DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 38 <-- 38 --> PDF |
pipe u toj godini. Jasen bi u konkretnim uslovima morao reagirati na pomanjkanje vlage više nego hrast lužnjak, pa činjenica da prirast jasena u istoj šumi u 1957. g. nije pokazao znatno smanjenje prirasta, pokazuje da smanjenje prirasta kod hrasta također ne može naći svoje opravdanje u nepovoljnim klimatskim uslovima te godine. Stoga se jedan dio smanjenja prirasta može pripisati smanjenju asimilacijske površine odnosno brštenju, koje su izvršile gusjenice.* Da se velikim dijelom taj gubitak može pripisati brštenju gusjenica prije i poslije tretiranja te sastojine i smanjenju asimilacijske površine uslijed toga usprkos tretiranja šume, dokazuje i ono što je o tome tretiranju navedeno u entomološkom izvještaju, u kojem je između ostaloga navedeno da je akcija 1957. g. na vinkovačkom području vršena između 5.—11. V. U to vrijeme kaže se u izvještaju, gusjenice su bile u II. i III. stadiju. Na kontrolnim stablima količina ekstremenata nije nigdje prelazila 1 ccm. Svakako je to bilo najpovoljnije vrijeme za suzbijanje. No da to nije bio slučaj i na području Lipovljana vidi se iz spomenutog izvještaja u kome se navodi, da se prigodom započinjanja akcije najveći dio gusjenica nalazio u III. razvojnom stadiju ali ih je već jak o mnog o bilo u IV. stadiju. U najjače napadnutim šumama već se moglo na lišću primjetiti izvjesno, iako slabo, oštećivan je. Podaci dobiveni na kontrolnim stablima pokazali su da je gustoća populacije bila neobično velika (veliki broj ekstremenata). Akcija je međutim zbog nepovoljnog vremena sporo napredovala. Nakon 8 dana, kada je bila obavljena tek polovica posla, najveći dio gusjenica nalazio se u IV. stadiju, a mnoge već u V. stadiju. Odjel 155a zamagljen je 13. i 14. V. Upravo za šume tretirane u to vrijeme izvještaj kaže da je brštenje vrlo slabo jenjavalo, te je bilo prilično intenzivno još idućih desetak dana i tek tada je osjetljivo palo, da nakon 3—4 dana potpuno prestane. Brštenje inače, kako se to utvrdilo prigodom ranijih akcija, potpuno prestaje već nakon 2—3 dana iza zamagljivanja, ak o j e on o pra vovremeno sproveden o. Odavde se jasno vidi da je zamagljivanje u odjelu 155 lipovljanske šumarije izvršeno kasno. Budući je brštenje i poslije tretiranja nastavljeno 10 do 13 dana to jest do konca maja gusjenice su obrstile znatnu količinu lisne površine. Tako smanjena površina lišća ostala je kroz sve vrijeme do konca vegetacije, pa se to nesumnjivo moralo odraziti na daljnje stvaranje prirasta do konca vegetacijske perode. Međutim okularno je teško procjeniti intenzitet oštećenja, jer šuma naoko izgleda zelena. Naročito se ne vidi stupanj obrštenosti u vrhovima krošanja jer nisu dostupni našem pogledu, a upravo vrhovi najjače bivaju obršteni, dok su donje grane više manje pošteđene ili su najkasnije obrštene, pa je slika odozdo mnogo povoljnija no onda kad se sastojina gleda odozgo. Kasno dakle suzbijanje ne može se opravdati, jer je ono sa ekonomskog aspekta u određenim uvjetima više štetno nego i sam golobrst. Dakako da ovdje ne ulazi u obzir onaj riziko da kod netretiranja gusjenice izvrše golobrst i da mlado lišće napadne pepelnica što može dovesti do sušenja pojedinih stabala. Još manje je opravdano kasno tretiranje kada se očekuje prestanak gradacije (u retrogradaciji), jer tada ne postoji niti opravdanja da se tretiranjem * Kako se odrazu je golobrst od prošle godine na prirast slijedeće godine kod hrasta, treba još proučiti. Ispitivanja su u toku (Klepac). 444 / |