DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 62 <-- 62 --> PDF |
kog drva, ukida pomladno razdoblje, provodi konverzija srednjih u visoke šume, poboljšavaju uslovi izvoza i t. d. Posljedica će biti 10—20 postotno povišenje dosadašnje proizvodnje. Potrošnja drva u budućnosti. Nasuprot toj rastućoj tendenciji proizvodnje, postoji istovremeno padajuća tendencija potrošnje drva. Autor zna da je ovo njegovo shvaćanje u protuslovlju sa nazorima šumoprivrednih stručnjaka, ali radi objektivnotsi upozoruje na to razmimoilaženje. Nema sumnje da se danas troši mnogo manje drveta u izgradnju stana, nego prije 20 godina. Isto je i sa pokućstvom, vozilima, brodovima i t. d. Što se nekad pravilo iz drva, danas se fabricira iz čelika i sintetičnih materija. Ma da je potrošnja tehničkog drva ostala na istoj razni kao i prije, autor to svodi na poratnu potrebu obnov e u svim zemljama koje su direktno ili indirektno bile pogođene ratom. Ali to će jednog dana prestati, pa će se pojaviti brige i neprilike u plasmanu drva. Tada će morati naučenjaci istraživač i da se pobrinu o rješenju tog pitanja, a to je: pronalaženje novih područja upotrebe drva i popravljanje starih metoda. Danas se na pr. sve manje uzima drvo za potpornje u rudnicima. Osim toga pitanje je da li će višak drva koji ostane nakon podmirenja potreba u obnovi (građa i pokućstvo) moći da se sav iskoristi kao celulozno drvo, jer bi u tu svrhu trebala da se uvelike povisi potrošnja papira. Istina, to se može pouzdano očekivati u budućnosti u danas još nerazvijenim zemljama, ail valja imati u vidu i to, da drvo nije jedina sirovina za proizvodnju celuloze i da se baš u tom pravcu (zamjena drva u fabrikaciji celuloze) čine veliki napori. Smatralo se također da će se u tvornicama papira za pakovanje živežnih namirnica utrošiti mnogo celuloznog drva, jer se zaista sve više ukazuje potreba papirnih kutija, ali taj se papir već danas pravi iz uglja, petroleja, vapna i drugih sirovina, a ne iz drva. Ogrjevno se drvo danas uvelike zamjenjuje ugljenom, uljem, plinom i električnim grijanjem, a velike nam brige zadaje čelik, cement, staklo i sintetične materije, osvajajući područja u kojima se rabilo drvo. Iz godine u godinu doživljujemo nova iznenađenja. Istina da tu ne smijemo zanemariti činjenicu porasta stanovništva na ezmlji ,ali ni to, da je taj golemi porast 20.000 km daleko od nas i da neznatno utječe na drvarsku politiku Evrope. Privredna strana uzgojnog problema. Troškovi uloženi u šumoprivredu toliko su veliki, da čisti prihod ne samo da pada na ništicu, nego još niže. Dakle, kritična točka ne samo da nam visi kao Damoklov mač nad glavom, nego je ona na mnogim mjestima već postal gorka zbilja. Zato treba nastojati, kako bi se troškovi u proizvodnji drva na svim linijama smanjili (mehanizacija, smanjenje namješte/iika i tako dalje). Potreba naučnog istraživanja. Iz svega rečenog vidi se, da smo na području naučnog istraživannja prilično zakasnili i da taj nemar moramo prebroditi, jer je to zadatak čitave evropske drvarske industrije i šumoprivrede. Za ilustraciju te nebrige u Z. Njemačkoj na pr. trebalo bi žrtvovati samo 3 pfeniga po kubiku izrađenog drva, a to.nije ni jedan promil od prodajne cijene gotove robe. Ipak, veli autor, i taj se iznos teškom mukom ubire. U drugim industrijama, kao na pr. u betonskoj, čeličnoj i sintetičnih materija, koje nadiru u drvarsko područje, prinos i do 10"/o za naučna istraživanja posve je normalan, a to je stotinu puta više nego se troši u drvarskoj i šumoprivredi. Ne uspijemo li ubrzo spriječiti taj prodor čelika, cementa, stakla i t. d., bit će prekasno jedikovati, kad šumoprivreda padne na stepen čuvara šuma tek radi njihove ljepote, lova, zdravlja ili zaštite terena. Valja misliti i na to, da šuma nje fabrika, koja se može preorijentirati, jer šuma proizvodi samo drvo i ništa drugo. Uza sve to nwramo naglasiti, da ipak nismo pesimisti. Drvo će naći svoju primjenu, ono ne će istrunuti u šumi, ali pored toga moramo sve snage uložiti u naučno i straživaj e drva i njegovu primjenu. {Prema: Allg. Forstztg., juni 1959. po predavnju H. R u p f-a u Grazu). Đ. Knežević Zycha H., Röhrig E. Rettebach B. Knigge W.: DIE PAPPEL.-ANBAU-PFLEGE- VERWERTUNG. Ein Leitfaden für die Praxis. (Topolo. Uzgoj — Njega — Upotreba. Priručnik za praksu. Str. 121, 57 slika, 14 DM. Verlag P. Parey, Berlin-Hamburg, 1959.). Uzgoj topola dobiva i kod nas sve veće značenje, tim više, jer se može uzgajati i u plantažama, kombinirano s ratarstvom. Međutim, u praksi se često u uzgoju topola dozive razočaranja, uvjetovana izbo |