DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 55 <-- 55 --> PDF |
SAVJETOVANJE O NAUCNO-ISTRAŽIVALACKOM RADU U ŠUMARSTVU I DRVNOJ INDUSTRIJI NR HRVATSKE Na poziv Šumarskog društva NR Hrvatske, održan je dne 29. prosinca 1959. god. u dvorani Društva sastanak radi rješavanja problema naučno-istraživalačkog rada u šumarstvu i drvnoj industriji NR Hrvatske. Pored sekretara Sekretarijata za šumarstvo Izvršnog vijeća NR Hrvatske, ing. F. Knebl a i načelnika Sekretarijata ing. V. C v i t o v c a, na sastanku su učestvovali: ispred Savjeta za nauku i kulturu NRH prof. Zeljka Cindro ; ispred Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof dr. M. A n i ć, prof. dr. Z. V a j d a, prof. dr. M. Plavšić, prof. dr. B. E m- r o v i ć i ing. I. Bastijančić; a sa strane Šumarske komore NRH, sekretar ing. M. Novakovi ć. Sa strane Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu i Instituta za drvno-industrijska istraživanja u Zagrebu savjetovanju su prisustvovali direktori obih Instituta ing. A. L o v r i ć i ing. N. G o g e r, te članovi navedenih Instituta: ing. P. D r a g i š i ć, ing I. Podhorski, ing. P. Z i a n i, ing. B. Cop, ing. J. Peter- n e 1, ing. Z. Car i ing. S. Bertović. Šumarsko društvo NRH zastupali su dr. M. A n d r o i ć i ing. M. Š p i r a n e c. Sa strane Srednje šumarske škole u Karlovcu sastanku su prisustvovali direktor prof. N. Jelman i ing. Anica Mrzljak; a od izvršne službe (operative) odazvali su se pozivu i učestvovali: ing. B. M i 1 a s, ing. Đ. Babo g reda c, ing. K. Vučetić, ing. B. T k a 1 č i ć, ing. M. Korošec i ing. Lj. Než i ć. * * * Sastanak je otvorio predsjednik Šumarskog društva dr. M. A n d r o i ć, koji je nakon pozdrava prisutnih izložio u najkraćim crtama važnost problema u pogledu dosadašnjeg stanja, zadataka i zacrtane perspektive naučno-istraživalačkog rada na području šumarstva Hrvatske. Nakon toga je ing. P. D r a g i š i ć podnio referat o naučno-istraživalačkom radu u šumarstvu i drvnoj industriji. U referatu su bile prikazane postojeće razlike u zadacima, radu, organizaciji i financiranju naučno-istraživalačkog rada u šumarstvu i drvnoj industriji — po jednoj strani u okviru Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a po drugoj strani u Institutu za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu i Institutu za drvno industrijska istraživanja u Zagrebu. Prema skraćenom izvodu referata, glavne značajke i razlike u zadacima i naučnoistraživalačkom radu ovih ustanova su slijedeće. Šumarski fakultet, kao budžetska ustanova, ima primarni zadatak izobrazbe visoko kvalificiranog nastavničkog i stručno- operativnog kadra za potrebe nastave i operative šumarstva i drvne industrije. U okviru svojih naučno-pedagoških zadataka, istraživalački rad Fakulteta je pretežno teoretskog karaktera, morao bi uvijek biti ispred prakse, treba dati glavni doprinos unapređivanju i razvoju šumarske nauke, a ujedno i koristiti narodnoj privredi. Kod njegovih radova, kako u laboratoriju, tako i na terenu većinom se radi o pronalaženju novih puteva i metoda (domaćih i stranih) iz oblasti šumarstva i drvne industrije, kao i na njihovom provjeravanju. U okviru raspoloživih podataka, naučneo-istraživalački rad Šumarskog fakulteta odvija se u 9 zavoda, gdje se obrađuje ukupno oko 40 tema i problema. U usporedbi sa Šumarskim fakultetom, neposredni zadaci, način rada i problematika obih Instituta su znatno drugačiji. — Zadatak Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH, kao republičke ustanove sa samostalnim financiranjem, sastoji se između ostalog u istraživanju i proučavanju bioloških, uzgojnih, tehničkih i ekonomskih pitanja u cilju unapređenja šumske i lovne privrede i nauke, te u neposrednom unapređivanju i povećavanju proizvodnosti šuma i šumskih staništa na bazi rezultata naučnih istraživanja i primjene suvremenih naučnih dostignuća. Takav rad predstavlja unapređivanje šumarske operative i izvršne službe. U okviru svojih naučno-operativnih zadataka istraživalački radovi Instituta usmjereni su isključivo na rješavanje aktuelnih i prioritetnih problema šumarske operative. Osim naučnih istraživanja Institut održava svake godine seminare i instruktaže šumarskom, tehničkom i lugarskom osoblju na čitavom području NR Hrvatske. Isto tako izrađuje elaborate o važnijim problemima iz oblasti šumarske struke-šumarstva, koje ni jedna druga danas postojeća šumarska ustanova ne bi mogla izrađivati. Istraživalački rad Instituta izražen je u 9 grupa-tema, specijaliziran je i usmjeren na rješavanje aktuelnih problema šumarske i lovne operative. Zadatak Instituta za drvno industrijska istraživanja u Zagrebu, kao ustanove sa samostalnim financiranjem, sastoji se u |
ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 56 <-- 56 --> PDF |
istraživanju i proučavanju svih tehnoloških, tehničkih i ekonomskih problema u cilju unapređenja industrijske prerade drveta. Institut nadalje surađuje sa drvnoindustrijskim poduzećima, tvornicama i šumskim upravama radi racionalizacije i modernizacije postojećih pogonskih postrojenja; izrađuje programe izgradnje i elaborate industrijskih objekata i uređaja, te daje stručna mišljenja, ekspertize i instruktaže. S obzirom na način financiranja i s time povezanim načinom poslovanja najveći dio radova ovog Instituta je uslužnog karaktera (servis) uglavnom rutinske prirode, dok jedva 108/o otpada na naučnoistraživalački rad. Servisni i rutinski, a dijelom i naučno-istraživalački radovi ovog Instituta izražeini su u 6 grupa-tema drvno industrijskog smjera. Svim učesnicima savjetovanja uručen je primjerak referata, pa su na osnovu postojećeg materijala i povezane problematike usvojena za diskusiju slijedeća pitanja- teze: 1. uloga i značaj naučno-istraživalačkih ustanova u NRH (Šumarskog fakulteta i oba Instituta), njihov doprinos nauci, operativi i narodnoj privredi; 2. Perspektivni zadaci naučno-istraživalačkih ustanova u NRH u vezi s potrebama šumarske nauke i pespektivnog razvoja šumarske i drvne industrije; 3. Budući organizacioni oblici i stvaranje boljih uslova za naučno-istraživalački rad u danas postojećim ustanovama (Šumarskom fakultetu, Šumarskom institutu i Drvno industrijskom institutu) s obzirom na potrebe narodne privrede, nauke i operative. U okviru zacrtanih teza iznesena su čisto principijelna stanovišta pojedinih učesnika, kojih je pretežni dio sudjelovao u vrlo opsežnoj i živoj diskusiji. U pogledu prve teze diskusije konstatira se, da je djelatnost Fakulteta mnogo veća i šira nego što je izneseno u referatu, te da su teme na kojima se radi u fakultetskim zavodima pored teoretskog od neposrednog interesa i za privredu. Opseg istraživalačkog rada fakulteta sputan je u priličnoj mjeri vrlo raznolikim poslovima povezanih s nastavom, a u novije vrijeme odvajanjem Poljoprivrednog od Šumarskog fakulteta, izradom Statuta i slično. Istaknuta je uska i konstruktivna suradnja Fakulteta i Komore, a u pogledu istraživanja prirasta i zaštite šuma također s operati vom. Mišljenje je predstavnika operative, da je Fakultet uprkos opsežnih primarnih zadataka (nastave) dao vrlo lijepih radova i rezultata, ali je ostao ipak podalje od potreba operative, u usporedbi s postojećim Institutima. Kroz diskusije velike većine učesnika usvojena je ocjena, da su dosadašnji rezultati rada Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH bili vrlo opsežni i pozitivni s obzirom na unapređivanje šumarstva i struke, te da je od Oslobođenja do danas Institut odigrao veliku ulogu kod unapređivanja metoda u uzgoju šuma. — Isto tako važnu i značajnu ulogu odigrao je Institut za drvno industrijska istraživanja u Zagrebu, pružanjem velike pomoći drvno industrijskim poduzećima naše i ostalih republika. Međutim se kod oba Instituta pojavljuju izvjesne slabosti i nedostaci, koji su uglavnom posljedica nedovoljnih materijalnih i financijskih sredstava, premalog broja stručnog kadra i opreme, velikih i raznolikih potreba operative, a dobrim dijelom i nedovoljnog razumijevanja i pomoći bivšeg stručnog rukovodstva. Ipak su oba Instituta ispunila velikim dijelom osnovni zadatak radi kojeg su bili osnovani, a taj je unapređivanje šumarske i drvnoindustrijske operativne i izvršne službe. U pogledu druge teze diskusije sekretar ing. K n e b 1 konstatira, da je na području naučno-istraživalačkog rada u šumarstvu i drvnoj industriji koncentriran razmjerno velik stručni kadar, kojem nisu sasvim adekvatni postignuti rezultati. — Operativa čeka još mnoge odgovore i traži više konkretne pomoći na terenu. Obzirom na postojeće perspektive u šumarstvu i drvnoj industriji biti će postavljeni sa strane operative još veći zahtjevi pred istraživalačku službu. Financijskih sredstava ne će nedostajati i biti će ih mnogo više nego dosad, jer će formirana šumska gospodarstva biti jaka poduzeća i moći će izdvojiti daleko veća sredstva za rješavanje aktuelnih operativnih problema. U pogledu organizacije naučno-istraživalačkog rada trebao bi teren da postavi svoje zahtjeve. Sa strane predstavnika operative ukazuje se na raskorak koji postoji u pogledu postignutih naučnih dostignuća i iskustva stručnjaka iz operative prema postojećim službenim propisima i uputstvima. Tako primjerice u okviru problematike prebornih šuma postoji niz publikacija i stečenih iskustava, a službeni propisi iz tog područja su najzaostaliji i praktički su izvan funkcije i zastarjeli. U daljnjoj perspek |
ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 57 <-- 57 --> PDF |
tivi potrebno je uspostaviti što uži kontakt između stručnjaka iz operative te Fakulteta i Instituta. Trebalo bi zainteresirati i uklopiti u istraživalački rad na pojedinim problemima niz ljudi iz operative, koji se bave određenim problemima i imaju vrijednih iskustava. — Prema dugoročnom planu predviđa se i traži u pojedinim šumskim područjima gotovo dvostruko povećanje sječive mase i ulaganje milijunskih suma za pošumljavanje. Za što uspješnije rješavanje ovih i sličnih zadataka neophodna je solidna baza, koju mogu pružiti sistematski organizirani naučno- istraživalački radovi. — Isto tako će i u buduće trebati brza intervencija pri rješavanju aktuelnih operativnih problema. Pri tome se mora upozoriti i na potrebu reorganizacije naših Sekcija za uređivanje šuma (taksacija) koje bi, svrsishodno formirane, mogle i morale u mnogome pomoći operativi pri rješavanju nekih osnovnih problema. Jedinstveno je stanovište predstavnika operative, da je naša šumarska praksa zainteresirana onom formom rada, koja će najbolje povezati praktične potrebe i naučno- istraživalački rad. U dosadašnjem radu je postojao ovakav kontakt s oba postojeća Instituta. Takav rad i ovakova funkcija Instituta trebala bi da i u buduće ostane, jer bez njihove pomoći operativa ne će biti u stanju da sama rješava brojne složene probleme, koji joj predstoje u bližoj i daljnjoj perspektivi. U pogledu treće teze pretresena su u diskusiji brojna pitanja, kojih je rješavanje vrlo osjetljivo i odlučujuće za budući razvoj naučno-istraživalačkog rada u šumarstvu i drvnoj industriji, a s time posredno i za što bolje i racionalnije korištenje ogromnih novčanih sredstava, koja se ulažu u šumsku privredu. Tako su između ostalog usvojena slijedeća stanovišta: U vezi rješavanja problema šumarstva i drvne industrije moraju postojati u našoj Republici odgovarajući samostalni Instituti. Forma njihovog rada nije toliko važna koliko sadržaj i stvaranje takovih uslova, koji mogu dati najbolje i najbrže rezultate, te unaprijediti proizvodnju na viši stupanj. Instituti moraju imati naučno- operativni karakter i pored najnužnije servisne službe i brze izrade elaborata trebaju proširiti svoju djelatnost na obradu dugoročnih tema, koje će sigurno koristiti nauci, nastavi i operativi. Izbor i obradu pojedinih tema treba bezuvjetno koordinirati, a prema ukazanoj potrebi i mogućnostima, Instituti mogu preuzeti obradu zadataka odnosno tema koje prelaze republički značaj. — U vezi normalnog odvijanja naučno - istraživalačkog rada predstavlja vrlo aktuelni problem stručni kadar, odnosno naučni podmladak na Fakultetu i na Institutima, pa treba obratiti posebnu pažnju tom pitanju. Ne manji problem predstavlja pitanje osiguranja suvremene terenske i laboratorijske opreme, koja često predstavlja osnovni uslov za svaki ozbiljniji istraživalački rad. — Neosporna je činjenica, da dosadašnji način financiranja instituta ne zadovoljava, pa bi se u buduće financiranje naučno-istraživalačkih radova na oba Instituta i na Fakultetu trebalo osigurati iz budžeta, a manjim dijelom iz privrede. Smatra se, da ne bi imalo opravdanja spajanje postojećih Instituta s Fakultetom, kao ni osnivanje bilo kojih novih Zavoda za rješavanje specijalnih zadataka iz područja šumarstva. Nakon završetka diskusije dr. M. Androić rezimirao je glavne ideje i misli, koje su prevladale na održanom sastanku i zatim su na osnovu održanog referata i diskusije doneseni jednoglasno slijedeći: ZAKLJUČCI: 1. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dužan je, da na osnovu postojećih zakonskih propisa i statuta Fakulteta, osnuje svoje institute za šumarstvo i drvnu industriju. Ovi Instituti treba da služe šumarskom fakultetu prvenstveno u svrhu nauke i nastave, i da obuhvate u pravilu dugoročne teme — istraživanja, koja će biti i od opće koristi za unapređenje šumarstva i drvne industrije. 2. Postojeći Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu i Institut za drvno-industrijska istraživanja u Zagrebu obzirom na izvršene radove u granicama njihove mogućnosti, na naučno istraživačke radove oko unapređenja proizvodnje u šumarstvu i drvnoj industriji, na neposrednu pomoć koju su pružili operativnoj službi u proteklim godinama, zadovoljili su dobrim dijelom potrebe operative. Ove ustanove bile su glavni stručni oslonac šumarsko- drvno-industrijskoj operativi kod unapređenja šumarstva i drvne industrije i kod rješavanja aktuelnih proizvodnih problema u proteklim godinama. Zato oba ova instituta trebaju i dalje postojati, neovisno ođ Instituta za šumarstvo i drvnu industriju pri Šumarskom fakultetu u Zagrebu. 3. Obzirom na perspektivni razvoj šumarstva i drvne industrije, na rješavanje 463 |