzmemo u obzir, da su istraživanja vršena u kontinentalnom području, jasno je, da je to mnogo katastrofalni]e u krškom području (gdje je relativna zračna vlaga mnogo manja a ostali uslovi nepovoljni j i). Jednako je ostao neistražen čitav niz faktora u vezi oštećivanja žila pri vađenju sadnica i utjecaj tog oštećenja na opstanak posađenih sadnica na krški teren. U tu skupinu treba ubrojiti osim navedenog i sve što se odnosi na tehniku pošumljavanja sadnjom. Biološkoj skupini faktora se pridavalo malo pažnje. Rijetko je tko pomišljao da bi porijeklo sjemena iz kojeg se uzgajaju sadnice moglo prouzročiti neuspjeh. Krepke i lijepo uzgojene biljke presađene na teren, često se nisu održale u novoj sredini. Neuspjeh se najčešće pripisivao suši a rjeđe drugim tehničkim razlozima. Tek razvoj genetike unio je u to više svijetla, iako još * O tome će dati svoj prikaz Ing. V. Mučal o dugogodišnji upravitelj šumarije Labin. |