DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Na kršu su neki faktori klimatske skupine ozbiljna, ali ne neuklonjiva, prepreka
pri podizanju kultura. Najvažniji faktor je suša. Ona se danas svladava raznim
agrotehničkim mjerama, kojima je cilj stvaranje što boljih uslova za održavanje
vlage u tlu i sprječavanje evaporacije. U tom cilju primjenjuju se razni sistemi
obrade i zaštite tla zbog re tendiran ja i skupljanja oborinskih voda i očuvanja
vlage za ljetni sušni period.


Manje se spominju mehanički faktori, koji utječu na uspjeh pošumljavanja.
Najgrublja predodžba o njima stečena je empirijskim putem prigodom reduciranja
korijenovog i nadzemnog sistema biljke. Tu je zapažena osjetljivost sadnica na
oštećivanje. Isto tako je primjećeno da nepravilan smještaj korijenovog sistema ili
zavinutotst srčanice dovodi do ugibanja sadnica. Međutim, dosta kasno je primjećen
štetan upliv vađenja i prenošenja sadnica kao i gubitaka koji su time u vezi pri
pošumljavanju degradiranih krških površina. Sadnice crnog bora su naime mnogo
osjetljivije pri vađenju, transportu i trapljenju nego se to općenito drži. Sadnica
crnog bora ima dobro razvijen korijenov sistem, koji je osjetljiv i zbog toga se ne
preporuča transport biljaka na velike udaljenosti. Biljke također ne smiju biti zatrapljenje
našto upozorava strana literatura (10) i praksa. U Italiji postoje veliki
rasadnici samo za uzgoj jednogodišnjih sadnica crnog bora. Nakon godinu dana oni
ih presađuju u lokalne rasadnike u blizini radilišta gdje ostaju do sadnje na terenu.
Tako dobiju sadnice, koje pri radu ne moraju utrapljavati i prenositi na veće relacije.
Kod nas se slično radi u nekim dijelovima Istre.*


Kod nas je na štetnost utrapljivanja sadnica i prenošenje na veće relacije,
već pred 30 godina upozorio Sac k i (37) koji je utvrdio, nažalost samo
jednogodišnjim istraživanjem, da je pošumljavanje u Makedoniji uspjelo sa:



86% sadnicama, koje su izvađene iz rasadnika u neposrednoj blizini
radilišta i posađene istoga dana

60% sadnicama izvađenih iz rasadnika i presađene istog dana na radilište
udaljeno 3 km od rasadnika te

20% sadnicama izvađenim iz rasadnika, potom zatrapljenim te 22 dana
iza toga posađenim.
k


Petrači ć (30) spominje, da su biljke četinjara mnogo jače izvržene sušenju
nego one lišćare. Njegova istraživanja su pokazala, da se dvogodišnje
biljke četinjara osuše sa 80—100% ako ostanu makar samo 1—2 sata izložene
djelovanju suhog zraka i sunca. Ako uzmemo u obzir, da su istraživanja vršena
u kontinentalnom području, jasno je, da je to mnogo katastrofalni]e u krškom
području (gdje je relativna zračna vlaga mnogo manja a ostali uslovi nepovoljni
j i).


Jednako je ostao neistražen čitav niz faktora u vezi oštećivanja žila pri
vađenju sadnica i utjecaj tog oštećenja na opstanak posađenih sadnica na krški
teren.


U tu skupinu treba ubrojiti osim navedenog i sve što se odnosi na tehniku
pošumljavanja sadnjom.


Biološkoj skupini faktora se pridavalo malo pažnje. Rijetko je tko pomišljao
da bi porijeklo sjemena iz kojeg se uzgajaju sadnice moglo prouzročiti
neuspjeh. Krepke i lijepo uzgojene biljke presađene na teren, često se nisu
održale u novoj sredini. Neuspjeh se najčešće pripisivao suši a rjeđe drugim
tehničkim razlozima. Tek razvoj genetike unio je u to više svijetla, iako još


* O tome će dati svoj prikaz Ing. V. Mučal o dugogodišnji upravitelj šumarije
Labin.