DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 64 <-- 64 --> PDF |
dustrije radi što svestranijeg upoznavanja sa stručnim poslovima uz pomoć iskusnijih šumarskih stručnjaka, naročito u onim ustanovama i preduzećima gdje se potpunije primjenjuju najnovija dostignuća nauke. Na koncu su doneseni zaključci koje ćemo donijeti u slijedećem broju Šumarskog lista. Članovi plenuma izvršili su ekskurziju kroz Makedoniju i posjetili Dojransko jezero. Na povratku su pregledali drvno industrijski kombinat u Kavadarcima. Zahvaljujući dobroj organizaciji i gostoljubivim domaćinama ova interesantna ekskurzija je veoma uspjela. M. A. POVODOM OTKRIVANJA BISTE ING. MIHAJLA KLAJNA NA POLJOPRIVR.ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU » ... Žao mi je što umirem, ali kad tako mora biti, nije me nimalo strah. Vas molim da hrabro podnesete sve životne teškoće s kojima se sukobljavate. Siguran sam da ćete preživjeti. I živite meni za volju. Živite i dalje skromna, ali i dostojanstveno . ..« ing. Mihajlo Klajn To su bile posljednje riječi koje je napisao svojim roditeljima revolucionar Ing . Mihajlo Klajn, koga su neprijatelji strijeljali odmah na početku okupacije naše zemlje — 1941. u Osijeku. Te riječi, pune ljudskog dostojanstva vjere u čovjeka, bodrenja i nade, ostat će nam u dugom sjećanju kao i Mihajlo. »Posljednja mi je želja da ne klonete duhom zbog moje smrti. Danas je nas sedme ro osuđeno na smrt, presuda će uskoro biti izvršena. Ipak, nitko se od nas ne boj; smrti. Štoviše, mnogi i pjevaju. Ponovo vas molim, budite jaki duhom — Mihajlo«. Proslavljajući 40 - godišnjicu PartijeSKOJ-a, profesori i studenti Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u znak sjećanja, odali su ovih dana počast poginulom revolucionaru Mihajlu Klajnu, koji je diplomirao na ovom fakultetu 1937., a koga su neprijatelji strijeljali 1941. u Osijeku. U foajeu fakulteta otkrivena je bista mladog inženjera. Bistu, umjetničko djelo mladog talentiranog kipara Mate Č v r 1 j k a, otkrio je narodni heroj Ing. Franjo Kneb] sekretar Sekretarijata za šumarstvo NRH i član CK SKH. Tom svečanom činu prisustvovao je i Jakov Blažević predsjednik Izvršnog vijeća´sabora NRH, Fran e B o k o, sekretar Sveučilišnog komiteta SK i više drugih istaknutih uzvanika, kao i velik broj studenata ovog fakulteta. Prije otkrivanja biste održana je svečana sjednica Fakultetskog savjeta. Navečer je bila priređena svečana akademija u domu JNA u Zagrebu, na kojoj su evocirani borbeni uspjesi Partije i SKOJ-a kao i rad poginulog revolucionara Mihajla Klajna. Nakon što je Ing. Knebl otkrio bistu predsjednik Jakov Blažević zadržao se na fakultetu u duljem razgovoru, gdje se je s predstavnicima fakultetskih organa i studentskih organizacija interesirao za život i rad na fakultetu. Ing. Mihajlo Klajn rođen je 24. kolovoza 1912. u Osijeku. Potječe iz siromašne činovničke porodice. Osnovnu i srednju školu završio je u svom rodnom gradu, odakle je otišao na studij na Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu. Diplomirao je agronomiju 1937. kad je ponovo otišao u Osijek na dužnost. Odmah po dolasku na fakultet uključio se u rad napredne studentske omladine. Isticao se pravičnošću, skromnošću, marljivim radom i upornošću. Bio je primjeran u svemu, a stoga i omiljen u redovima studenata. Član KPJ postao je na fakultetu gdje je vršio i više odgovornih dužnosti. Poslije završenog studija u Osijeku je bio sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ za itsočnu Slavoniju. Njegov plodan rad brzo je zapazila osiječka policija, te ga je uhapsila. U zatvoru je, poput mnogih drugih rodoljuba, bio mučen i zlostavljan. Ipak, Mihajlo nije nikada policiji odao niti jednog svog saradnika, niti je neprijateljima htio dati tražene podatke o partijskim organizacijama i članstvu. To je bilo dovoljno da Mihajlo bude, zajedno sa šestoricom svojih đrugova-komunista strijeljan. |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 65 <-- 65 --> PDF |
U svom govoru uz bistu poginulog Klajna, Ing. Knebl je između ostalog rekao: »Dužnost nam je da se sjetimo njega i svih onih studenata i inženjera s ovog fakulteta, koji su svoje živote dali za dobrobit naših naroda. Sjećajući se njih, ponosni smo i sretni, da njihov gubitak i njihove patnje nisu bile uzaludne«. P. J. SAMOSTALNI ŠUMARSKI FAKULTET OD 1. SIJEČNJA 1960. GODINE Već dugo nastojao je kolektiv Šumarskog odjela Poljoprivredno-šumarskog fakulteta da se Poljoprivredno-šumarski fakultet razdvojena samostalni Poljoprivredni fakultet i Šumarski fakultet. Konačno je Sabor NR Hrvatske na svojoj posljednjoj sjednici 26. studenog 1959. prihvatio zakonski prijedlog o diobi s time da samostalni Šumarski fakultet započne sa radom 1. I. 1960. g. Zajednički sa Poljoprivrednim fakultetom ostaje samo Zavod za botaniku, Zavod za kemiju i Zavod za pedologiju. Šumarski Odjel izabrao je već svog prvog dekana. Ta čast pripala je prof. dr. D u ša n u Klepcu. Za prodekana je izabran prof. dr. Zvonimir Spoljarić. Nadamo se da će samostalni Šumarski fakultet, sa mladim i agilnim dekanom na čelu postići još veće uspjehe u odgoju naših šumarskih i drvno industrijskih stručnjaka. M. A |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 66 <-- 66 --> PDF |
OGLAS Kod Šumarskog društva Hrvatske mogu se dobiti, uz navedene cijene, slijedeće stručne knjige: Din 1. Lugarska službena knjiga 300 2. Tablice za izračunavanje kubnog sadržaja izrađenih trupaca na 2 decimale 250 3. Lovački priručnik 580 4. Laerove skrižaljke za računanje drvnih zaliha u sastojinama . . 220 5. Tehničke upute za reambulaciju međa 300 6. Kauders ing. Alfons; Bibliografija 1 300 7. Kauders ing. Alfons: Bibliografija II., ustanove 2.500 članovi r 1.000 8. Usklađivanje proizvodnje i potrošnje drveta (materijal sa Ohrida) 2.300 9. Ekonomsko-finansijski problemi u šumarstvu i drvnoj industriji 1.200 10. Problemi gajenja i iskorišćavanja topola 1.000 11. Izdanja Sum. N. Milicije: Iskorišćavanje šuma . . . . . 100 12. Izdanja Šum. N. Milicije: Lovstvo i ribarstvo 100 13. Hufnagl-Miletić: Praktično uređivanje šuma 300 14. Benić-Francišković: Motorne lančane pile 200 15. Brixy-Colović: Kako pošumljavamo 50 16. Krstić: Rak kestenove kore 50 17. Petrović Dragoljub: Šume i šumarstvo Makedonije ... . 100 18. Baranac: Kratke pouke iz šumarstva 150 19. Baranac: Naše šumarstvo i lovarstvo 150 20. Balen: Josip Kozarac 200 21. Markić: Krajiške imovne općine 100 22. Pola stoljeća šumarstva 3.000 23. Edicija o Kršu — za ustanove i poduzeća 8.000 za pojedince 2.000 24. I. Kongres šumara 1925. godine 50 Narudžbe se šalju na adresu: ŠUMARSKO DRUŠTVO HRVATSKE, Zagreb, Mažuranićev trg 11 |