DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Vrijednost ovoga djela veoma je velika.
Materijal sadržan u njemu može služiti
kao odlična podloga za proučavanje
uzgojnih osobina šumskog drveća. Monografska
obrada materijala sa morfološkog
geografskog, biološkog, ekološkog i cenološkog
gledišta najbolja je osnovica za racionalno
uzgajanje šumskog drveća. U nastojanju
za što svestranijim poznavanjem
šumskog drveća Svobodino djelo
predstavlja veliki napredak.


Dr. M. Anić


Szafer W., Kulczynski S. i Pawlpvski
B.: Rösliny polskie, Warszawa,
1020 str., veći džepni format, sa 500 crteža.


U uvodnom dijelu ovog ključa za određivanje
biljaka Poljske razjašnjeni su
najvažniji morfološki pojmovi s obzirom
na korijen, stabljiku, list, izbo jak, cvijet,
cvat, plod i sjeme. Prikazana je zatim podjela
na 13 geografskih područja, koji su
korišćeni kod obrade materije. Ključevi i
opisi obuhvataju sve autohtone i važnije
kultivirane strane vrste biljaka. Tip Cormophyta
razdijeljen je na podtipove Archegoniatae
i Anthophyta. Podtip Archegoniatae
obuhvata skupinu Pteridophyta,
a podtip Anthophyta skupine Gymnospermae
i Angiospermae. Angiospermae se dijele
u razrede: Dicotyledones i Monocotyledones.
Slijede zatim razdioba na redove,
porodice, rodove i vrste. Sve poljske papratnjače
i cvjetnjače svrstane su u 7 redova,
123 porodice, 722 roda i 2188 vrsta.
Na kraju ključa nalazi se veći popis latinskih
naziva redova, porodica i vrsta,
kao i popis poljskih naziva porodica i rodova.
Ključ daje vrlo dobar pregled biljaka,
koje od prirode rastu ili se kultiviraju
u Poljskoj. Dr. M. Anić


Sbornik prac o Tatranskom Narodnom
Parku, br. 1, Osveta Martin 1957. i br. 2.
Osveta Martin 1958.


Do nas su stigla prva dva sveska studija
o Tatranskom Nacionalnom Parku,
iz kojih se vidi velika aktivnost na naučnom
proučavanju Parka. Redakciju vodi
poseban odbor na čelu sa ing. J. Somorom.


U prvoj svesci, koja obuhvata 102 str.
uvodnu riječ napisao je akademik dr. D.
Anđrusov. R. Roubal prikazao je Tatranski
Nacionalni Park sa organizacionog
gledišta. M. Struka osvrće se na Park kao
objekt istraživanja. Odatle vidimo, da
Park zaprema 50.129 ha, a zaštitni njegov
pojas iznosi 70.000 ha. U parku na šumsko
tlo otpada 33.600 ha, neproduktivna
površina iznosi 14.500 ha, a polja i pašnja


ci zapremaju 1400 ha. Od 1956. g. postoji
Komisija za organizaciju istraživačkog rada.
Zanimljiv je članak prof J. Pelišeka


o tipovima tala zapadnog i južnog dijela
Parka. J. Šmarđa i dr. opisali su štete od
pašarenja ha boru krivulju i smrči, a J.
Šmarđa donosi raspravu o prirodnoj regeneraciji
planinskih travnjaka. J. Kubička
raspravlja o novim vrstama viših gljiva,
J. Nađvornik o lišajnoj flori, a V. Dyk
o tipovima riba na području T. N. P.
U drugoj svesci, koja zaprema 170 str.,
nalazi se 13 radova. J. Ksanđr raspravlja


o glaciologiji Visokih Tatara, a K. Tarabek
o tlima u Belanskim Tatrama. M. Bareš
i E. Hađač prikazali su štete od sniježnih
nanosa i lavina u odnosu prema vegetaciji.
J. Jenik raspravlja o cretovima Velike
Kope. J. Lazebniček napisao je studiju
o fenološkim opažanjima iz Belanskih
Tatra, a J. Smola o transpiraciji tatranske
smrče. Radwanska-Paryska piše o rijetkim
mahovima, a F. Kubiček o proljetnom
zooplanktonu u Štrbskom Plesu. V. Dyk
raspravlja o ekološkim odnosima riba
Štrbskog Plesa, J. Čepelak i J. Pikula o
tatranskoj fauni, A. Štollmann o bijeloj
rodi na području Velikih Tatara, M. Blahout
o ekologiji divokoze i I. Bohuš o historijatu
kozorošca u Tatrama.
Dr. M. Anić


Rostrup E. — Jörgensen CA. : Den
danske Flora, Köbenhavn, 1958., 18.
izd., 527 str., džepni format, sa 154 crteža.


U uvodnom dijelu ovog ključa za određivanje
autohtonih i važnijih kultiviranih
stranih biljaka u Danskoj prikazani
su najvažniji morfološki pojmovi, koji se
odnose na pojedine organe. Prikazano je
zatim razdijeljenje Danske na 52 geografska
sektora, prema kojima je opisan materijal
Slijedi zatim razdioba biljaka na
porodice prema Lineovo m sistemu,
kao ključ za razdiobu drveća i grmlja na
rodove i vrste. To isto učinjeno je i za
zeljanice.


Danske papratnjače i cvjetnjače obrađene
su tako da Pteridophyta (10 str.)
obuhvataju 3 porodice i 17 rodova, Gymnospermae
(10 str.) 1 porodicu i 10 rodova,
Monocotyledones (112 str.) 15 porodica i
106 rodova i Dicotyledones (350 str.) 82
porodice i 411 rodova. Danske papratnjače
i cvjetnjače sačinjavaju 101 porodicu
i 544 roda. Na kraju ključa nalazi se riječnik
latinskih riječi, koje se upotrebljavaju
kod biljnih naziva, kao i popis domaćih
i latinskih naziva rodova. Knjižica
daje dobru orijentaciju o bilju, koje od
prirode raste ili se kultivira u Danskoj.


Dr. M. Anić