DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 37 <-- 37 --> PDF |
period V.—VIII. ti brojevi se odnose kao 282:378:287; oborine su dakle u vegetacijskoj periodi 1957 godine bile nešto iznad prosjeka (1950—1955). No ako oborine upoređujemo po mjesecima onda vidimo da je 1957. god. imala veoma malo oborina u junu u odnosu na prosjek 1950.—1955., a nešto više u julu. Niske oborine u junu i prosječno viša temperatura (21.1°) naprama prosjeku 1950.—1955. (20,3°) daje ovome mjesecu obilježje sušnog mjeseca. Prema Huff el u (cit. Plavšić-Klepac) u VI. mjesecu stvara se 29,2% u VII. mjesecu 29,4% prirasta. U ova dakle dva mjeseca stvara se više od polovice (58,6%) ukupnog godišnjeg prirasta. Uzmemo li da se smanjenje prirasta uslijed smanjenih oborina i povećane temperature moglo odraziti u drugoj polovini juna, pa uz pretpostavku da izostane u toj polovini i Va ukupnog prirasta, to bi se smanjenje moglo ocjeniti sa cea TI« od ukupnog prirasta. A to ni u kom slučaju nije dovoljno da opravda gubitak od 40% ukupnog godišnjeg prirasta. Istraživanja Schober a (12) o utjecaju sušne godine na veličinu prirasta mogu nam dobro poslužiti za upoređenje u našem slučaju. Schobe r je ispitivao utjecaj suše na hrast u području Göttingena (607 mm god. oborina) i Hann. Mündena (743 mm god. oborina). Godina 1947. bila je ekstremno sušna. Za vrijeme vegetacijske periode od V—IX., odstupanja od prosjeka (364 mm) SI. 5. Štetnik je uništen. Iza njega ostalo je nagrizeno lišće. Ono će tako ostati dp jeseni (desno pošteđena grančica). Asim. površina smanjena je za cea 70%>. (Foto: dr. Androić) u području Göttingena iznosila su — 88 mm (— 24%) a u području Hannover Mündena —156 mm (—43%). Prirast je bio smanjen u odnosu na 1946. godinu (lOO´/o) u Göttingenu za 18% a u Hann. Mündenu za 6´°/o. Autor je uzeo za objekt istraživanja stabla do 40 cm promjera, koja prema Krahl-Urban u pokazuju jača variranja od starijih (što vrijedi za naš slučaj), pa i pored toga gubitak mase u ovako ekstremnom slučaju ne premašuje 16°/o. U našem slučaju nema odstupanja za vrijeme vegetacijske periode (V.—IX.) 1957. god. od srednjaka 1950.—1955. god. (334 mm), već su naprotiv oborine u tom periodu veće od piosjeka (374 mm), pa i to dokazuje da se smanjeni prirast ne može potpuno pripisati klimatskim uslovima. Istraživanja Klepc a (5) mogu nam također to potvrditi. Jasen je 1957. g. imao smanjeni prirast samo za 10°/» u odnosu na 1955. g. No to smanjenje može se pripisati i intenzivnom napadu jasenove |