DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Prvi petogodišnji plan, plan elektrifikacije i industrijalizacije zemlje također
je dao vidno mjesto šumarstvu i drvnoj industriji. Taj značaj postao je
još i veći nakon donošenja zloglasne rezolucije Informbiroa, koja je našu zemlju
stavila pred velike poteškoće. Nakon rezolucije drvo je bilo jedna od naših
najvrednijih sirovina, za koju smo dobivali devizna sredstva, koja su opet omogućavala
izvršavanje ostalih postavljenih planskih zadataka. Taj zadatak ispunili
su naši članovi sa ljubavlju i velikim zalaganjem, često i preko svih očekivanja
ljudskih mogućnosti.


Danas kada su industrijski kapaciteti daleko povećani, šumarstvo i drvna
industrija imaju relativno lakše zadatke. Šumarstvo ima zadatak da što više
pojača proizvodnu moć naših šuma, kako bi dalo što više sirovina industriji
kako prerađivačkoj tako i kemijskoj. U tu svrhu pristupa se u velikom obimu
podizanju plantaža brzorastućih vrsta drveta kao i djelomičnom poboljšanju
strukture postojećih šuma unošenjem četinjača. Drvna industrija pak imade
zadatak što više modernizirati svoje pogone i preći na finalnu preradu i na taj
način ostvariti veći priliv sredstava.


Naše je Društvo i u tome našlo svoje mjesto. U suradnji sa svim odgovornim
faktorima vodi bitku kako bi se ovi zadaci što prije i što potpunije sproveli
i time povećao nacionalni dohodak. Obzirom na izvršenje dosadanjih zadataka
sigurno je da će naši članovi, prekaljeni u toku revolucionarne borbe
i poslijeratne izgradnje socjalizma, prioniti svim svojim snagama, kako bi što
dostojnije opravdali povjerenje koje im narod i Partija daje.


Slaveći borbeni put našeg Saveza Komunista i SKOJ-a kroz proteklih 40
godina možemo sa ponosom istaći da nismo ni mi ostali po strani nego smo zajedno
sa najnaprednijim snagama dali svoj obol pobjedi socijalizma, koji je
garancija boljeg života radnih ljudi i mira u svijetu.


Neka živi Savez Komunista Jugoslavije na čelu sa drugom Titom!
Neka je vječna slava drugovima palim u borbi za bolji život radnog naroda!


SVEČANI PLENUM ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE


Svečani Plenum Šum. društva Hrvatske Vijeća Sabora NRH; ing. Rajic a D eodržan
je dne 19. XII. 1959. g. u dvorani k i ć predsjednik Saveza inženjera i tehŠumarskog
društva sa slijedećim dnevnim ničara šumarstva i drvne industrije Juredom:
goslavije; prof. dr. Zlatko Vajda,


Prije podne svečani dio Plenuma: predstavnik Šumarskog fakulteta Sveuči


1. Uvodna riječ (predsjednik Društva lišta u Zagrebu; Đur o Savić , preddr.
A n d r o i ć); sjednik Stručnog udruženja Šum. priv2.
Revolucionarna djelatnost članova rednih organizacija Jugoslavije; prof. dr.
Društva (tajnik ing. Zunko); Duša n Orešćanin , član predsjed3.
Otkrivanje spomen ploče palim borništva
Saveza inženjera i tehničara šumarcima
i žrtvama fašizma članovima Drustva
i drvne industrije Jugoslavije; ing.
štva u zgradi Šumarskog doma. Mladen Novakovi ć, sekretar SekPoslije
podne radni dio: cije za šumarstvo Polj. šumarske komore


1. Perspektivni razvoj šumarstva i drvne NRH, mnogi drugi predstavnici klubova,
industrije NRH (referent dr. Potočić); šumarija i drvno industrijskih poduzeća.
Nakon što je odana pošta članovima


2. Rad klubova;
Društva, koji su poginuli u narodno-oslo


3. Razno.
bodilačkoj borbi ili kao žrtve fašizma,


Svečani dio Plenuma počeo je u 9 sati.


predsjednik Društva dr. M. A n d r o i ć


Predsjednik Društva dr. Mila n An


održao je uvodnu riječ u kojoj je između


d r o i ć pozdravio je goste među kojima


ostaloga iznio historijat KPJ i SKOJ-a, te


se nalazio ing. Franjo Knebl, sekre


učešće članova Društva inženjera i tehni


tar Sekretarijata za šumarstvo Izvršnog




ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 46     <-- 46 -->        PDF

cara i studenata šumarstva u radu Partije
i SKOJ-a za vrijeme ilegalnog rada, za
vrijeme narodno-oslobodilačke borbe te
značajnu ulogu koju je KPJ i SKOJ imao
za oslobođenje naših naroda i za izgradnju
socijalizma u našoj zemlji (govor donosimo
u cijelosti na prvoj stranici ovoga
broja).


Nakon uvodne riječi održao je referat
ing. Oto Zunk o (referat donosimo u
cjelosti).


Nakon održanog referata o revolucionarnoj
djelatnosti članova Društva, predsjednik
Društva je pozvao sve prisutne da
se upute u predvorje Šumarskog doma,
gdje je postavljena i crvenom zastavom
pokrivena spomen ploča članovima Društva
palim borcima i žrtvama fašizma za
vrijeme od 1941.—1945. godine. Zatim je
predsjednik Društva zamolio ing. Franju


Knebla , sekretara Sekretarijata za šumarstvo
NRH i narodnog heroja da otkrije
spomen ploču. Tom prilikom ing. Knebl
osvrnuo se na život i rad članova Društva
koji su poginuli u narodno-oslobodilačkoj
borbi ili kao žrtve fašizma i koji su dali
živote za Oslobođenje naše zemlje i pobjedu
socijalizma u njoj.


Pjevački zbor »Lisinski« Kulturno
umjetničkog društva »Joža Vlahović« otpjevao
je kod otkrivanja ploče »Internacionalu
« i još nekoliko borbenih pjesama.


Na mramornoj ploči na kojoj se nalaze
imena 23 inženjera šumarstva uklesane su
slijedeće riječi:


gumarsko Društvo Hrvatske podiže u
znak sjećanja na pale borce i žrtve fašističkog
terora ovu spomen ploču povodom
proslave četrdesetgodišnjice SKJ i
SKOJ-a.


Spomen ploča podignuta u predvorju Sum. Doma u Zagrebu članovima Društva
koji su pah u narodnooslobodilačkoj borbi ili poginuli kao žrtve fašizma u vremenu


ing. Mirko Barberić


ing. Nikola Brkljačić


ing. Predrag Ceić
ing. Gabriel Denisov
ing. Ilija Dorčić
ing. Hrvoje Frančisković
ing. Silvio Gerzej
iing Mile Grozdanić


od 1941. — 1945. godine.


ing. Ivo Jelenić
ing. Vilim Kučić
ing. Ivo Krščanović
ing. Ferdinand Lukman
ing. Đuro Margetić
ing. Dušan Milutinovic
ing. Milorad Sekulić
ing. Ante Sedmak


ing. Bogdan Smoljanović
ing. Eđo Solić
ing. Zdenko Sram
ing. Ivo Sverko
ing. Rađivoje Tomić
ing. Petar Uzelac
ing. Dušan Zec
ing. Josip Žeželić.


Zagreb, 19. prosinca 1959




ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 47     <-- 47 -->        PDF

RADNI DIO PLENUMA


Plenum je nastavio rad poslije podne.


Dr. Zvonko Potočić održao je referat:
Perspektivni razvoj šumarstva i
drvne industrije NR Hrvatske.


Poslije referata razvila se diskusija u
kojoj su sudjelovali mnogi članovi Plenuma
i gosti.


Ing. D r a g i š i ć govorio je o pažnji
koju treba pored uzgoja- brzorastućih vrsta
posvetiti povećanju »klasičnog fonda«


t. j . postojećim šumama. Malo je riječi o
njezi postojećih šuma i »prelaznim« sastojinama
o kojima nemamo dovoljno iskustva.
Važno je pitanje materijalnih sredstava
za ove radove te stručnog kadra kojemu
treba pružiti pomoć.
Ing. Šulentić je u svojoj diskusiji
rekao da je stvar plantažiranja jasna i da
šumarije planiraju radove uzgoja plantažnih
šuma. Realizaciju ovih planova otežava
neizvjesnost organizacije šumarstva.
Treba raditi na šemi strukture gospodarstva.


Đur o Savić : Industrija traži povećanje
šumskog fonda. Klasičnim metodama
moguće je tek djelomično to postići.
Treba utvrditi površine za uzgoj topolovih
plantaža i onda pristupiti uzgoju u onoliko
j mjeri koliko dopuštaju ekonomske
mogućnosti. Instituti trebaju dati smjernice
kako te površine utvrditi, ali Institutu
treba osigurati materijalna sredstva.


Ing. V. Lacković: Mogućnosti postojećih
šuma su preskromno ocjenjene.
Taksacija danas ne zadovoljava. Gospodarske
osnove skučavaju inicijativu. Perspektivni
plan se osniva na bazi potreba.
Plan neće ići planiranim tempom ako se
ne izvrše potrebne pripreme. Treba odmah
riješiti pitanje sadnog materijala i
sjemenske službe. Drvna industrija je planom
obuhvatila potrebne količine ali tu
ima još praznina. Investicioni programi
trebaju biti detaljno razrađeni. Sredstva
nisu problem. Što se tiče plantažnog uzgoja
na području Bjelovara uspjesi neće
biti kao drugdje jer tlo ne odgovara.


Ing. Zukina: U Varaždinu je određena
površina od 1440 ha za plantažiranje.
Površine koje nisu apsolutno šumsko
tlo su izdvojene. U 1960. g. plan predviđa
500 ha za uzgoj plantaža topole. Kod uzgoja
se rukovodimo ekonomskom računicom.
Površine se iskorišćavaju u poljoprivredne
svrhe, pa se tim prihodima u 3 godine
pokriju troškovi pošumljavanja. Topole
uzgajamo, jer nam je potrebno drvo
za pilansku građu, šperploče, furnir i dr.
Međutim sumnjamo da bi se te sastojine
mogle sjeći u 10 godina. Smatramo da bi


ophodnja trebala biti bar 20 godina. Sa
četinjačama nemamo iskustva. Treba izvršiti
reviziju gospodarskih osnova. Ali bi
prije bilo dobro da se uređivači upoznaju
sa novim načinom gospodarenja šumama,
da bi mogli srediti uređajnu službu.


Ing. T. Lucarić: Na našem području
imamo od ukupne šum. površine 20%> za
plantaže. Ali sa površinama nije sve jasno,
pa bi u tom pogledu trebalo pružiti
pomoć (Institut, Sekretarijat ili služba uređivanju
šuma). Pripremni radovi su u toku
ali nema dovoljno sredstava za te radove.
Treba iskrčiti 700 ha godišnje ali čime?
Treba nabaviti mehanizaciju, a zatim riješiti
pitanje kadra. Ne može biti jedan
stručnjak na 10.000 ha. U novoj šemi treba
predvidjeti i nova mjesta (agronoma, veterinara).
Treba također voditi računa o
stimulansu koji se postiže time što se lokacija
drvne industrije treba odrediti tamo
gdje se stvara sirovina.


Ing. Franjo Knebl: Dosadanja organizacija
šumarstva kod nas nije bila zadovoljavajuća.
Stoga je i donesena Uredba
koja je privremena ali dopušta da se odmah
može početi s radom. Uredba je primljena.
Gospodarstva će se osnivati na teritoriji
Kotara, osnivači će biti Kotarevi.
Uredba je elastična zbog eksploatacije.
Pogrešno je postavljati pitanje: klasično
šumarstvo ili plantažiranje. Sastojine koje
ništa ne obećavaju treba pretvarati u plantaže.
Ali kod toga postoji iskustvo: intenzivna
kultura zahtjeva intenzivnu obradu.
Treba priznati da se na šumarstvo počelo
kasno misliti. Stalne radne snage nema i
to je pitanje važnije od pitanja novca.
Uslovi šumskih radnika su veoma teški.
Kad stvorimo stalne radnike, koji bi radili
neko vrijeme na eksploataciji, zatim
na uzgoju, zaštiti, izgradnji cesta, i t. d.
kad se uspostavi radničko samoupravljanje,
otpasti će služba čuvanja šuma, jer
će svaki radnik biti čuvar. Što se tiče eksploatacije
nije bitno tko će je vršiti. Besmislica
je da je eksploatacija rentabilna.


Za komunikacije u šumarstvu drug
Knebl je istakao da je to naš veliki zadatak
u budućem periodu. Komunikacije treba
izgrađivati u vlastitoj režiji. Ne može
se opravdati činjenica da 800.000 m3 drva
ostaje u šumi jer se »izvoz« ne isplati.


Ing. Knebl je naglasio da nema šumarstva
bez drvne industrije. Razvoj ovih dviju
grana je međusobno ovisan, pa je potrebno
uskladiti njihove planove.


Što se tiče uzgojnih radova tu je ispravno
ono što je rekao ing. Dragišić. 60% naših
sastojina traži uzgojne radove.


453




ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Ima površina na kojima se klasičnim
metodama ne da ništa postići. Naša tla u
Podravini su bolja nego ona u dolini rijeke
Po u Italiji. Plantaže treba osnivati svagdje
gdje su šume loše. Za 10 g. intenziviranjem
poljoprivrede, dobit ćemo i mnoga
poljoprivredna zemljišta za uzgoj plantaža.


četinjače mogu dati visoke prinose i
do 15 m3/ha (bor u Lici) Za ta pitanja osnivamo
Institut za četinjače brzog rasta vjerojatno
u Karlovcu. Taj institut morat će
potpuno ovladati praktičnom i naučnom
materijom. Nisu samo topole brzorastuće
vrste. Joha kod nas daje 8 m3 a uz agrotehničke
mjere može dati i 15—20 m3/ha.


U 1960. g. predviđenea je za radove šumarstva
svöta od 1 milijarde dinara. Na
NRH otpada 400 milijuna. Treba samo na
vrijeme napraviti investicione programe
a kredite će davati banka slično kao u
poljoprivredi. Sigurno je da će šumarstvo
moći dati bar polovinu predviđenih sredstava.
Radnika treba stimulirati po učinku
u radu.


Razumljivo je da je sadanja površina
koja otpada na jednog šumara neodrživa.
Treba intenzivno raditi, pa će se postići
fantastični rezultati.


Ing. Novaković: Ukazuje na suradnju
Društva i Komore u izradi nacrta
oglednih pravila, šema, plaćanja po učinku
i si.


Ing. Tonković : Sadanja organizacija
šumarstva je »prirasla« općinama. Novu
organizaciju treba potaknuti odozgo, a tu
treba da surađuje Sekretarijat za šumarstvo
i Šumarsko društvo.


Ing. Kula š je govorio o lovstvu kao
privrednoj grani i napomenuo da šumarstvo
ne smije lovstvo ispustiti iz svoje
kompetencije. Lovstvo treba svesti na racionalnu
mjeru.


Nakon ovako svestrane diskusije predsjednik
Androić predlaže zaključke.


ZAKLJUČCI
PLENUMA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
HRVATSKE ODRŽANOG 19. XII. 1959.
U ZAGREBU


Na osnovu referata Perspektivni plan
razvoja šumarstva i drvne industrije NR
Hrvatske, Plenum smatra da šumarstvo i
drvna industrija slijede tempo, kojim ide
naša zajednica u svom općem privrednom
razvitku. Plenum pozdravlja koncepcije
koje su iznesene u referatu o novim metodama
u proizvodnji drveta i razvoju drvne
industrije, ne ulazeći u proporcije i


obim proizvodnje, što mora biti predmet
društvene i ekonomske analize koju provode
za to određeni privredni organi i ustanove.


Plenum smatra potrebnim da se Šumarsko
društvo putem svojih klubova i svakog
pojedinog člana intenzivno angažira u
realizaciji plana i otklanjanju svih zapreka
koje bi se pojavile na putu te realizacije.
Kod toga treba smjelo ići novim
putevima koristeći iskustva u svakom budućem
radu. Društvo mora razviti aktivnost
na upoznavanju svih članova i ostalih
stručnjaka s novim smjernicama u
proizvodnji drveta. Ono mora biti nosioc
novih smjernica i novih metoda proizvodnje
drveta.


Plenum je također istakao potrebu naročito
dobre pripreme za izvođenje planom
predviđenih radova (selekcija sadnog
materijala, nabava potrebne mehanizacije
i alata, kadrovi, izrada programa i t. d.).
Posebno je od važnosti za realizaciju plana
proizvodnje drveta pitanje stalne radne
snage i osposobljavanje kadra uopće.


Intenzivno gospodarenje neminovno zahtjeva
stalnu radnu snagu i promjenu dosadan
je sheme i normi koje su važile za
visokokvalificirane stručnjake u šumskom
gospodarstvu.


Jedan od važnih pripremnih radova je
izdvajanje površina za uzgoj drveća brzoga
rasta. U prvoj fazi treba se orijentirati
na one površine koje sada nisu dovoljno
iskorištene a odgovaraju 2a takav uzgoj.
U ovome radu treba operativi da pruži
pomoć naučno istraživačka služba. Institute
treba opremiti opremom koja će
im dozvoljavati da ispune ovaj zadatak.


Na Plenumu je takođe istaknuta potreba
da se posveti puna pažnja podizanju šumskog
fonda u postojećim prirodnim šumama
primjenom intenzivnih uzgojnih mjera,
unošenjem četinjara u liščarske šume,
konverzijom manje vrijednih šuma u visokovrijedne
šume visokog prirasta, izgradnjom
komunikacija i mehanizacijom radova
u šumarstvu.


Perspektivnim planom povećana proizvodnja
drveta neminovno povlači za sobom
potrebu usklađen ja sa planovimakapacitetima drvne industrije koja se i po
kapacitetu i radu mora podići na viši nivo,
tako da proizvedena drvna masa u šumarstvu
bude racionalno i potpuno iskorištena.


Budući je financiranje radova osigurano
investicijama, investicioni programi
moraju biti na vrijeme gotovi da u tome
pogledu ne bude smetnji za realizaciju
plana.