DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 64     <-- 64 -->        PDF

dustrije radi što svestranijeg upoznavanja
sa stručnim poslovima uz pomoć iskusnijih
šumarskih stručnjaka, naročito u onim
ustanovama i preduzećima gdje se potpunije
primjenjuju najnovija dostignuća
nauke.


Na koncu su doneseni zaključci koje ćemo
donijeti u slijedećem broju Šumarskog
lista.


Članovi plenuma izvršili su ekskurziju
kroz Makedoniju i posjetili Dojransko jezero.
Na povratku su pregledali drvno industrijski
kombinat u Kavadarcima. Zahvaljujući
dobroj organizaciji i gostoljubivim
domaćinama ova interesantna ekskurzija je
veoma uspjela.


M. A.
POVODOM OTKRIVANJA BISTE ING.
MIHAJLA KLAJNA NA POLJOPRIVR.ŠUMARSKOM
FAKULTETU U ZAGREBU


» ... Žao mi je što umirem, ali kad tako
mora biti, nije me nimalo strah. Vas molim
da hrabro podnesete sve životne teškoće
s kojima se sukobljavate. Siguran sam da
ćete preživjeti. I živite meni za volju. Živite
i dalje skromna, ali i dostojanstveno
. ..«


ing. Mihajlo Klajn


To su bile posljednje riječi koje je napisao
svojim roditeljima revolucionar Ing .
Mihajlo Klajn, koga su neprijatelji
strijeljali odmah na početku okupacije naše
zemlje — 1941. u Osijeku. Te riječi,
pune ljudskog dostojanstva vjere u čovjeka,
bodrenja i nade, ostat će nam u dugom
sjećanju kao i Mihajlo.


»Posljednja mi je želja da ne klonete duhom
zbog moje smrti. Danas je nas sedme


ro osuđeno na smrt, presuda će uskoro biti
izvršena. Ipak, nitko se od nas ne boj;
smrti. Štoviše, mnogi i pjevaju. Ponovo vas
molim, budite jaki duhom — Mihajlo«.


Proslavljajući 40 - godišnjicu PartijeSKOJ-a, profesori i studenti Poljoprivredno-
šumarskog fakulteta u znak sjećanja,
odali su ovih dana počast poginulom revolucionaru
Mihajlu Klajnu, koji je diplomirao
na ovom fakultetu 1937., a koga su neprijatelji
strijeljali 1941. u Osijeku. U foajeu
fakulteta otkrivena je bista mladog inženjera.
Bistu, umjetničko djelo mladog
talentiranog kipara Mate Č v r 1 j k a, otkrio
je narodni heroj Ing. Franjo Kneb]
sekretar Sekretarijata za šumarstvo NRH i
član CK SKH. Tom svečanom činu prisustvovao
je i Jakov Blažević predsjednik
Izvršnog vijeća´sabora NRH, Fran e
B o k o, sekretar Sveučilišnog komiteta SK
i više drugih istaknutih uzvanika, kao i
velik broj studenata ovog fakulteta. Prije
otkrivanja biste održana je svečana sjednica
Fakultetskog savjeta. Navečer je bila
priređena svečana akademija u domu JNA
u Zagrebu, na kojoj su evocirani borbeni
uspjesi Partije i SKOJ-a kao i rad poginulog
revolucionara Mihajla Klajna.


Nakon što je Ing. Knebl otkrio bistu
predsjednik Jakov Blažević zadržao se na
fakultetu u duljem razgovoru, gdje se je
s predstavnicima fakultetskih organa i studentskih
organizacija interesirao za život
i rad na fakultetu.


Ing. Mihajlo Klajn rođen je 24. kolovoza
1912. u Osijeku. Potječe iz siromašne činovničke
porodice. Osnovnu i srednju školu
završio je u svom rodnom gradu, odakle
je otišao na studij na Poljoprivredno-šumarski
fakultet u Zagrebu. Diplomirao je
agronomiju 1937. kad je ponovo otišao u
Osijek na dužnost. Odmah po dolasku na
fakultet uključio se u rad napredne studentske
omladine. Isticao se pravičnošću,
skromnošću, marljivim radom i upornošću.
Bio je primjeran u svemu, a stoga i omiljen
u redovima studenata. Član KPJ postao
je na fakultetu gdje je vršio i više odgovornih
dužnosti. Poslije završenog studija
u Osijeku je bio sekretar Pokrajinskog
komiteta KPJ za itsočnu Slavoniju. Njegov
plodan rad brzo je zapazila osiječka policija,
te ga je uhapsila. U zatvoru je, poput
mnogih drugih rodoljuba, bio mučen i zlostavljan.
Ipak, Mihajlo nije nikada policiji
odao niti jednog svog saradnika, niti je neprijateljima
htio dati tražene podatke o
partijskim organizacijama i članstvu. To
je bilo dovoljno da Mihajlo bude, zajedno
sa šestoricom svojih đrugova-komunista
strijeljan.




ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 65     <-- 65 -->        PDF

U svom govoru uz bistu poginulog Klajna,
Ing. Knebl je između ostalog rekao:
»Dužnost nam je da se sjetimo njega i svih
onih studenata i inženjera s ovog fakulteta,
koji su svoje živote dali za dobrobit naših
naroda. Sjećajući se njih, ponosni smo i
sretni, da njihov gubitak i njihove patnje
nisu bile uzaludne«.


P. J.
SAMOSTALNI ŠUMARSKI FAKULTET
OD 1. SIJEČNJA 1960. GODINE


Već dugo nastojao je kolektiv Šumarskog
odjela Poljoprivredno-šumarskog fakulteta
da se Poljoprivredno-šumarski fakultet razdvojena
samostalni Poljoprivredni fakultet
i Šumarski fakultet. Konačno je Sabor


NR Hrvatske na svojoj posljednjoj sjednici


26. studenog 1959. prihvatio zakonski prijedlog
o diobi s time da samostalni Šumarski
fakultet započne sa radom 1. I. 1960. g.
Zajednički sa Poljoprivrednim fakultetom
ostaje samo Zavod za botaniku, Zavod
za kemiju i Zavod za pedologiju.


Šumarski Odjel izabrao je već svog prvog
dekana. Ta čast pripala je prof. dr.
D u ša n u Klepcu. Za prodekana je izabran
prof. dr. Zvonimir Spoljarić.


Nadamo se da će samostalni Šumarski
fakultet, sa mladim i agilnim dekanom na
čelu postići još veće uspjehe u odgoju naših
šumarskih i drvno industrijskih stručnjaka.


M. A


ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 66     <-- 66 -->        PDF

OGLAS


Kod Šumarskog društva Hrvatske mogu se dobiti, uz navedene cijene,
slijedeće stručne knjige:


Din


1.
Lugarska službena knjiga 300


2.
Tablice za izračunavanje kubnog sadržaja izrađenih trupaca
na 2 decimale 250


3.
Lovački priručnik 580


4.
Laerove skrižaljke za računanje drvnih zaliha u sastojinama . . 220


5.
Tehničke upute za reambulaciju međa 300


6.
Kauders ing. Alfons; Bibliografija 1 300


7.
Kauders ing. Alfons: Bibliografija II., ustanove 2.500
članovi r 1.000


8.
Usklađivanje proizvodnje i potrošnje drveta (materijal sa Ohrida) 2.300


9.
Ekonomsko-finansijski problemi u šumarstvu i drvnoj industriji 1.200


10. Problemi gajenja
i iskorišćavanja topola 1.000


11. Izdanja Sum. N.
Milicije: Iskorišćavanje šuma . . . . . 100


12. Izdanja Šum. N. Milicije: Lovstvo i ribarstvo
100


13. Hufnagl-Miletić: Praktično uređivanje šuma
300


14. Benić-Francišković: Motorne lančane pile
200


15. Brixy-Colović: Kako pošumljavamo
50


16. Krstić: Rak kestenove kore
50


17. Petrović Dragoljub: Šume i šumarstvo Makedonije ... . 100


18. Baranac: Kratke pouke iz šumarstva
150


19. Baranac: Naše šumarstvo i lovarstvo
150


20. Balen: Josip Kozarac
200


21. Markić: Krajiške
imovne općine 100


22. Pola stoljeća šumarstva
3.000


23.
Edicija o Kršu — za ustanove i poduzeća 8.000
za pojedince 2.000


24. I. Kongres šumara 1925. godine
50


Narudžbe se šalju na adresu: ŠUMARSKO DRUŠTVO HRVATSKE,
Zagreb, Mažuranićev trg 11