DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Vrijednost ovoga djela veoma je velika. Materijal sadržan u njemu može služiti kao odlična podloga za proučavanje uzgojnih osobina šumskog drveća. Monografska obrada materijala sa morfološkog geografskog, biološkog, ekološkog i cenološkog gledišta najbolja je osnovica za racionalno uzgajanje šumskog drveća. U nastojanju za što svestranijim poznavanjem šumskog drveća Svobodino djelo predstavlja veliki napredak. Dr. M. Anić Szafer W., Kulczynski S. i Pawlpvski B.: Rösliny polskie, Warszawa, 1020 str., veći džepni format, sa 500 crteža. U uvodnom dijelu ovog ključa za određivanje biljaka Poljske razjašnjeni su najvažniji morfološki pojmovi s obzirom na korijen, stabljiku, list, izbo jak, cvijet, cvat, plod i sjeme. Prikazana je zatim podjela na 13 geografskih područja, koji su korišćeni kod obrade materije. Ključevi i opisi obuhvataju sve autohtone i važnije kultivirane strane vrste biljaka. Tip Cormophyta razdijeljen je na podtipove Archegoniatae i Anthophyta. Podtip Archegoniatae obuhvata skupinu Pteridophyta, a podtip Anthophyta skupine Gymnospermae i Angiospermae. Angiospermae se dijele u razrede: Dicotyledones i Monocotyledones. Slijede zatim razdioba na redove, porodice, rodove i vrste. Sve poljske papratnjače i cvjetnjače svrstane su u 7 redova, 123 porodice, 722 roda i 2188 vrsta. Na kraju ključa nalazi se veći popis latinskih naziva redova, porodica i vrsta, kao i popis poljskih naziva porodica i rodova. Ključ daje vrlo dobar pregled biljaka, koje od prirode rastu ili se kultiviraju u Poljskoj. Dr. M. Anić Sbornik prac o Tatranskom Narodnom Parku, br. 1, Osveta Martin 1957. i br. 2. Osveta Martin 1958. Do nas su stigla prva dva sveska studija o Tatranskom Nacionalnom Parku, iz kojih se vidi velika aktivnost na naučnom proučavanju Parka. Redakciju vodi poseban odbor na čelu sa ing. J. Somorom. U prvoj svesci, koja obuhvata 102 str. uvodnu riječ napisao je akademik dr. D. Anđrusov. R. Roubal prikazao je Tatranski Nacionalni Park sa organizacionog gledišta. M. Struka osvrće se na Park kao objekt istraživanja. Odatle vidimo, da Park zaprema 50.129 ha, a zaštitni njegov pojas iznosi 70.000 ha. U parku na šumsko tlo otpada 33.600 ha, neproduktivna površina iznosi 14.500 ha, a polja i pašnja ci zapremaju 1400 ha. Od 1956. g. postoji Komisija za organizaciju istraživačkog rada. Zanimljiv je članak prof J. Pelišeka o tipovima tala zapadnog i južnog dijela Parka. J. Šmarđa i dr. opisali su štete od pašarenja ha boru krivulju i smrči, a J. Šmarđa donosi raspravu o prirodnoj regeneraciji planinskih travnjaka. J. Kubička raspravlja o novim vrstama viših gljiva, J. Nađvornik o lišajnoj flori, a V. Dyk o tipovima riba na području T. N. P. U drugoj svesci, koja zaprema 170 str., nalazi se 13 radova. J. Ksanđr raspravlja o glaciologiji Visokih Tatara, a K. Tarabek o tlima u Belanskim Tatrama. M. Bareš i E. Hađač prikazali su štete od sniježnih nanosa i lavina u odnosu prema vegetaciji. J. Jenik raspravlja o cretovima Velike Kope. J. Lazebniček napisao je studiju o fenološkim opažanjima iz Belanskih Tatra, a J. Smola o transpiraciji tatranske smrče. Radwanska-Paryska piše o rijetkim mahovima, a F. Kubiček o proljetnom zooplanktonu u Štrbskom Plesu. V. Dyk raspravlja o ekološkim odnosima riba Štrbskog Plesa, J. Čepelak i J. Pikula o tatranskoj fauni, A. Štollmann o bijeloj rodi na području Velikih Tatara, M. Blahout o ekologiji divokoze i I. Bohuš o historijatu kozorošca u Tatrama. Dr. M. Anić Rostrup E. — Jörgensen CA. : Den danske Flora, Köbenhavn, 1958., 18. izd., 527 str., džepni format, sa 154 crteža. U uvodnom dijelu ovog ključa za određivanje autohtonih i važnijih kultiviranih stranih biljaka u Danskoj prikazani su najvažniji morfološki pojmovi, koji se odnose na pojedine organe. Prikazano je zatim razdijeljenje Danske na 52 geografska sektora, prema kojima je opisan materijal Slijedi zatim razdioba biljaka na porodice prema Lineovo m sistemu, kao ključ za razdiobu drveća i grmlja na rodove i vrste. To isto učinjeno je i za zeljanice. Danske papratnjače i cvjetnjače obrađene su tako da Pteridophyta (10 str.) obuhvataju 3 porodice i 17 rodova, Gymnospermae (10 str.) 1 porodicu i 10 rodova, Monocotyledones (112 str.) 15 porodica i 106 rodova i Dicotyledones (350 str.) 82 porodice i 411 rodova. Danske papratnjače i cvjetnjače sačinjavaju 101 porodicu i 544 roda. Na kraju ključa nalazi se riječnik latinskih riječi, koje se upotrebljavaju kod biljnih naziva, kao i popis domaćih i latinskih naziva rodova. Knjižica daje dobru orijentaciju o bilju, koje od prirode raste ili se kultivira u Danskoj. Dr. M. Anić |