DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 3 <-- 3 --> PDF |
SUMARS Kl LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 83 DECEMBAR GODINA 1959 POVODOM CETRDESETGODIŠNJICE KPJ I SKOJ-a Uvodna riječ predsjednika Šumarskog društva Hrvatske, dr. Milana Androića , na svečanom Plenumu održanom 19. XII. 1959., povodom proslave 40 godišnjice stvaranja KP i SKOJ-a i otkrivanja spomenploče članovima Društva, koji su poginuli u Narodnooslobodilačkoj borbi ili kao žrtve fašizma u vremenu od 1941—1945. god. Završava se godina u kojoj su mnogi radni kolektivi, društvene i političke organizacije širom naše zemlje proslavili 40 godišnjicu osnivanja KPJ i SKOJ-a. Na historijskom putu kojim stupaju naši narodi to je godina, u kojoj se je potrebno osvrnuti na dalju i bližu prošlost, da bi iz nje povukli potrebne pouke i da nas svijetli primjeri požrtvovnog i nesebičnog rada nadahnu novim elanom u svladavanju zapreka, koje stoje na putu ostvarenja našiH htjenja i naših ideala. I kao što neumorni putnik sa zadovoljstvom zastane na širokom vidikovcu odakle mu pogled puca na daljine pređenog i savladanog puta, tako je i naš radni narod u svojim kolektivima, društvenim i političkim organizacijama, odredio ovu godinu da sumira rezultate dosadanjih napora uloženih u izgradnji svoje socijalističke domovine. U tom retrospektivnom gledanju nije bilo teško uočiti gigantske herojske likove boraca za slobodu i socijalnu pravdu. Mnogi od njih dali su svoje živote za ostvarenje tih ideja. Svi ti ne baš malobrojni likovi, bili su izraz volje i snage jedne revolucionarne organizacije, koja je u najtežim uslovima rada, usprkos proganjanjima i tlačenju, bila jedina koja je u svojim redovima okupljala napredne elemente u borbi za bolji i pravedniji život radnih ljudi. Ta revolucionarna Partija bila je KP Jugoslavije. U buržoaskoj monarhističkoj Jugoslaviji, koja je bila bremenita klasnim suprotnostima, radnička klasa, siromašno seljaštvo i napredna inteligencija bili su izloženi najnehumanijoj ekonomskoj eksploataciji i nacionalnom ugnjetavanju. To je nužno moralo dovesti do snažnog i organizovanog otpora radnika, seljaka i naprednih intelektualaca takovoj nenarodnoj i izrabljivačkoj politici ondašnje vladajuče klase, za koju se može kazati da je bila sinonim: eksploatacije čovjeka po čovjeku, nacionalne neravnopravnosti, hegemonije, kriza i nezaposlenosti, političke samovlasti i t. d. Potpuno je jasno da je samo organizirana avangarda radničke klase bila ona politička snaga, koja se u to doba mogla s uspjehom suprostaviti vladajućoj buržoaziji i njenom političkom i ekonomskom sistemu. 409 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Znajući za ulogu Partije kao organizatora i predvodnika radnika, seljaka naprednih intelektualaca i omladine, poznavajući njen neposredni zadatak: promjenu dotadanjh društvenih odnosa i uspostavljanje socijalističkog sistema, reakcionarna vlada poput zlokobne crne ptice okomila se da proguta i uništi svoj plijen, da uništi Kom. Partiju koja je poslije nepune dvije godine svoga javnog djelovanja prisiljena da se povuče u duboku ilegalnost u kojoj je ostala sve do početka drugog svjetskog rata. No ni teški uslovi ilegalnog rada nisu mogli spriječiti da revolucionarna partija sredi svoje redove, da se organizaciono učvrsti i omasovi te tako postane jedinstvena monolitna snaga, koja je jedina bila sposobna da u vrijeme kada su se nad našom domovinom nadvili crni oblaci nacizma i fašizma, oblaci koji su nagovještavali našem narodu ubijstva i klanja, glad i bijedu , logore i smrt — ukratko najveću nesreću koju je jedan narod mogao doživjeti — donese pravilnu odluku o podizanju narodnog ustanka i davanju okupatorima i njegovim slugama organizirani oružani otpor. Značajnu ulogu u ovome za naš narod teškom periodu pripada SKOJ-u u kome se pod rukovodstvom Partije okupila napredna seljačka, radnička i intelektualna omladina. Omladina je dala divne primjere herojstva i borbenosti i čvrsto povezana radničkom partijom predstavljala prethodnicu borbenih odreda cijele naše zemlje. Možemo se ponositi da su studenti šumarstva pored studenata agronomije, veterine i medicine pripadali najnaprednijem dijelu studenata zagrebačkog Sveučilišta. Dugi niz godina na Polj. šumarskom fakultetu nisu reakcionarni elementi mogli doći do riječi. Napredni studenti bili su nosioci organiziranih političkih akcija, siritelji naprednih misli i revolucionarnih ideja. Okaljena revolucionarnim radom omladina je u teškom vremenu borbe našla svoje mjesto u redovima boraca protiv neprijatelja našeg naroda i naše zemlje. Ona je opravdala povjerenje Partije i dala velike žrtve u borbi za oslobođenje naše zemlje. Daleko su iza nas ratna pustošenja i strahote rata. Našim mladim generacijama postaju ti pojmovi historijski i apstraktni. No dobro je s vremena na vrijeme podsjetiti se na našu narodnu epopeju, dobro je evocirati uspomenu na događaje koji trebaju mladim generacijama služiti kao memento da se nikada više ne ponove. Potrebno je da naša omladina proučava historiju, da se upozna ulogom koju su njeni predhodnici imali i kako su izvršavali zadatke u historijskim momentima o kojima smo govorili. Saznat će o herojstvu i žrtvama omladine koja je pred sobom imala ne samo žandarske kundake vladajućeg aparata već i bijedu i siromaštvo, kao stalne pratioce ondašnjeg poltičkog i ekonomskog sistema. Upravo u ovome Domu radili su i djelovali unutar studentskih organizacija napredni studenti šumarstva, svijetli primjeri izgaranja na revolucionarnom radu. U dvoranama i hodnicima ovoga Doma prije Šumarskog fakulteta kao da odzvanjaju koraci, kao da vidimo likove kasnijih beskompromisnih boraca. U našim redovima nema više odlučnog Tone Sedmaka, tihog i skromnog Ra div o j a T omić a, malog plavokosog Slovenca Inge V r š č a j a. Nema ni Hribernika, Konjovića, Alt ar c a, D or čiča, Nikole Brkljačića, i mnogih drugih. Njihovi grobovi razasuti su i pomiješani s grobovima boraca iz svih krajeva naše zemlje po šumama koje su voljeli, kojima su htjeli posvetiti svoj život podizati ih i njegovati. U tim šumama ostali su na mrtvoj straži kao zalog bratstva i jedinstva naših no |
| ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 5 <-- 5 --> PDF |
naroda za njihov bolji život u budućnosti. Partija je računala na´ takove ljude, s takvim ljudima ona je morala pobijediti i pobijedila je. Danas mi živimo u vrijeme kad se ostvaruju ideali za koje su položili živote milijoni najboljih sinova naše zemlje. KPJ nije prestala i dalje da bude inicijator i organizator radnog naroda u borbi za izgradnju socijalizma; godinama zapuštena i zaostala Jugoslavija pošla je gigantskim koracima u bolji život i progres. Ogromna sredstva ulažu se u sve grane naše privrede. U šumarstvu također. Do 1956. samo za izgradnju komunikacija i nabavu savremene opreme uloženo je 136 milijardi dinara. Izgrađeno je oko 5000 km raznih šumskih komunikacija, kojima je otvoreno 500.000 ha šuma. Time je omogućena sječa 57 mil. m3 drva. U drvnu industriju uloženo je 80 milijardi dinara, uključujući tu industriju papira i celuloze. Proizvodnja drv. industrije porasla je od 1945. do 1955. na 141% a celuloze i papira na 244%. Za melioracije i podizanje šuma utrošeno je 55 milijardi dinara. Sedmi kongres SKJ predviđa daljnji porast i razvitak proizvodnih snaga i jačanje socijalističkih odnosa među našim ljudima. 20 god. perspektivni plan šumarstva i drvne industrije predviđa takav naprgdak o kakvome nismo prije mogli niti sanjati. To ujedno znači daljnji napredak šumarstva i drvne industrije. Borci šumari vaše žrtve nisu bile uzaludne! Na kraju možemo kazati da su uvijek u historiji naroda veliki događaji rađali velike historijske ličnosti. Ocjenjujući pravilno ulogu ličnosti u zakonitosti historijskog i ekonomskog razvitka društva, velika zasluga pripada ljudima koji su bili sposobni, da ocjenivši date uslove, spriječe moguće devijacije i ubrzaju tok zbivanja u pravcu historijski uslovljene zakonitosti društvenog i politički ekonomskog razvitka. Možemo sigurno reći da je ta historijska uloga pripala u danima ustanka i narodnooslobodilačkog rata prvom građaninu naše zemlje generalnom sekretaru SKJ drugu Titu. Period od VII. Kongresa SKJ, predstavlja period značajnih uspjeha i dostignuća radnih ljudi naše zemlje na svim dometima života društvenog, ekonomskog i političkog. To je u prvom redu period afirmacije sistema socijalističke demokracije izraženog kroz praksu radničkog samoupravljanja i učvršćivanja našeg komunalnog sistema, period izvanrednog porasta proizvodnih snaga i naglog ekonomskog uspona naše zemlje. Politička linija Saveza Komunista Jugoslavije i orijentacija svijesnih snaga socijalizma i svih društvenih snaga na oslobođenju ličnosti i njegovih stvaralačkih sposobnosti u ovom periodu, doživjeli su kroz praksu naše zemlje punu afirmaciju. U tim uslovima općeg uspona i razmaha stvaralačkog rada i naša je organizacija dobila važne zadatke. Njena aktivnost je usmjerena općem doprinošenju i učvršćenju socijalističkih odnosa. Posebno njena važnost za privredu čini da je naše Društvo ne samo koristan već i neophodan društveni faktor. Naše Šumarsko društvo kao i dosada trebat će i u budućnosti da uloži sve da njegovi članovi na svojim radnim mjestima izvršavaju postavljene zadatke i time daju doprinos bržem razvitku proizvodnih snaga naše zemlje, jer je to jedan od uvjeta za bolji i sretniji život svih naših naroda. Neka nam je pred očima uvijek slavni put Partije i SKOJ-a proteklih 40 godina i historijske pobjede koje je naš cijeli narod postigao predvođen Savezom Komunista i drugom TITOM. Neka živi SKJ sa drugom Titom na čelu! 411 |