DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 56 <-- 56 --> PDF |
istraživanju i proučavanju svih tehnoloških, tehničkih i ekonomskih problema u cilju unapređenja industrijske prerade drveta. Institut nadalje surađuje sa drvnoindustrijskim poduzećima, tvornicama i šumskim upravama radi racionalizacije i modernizacije postojećih pogonskih postrojenja; izrađuje programe izgradnje i elaborate industrijskih objekata i uređaja, te daje stručna mišljenja, ekspertize i instruktaže. S obzirom na način financiranja i s time povezanim načinom poslovanja najveći dio radova ovog Instituta je uslužnog karaktera (servis) uglavnom rutinske prirode, dok jedva 108/o otpada na naučnoistraživalački rad. Servisni i rutinski, a dijelom i naučno-istraživalački radovi ovog Instituta izražeini su u 6 grupa-tema drvno industrijskog smjera. Svim učesnicima savjetovanja uručen je primjerak referata, pa su na osnovu postojećeg materijala i povezane problematike usvojena za diskusiju slijedeća pitanja- teze: 1. uloga i značaj naučno-istraživalačkih ustanova u NRH (Šumarskog fakulteta i oba Instituta), njihov doprinos nauci, operativi i narodnoj privredi; 2. Perspektivni zadaci naučno-istraživalačkih ustanova u NRH u vezi s potrebama šumarske nauke i pespektivnog razvoja šumarske i drvne industrije; 3. Budući organizacioni oblici i stvaranje boljih uslova za naučno-istraživalački rad u danas postojećim ustanovama (Šumarskom fakultetu, Šumarskom institutu i Drvno industrijskom institutu) s obzirom na potrebe narodne privrede, nauke i operative. U okviru zacrtanih teza iznesena su čisto principijelna stanovišta pojedinih učesnika, kojih je pretežni dio sudjelovao u vrlo opsežnoj i živoj diskusiji. U pogledu prve teze diskusije konstatira se, da je djelatnost Fakulteta mnogo veća i šira nego što je izneseno u referatu, te da su teme na kojima se radi u fakultetskim zavodima pored teoretskog od neposrednog interesa i za privredu. Opseg istraživalačkog rada fakulteta sputan je u priličnoj mjeri vrlo raznolikim poslovima povezanih s nastavom, a u novije vrijeme odvajanjem Poljoprivrednog od Šumarskog fakulteta, izradom Statuta i slično. Istaknuta je uska i konstruktivna suradnja Fakulteta i Komore, a u pogledu istraživanja prirasta i zaštite šuma također s operati vom. Mišljenje je predstavnika operative, da je Fakultet uprkos opsežnih primarnih zadataka (nastave) dao vrlo lijepih radova i rezultata, ali je ostao ipak podalje od potreba operative, u usporedbi s postojećim Institutima. Kroz diskusije velike većine učesnika usvojena je ocjena, da su dosadašnji rezultati rada Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH bili vrlo opsežni i pozitivni s obzirom na unapređivanje šumarstva i struke, te da je od Oslobođenja do danas Institut odigrao veliku ulogu kod unapređivanja metoda u uzgoju šuma. — Isto tako važnu i značajnu ulogu odigrao je Institut za drvno industrijska istraživanja u Zagrebu, pružanjem velike pomoći drvno industrijskim poduzećima naše i ostalih republika. Međutim se kod oba Instituta pojavljuju izvjesne slabosti i nedostaci, koji su uglavnom posljedica nedovoljnih materijalnih i financijskih sredstava, premalog broja stručnog kadra i opreme, velikih i raznolikih potreba operative, a dobrim dijelom i nedovoljnog razumijevanja i pomoći bivšeg stručnog rukovodstva. Ipak su oba Instituta ispunila velikim dijelom osnovni zadatak radi kojeg su bili osnovani, a taj je unapređivanje šumarske i drvnoindustrijske operativne i izvršne službe. U pogledu druge teze diskusije sekretar ing. K n e b 1 konstatira, da je na području naučno-istraživalačkog rada u šumarstvu i drvnoj industriji koncentriran razmjerno velik stručni kadar, kojem nisu sasvim adekvatni postignuti rezultati. — Operativa čeka još mnoge odgovore i traži više konkretne pomoći na terenu. Obzirom na postojeće perspektive u šumarstvu i drvnoj industriji biti će postavljeni sa strane operative još veći zahtjevi pred istraživalačku službu. Financijskih sredstava ne će nedostajati i biti će ih mnogo više nego dosad, jer će formirana šumska gospodarstva biti jaka poduzeća i moći će izdvojiti daleko veća sredstva za rješavanje aktuelnih operativnih problema. U pogledu organizacije naučno-istraživalačkog rada trebao bi teren da postavi svoje zahtjeve. Sa strane predstavnika operative ukazuje se na raskorak koji postoji u pogledu postignutih naučnih dostignuća i iskustva stručnjaka iz operative prema postojećim službenim propisima i uputstvima. Tako primjerice u okviru problematike prebornih šuma postoji niz publikacija i stečenih iskustava, a službeni propisi iz tog područja su najzaostaliji i praktički su izvan funkcije i zastarjeli. U daljnjoj perspek |