DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Ima površina na kojima se klasičnim metodama ne da ništa postići. Naša tla u Podravini su bolja nego ona u dolini rijeke Po u Italiji. Plantaže treba osnivati svagdje gdje su šume loše. Za 10 g. intenziviranjem poljoprivrede, dobit ćemo i mnoga poljoprivredna zemljišta za uzgoj plantaža. četinjače mogu dati visoke prinose i do 15 m3/ha (bor u Lici) Za ta pitanja osnivamo Institut za četinjače brzog rasta vjerojatno u Karlovcu. Taj institut morat će potpuno ovladati praktičnom i naučnom materijom. Nisu samo topole brzorastuće vrste. Joha kod nas daje 8 m3 a uz agrotehničke mjere može dati i 15—20 m3/ha. U 1960. g. predviđenea je za radove šumarstva svöta od 1 milijarde dinara. Na NRH otpada 400 milijuna. Treba samo na vrijeme napraviti investicione programe a kredite će davati banka slično kao u poljoprivredi. Sigurno je da će šumarstvo moći dati bar polovinu predviđenih sredstava. Radnika treba stimulirati po učinku u radu. Razumljivo je da je sadanja površina koja otpada na jednog šumara neodrživa. Treba intenzivno raditi, pa će se postići fantastični rezultati. Ing. Novaković: Ukazuje na suradnju Društva i Komore u izradi nacrta oglednih pravila, šema, plaćanja po učinku i si. Ing. Tonković : Sadanja organizacija šumarstva je »prirasla« općinama. Novu organizaciju treba potaknuti odozgo, a tu treba da surađuje Sekretarijat za šumarstvo i Šumarsko društvo. Ing. Kula š je govorio o lovstvu kao privrednoj grani i napomenuo da šumarstvo ne smije lovstvo ispustiti iz svoje kompetencije. Lovstvo treba svesti na racionalnu mjeru. Nakon ovako svestrane diskusije predsjednik Androić predlaže zaključke. ZAKLJUČCI PLENUMA ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE ODRŽANOG 19. XII. 1959. U ZAGREBU Na osnovu referata Perspektivni plan razvoja šumarstva i drvne industrije NR Hrvatske, Plenum smatra da šumarstvo i drvna industrija slijede tempo, kojim ide naša zajednica u svom općem privrednom razvitku. Plenum pozdravlja koncepcije koje su iznesene u referatu o novim metodama u proizvodnji drveta i razvoju drvne industrije, ne ulazeći u proporcije i obim proizvodnje, što mora biti predmet društvene i ekonomske analize koju provode za to određeni privredni organi i ustanove. Plenum smatra potrebnim da se Šumarsko društvo putem svojih klubova i svakog pojedinog člana intenzivno angažira u realizaciji plana i otklanjanju svih zapreka koje bi se pojavile na putu te realizacije. Kod toga treba smjelo ići novim putevima koristeći iskustva u svakom budućem radu. Društvo mora razviti aktivnost na upoznavanju svih članova i ostalih stručnjaka s novim smjernicama u proizvodnji drveta. Ono mora biti nosioc novih smjernica i novih metoda proizvodnje drveta. Plenum je također istakao potrebu naročito dobre pripreme za izvođenje planom predviđenih radova (selekcija sadnog materijala, nabava potrebne mehanizacije i alata, kadrovi, izrada programa i t. d.). Posebno je od važnosti za realizaciju plana proizvodnje drveta pitanje stalne radne snage i osposobljavanje kadra uopće. Intenzivno gospodarenje neminovno zahtjeva stalnu radnu snagu i promjenu dosadan je sheme i normi koje su važile za visokokvalificirane stručnjake u šumskom gospodarstvu. Jedan od važnih pripremnih radova je izdvajanje površina za uzgoj drveća brzoga rasta. U prvoj fazi treba se orijentirati na one površine koje sada nisu dovoljno iskorištene a odgovaraju 2a takav uzgoj. U ovome radu treba operativi da pruži pomoć naučno istraživačka služba. Institute treba opremiti opremom koja će im dozvoljavati da ispune ovaj zadatak. Na Plenumu je takođe istaknuta potreba da se posveti puna pažnja podizanju šumskog fonda u postojećim prirodnim šumama primjenom intenzivnih uzgojnih mjera, unošenjem četinjara u liščarske šume, konverzijom manje vrijednih šuma u visokovrijedne šume visokog prirasta, izgradnjom komunikacija i mehanizacijom radova u šumarstvu. Perspektivnim planom povećana proizvodnja drveta neminovno povlači za sobom potrebu usklađen ja sa planovimakapacitetima drvne industrije koja se i po kapacitetu i radu mora podići na viši nivo, tako da proizvedena drvna masa u šumarstvu bude racionalno i potpuno iskorištena. Budući je financiranje radova osigurano investicijama, investicioni programi moraju biti na vrijeme gotovi da u tome pogledu ne bude smetnji za realizaciju plana. |