DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 60 <-- 60 --> PDF |
njenog osnutka, pa ih vršiti neprekidno do sječe. Cilj tečaja, koji se upravo održava je: da se prikažu radovi, koji treba da se vrše u šumama u cilju povećanja proizvodnosti, odnosno kvalitete stabala, a time i vrijednosti šuma. Manjak drvne mase, koja će biti potrebna našoj industriji, namaći će se plantažnim uzgojem šumskih vrsta. Peti dan tečaja pregledali su učesnici primjernu plohu Kapava c u Požeškoj gori sa zakašnjelim čišćenjem u bukovim sastojinama, gdje je po 1 ha u godini 1954. posječeno 56,5 m3 drvne mase. U godini 1959. ponovno je bio potreban zahvat. U preglednim šumskim predjelima vrši šumarija njegu mladika i zakašnjela čišćenja na velikim površinama. Šesti dan su učesnici tečaja pregledali pokusne plohe Instituta na području Papuka u šumskom predjelu Debeljak i pregledali jelove sastojine na području te šumarije, u kojem postoje uslovi za daljnje proširenje jele. Učesnici tečaja su raz- STRANA LITERATURA EVROPSKA ŠUMOPRIVREDA U SVIJETLU PRIVREDNO-POLITICKE INTEGRACIJE Razvitak evropskog drvarskog tržišta. Šumoprivreda u Evropi počela je tako, da je najprije služila prehrani jer je glavni prihod bila paša, žirenje, pčelarstvo, divljač i njihova krzna. Sume je bilo u mnogim područjima koliko zraka i vode, pa je drvo bilo sporedni proizvod tadašnjih šuma. Pri kraju Srednjeg vijeka pojedini su vladari i trgovačke kuće velikih gradova počeli trgovati drvom. Dok je prije šuma i drvo imala samo lokalno značenje, otada odlazi ono splavarenjem i brodarenjem u daleke krajeve, a time se otvara vanjska trgovina drvom. Drvo se počinje rabiti za merkantilizma u salinama, rudnicima, topionicama gvožđa, staklanama, a kao ogrjev u gradovima koji su naglo rasli, pa konačno za izgradnju goleme trgovačke i ratne flote. (Ogoljenje Krasa za gradnju Venecije i njezine flote). Za holandsku brodogradnju splavarila se Rajnom jelovina iz Svarcvalda i hrastovina sa rajnskih obala. Velika su parobrodarska društva prigrabila pravo splavarenja na određenim rijekama i pravo iskorišća vili živu diskusiju u vezi s proširenjem četinjača na području FNRJ-e uopće. Sedmi dan tečaja obišli su učesnici tečaja područje Bilo gore. Na tom području su pregledane sastojine hrasta, bukve, lipe i graba, u kojima šumarija vrši prorede na velikim površinama. Predavanje o proredama održao je ing. Beltram, a podatke o pokusnoj plohi dao je ing. Hren . Nakon predavanja razvila se živa diskusija o odabiranju stabala u prorednim zahvatima. Naročito se težište postavilo na proširenju lipe, kao vrijedne brzorastuće vrste, koja na području Bilo gore pokazuje jaku biološku vitalnost, a postoji i eko * ** nomsko opravdanje za njeno proširenje. Time je tečaj bio završen. Učesnike tečaja posvuda su pratili područni upravitelji šumarija, odnosno ispostava, koji su davali potrebne podatke i upoznavali učesnike s historijatom sastojina i uzgojnih zahvata u pojedinim predjelima. Ing. Hanzl Dragutin vanja šuma u njihovim gravitacijskim područjima. Presudan utjecaj na šumoprivredu izvršile su dvije prvorazredne agrarno-političke revolucije: uvođenjem stajsko ghranjenj a postepeno se smanjivala šumska paša i povisivala produktivnost šuma. Drugo: prenošenje krumpir a u Evropu i sadnja djeteilne bili su poticajnapuštanja tropoljnog gospodarenja, koje je bilo kočnica u proizvodnji, pa se i dotadašnja apsolutna potreba iskorišćavanja žirenja sukcesivno uklanjala. (Predavač ističe zanimljivost ovih dviju tema i misli da bi ih trebalo temeljito obraditi u šumarskoj literaturi). Pored toga vodeni je saobraćaj zamijenjen željezničkim koji je omogućio kontinentalni promet drvom i eksploataciju šuma daleko od vodenih saobraćajnih arterija. Stanovnišvo se množilo iz godine u godinu i uslijed toga u nekim se zemljama pokazao manjak drva, pa ga je trebalo uvoziti. Tako je oko 1850. g. već postojalo međunarodno drvarsko tržište. Njemačka je u to doba već uvozila drvo. Danas, po K. Mantel-u (1955./57.) u njemačkom importu drva zemlje izvoznice sudjeluju u ovim procentima: Švedska 27,6 — Finska 19,4 — Austrija 19,1 — Kanada i USA 4,7 — SSSR 4,1 — Zemlje |