DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 63 <-- 63 --> PDF |
punio i kako ga je u praksi i primjenjivao. Ne bi se dublje analiziralo, da je i sam ovakav ispit u neku ruku i nemoralan, jer mogu da padnu kandidati koji raspolažu kvalitetima visoko kvalifikovanog stručnjaka, a da prođu i oni koji se u stručne poslove nisu udubljivali i koji svojim radom ne će nikada neke poslove i ozbiljnije unaprijediti. Kandidat je u neravnopravnom položaju prema ispitivaču, jer dok kandidat mora da pokaže koliko toliko znanja iz svih oblasti šumarstva ispitivač se priprema samo iz jedne oblasti. Često se čuje, a i samim ispitima daje se naziv praktični ispit, za nekoga kandidata se kaže da se pokazao kao dobar praktičar. Međutim kako će se u praksi uspješno riješavati ti zadaci ako nema za to i bogatstva teorijskog znanja. Rezimirajući prednja izlaganja preporučuju se i slijedeći zaključci 1. Da je na stručnom ispitu potrebno osvjetliti da li je kandidat studiozno prilazio zadacima da li je svoje teorijsko znanje proširivao, te da li je to znanje i sa uspjehom primjenjivao. 2. Ovo se može najbolje ocjeniti na osnovu pismenog rada kandidata izrađenog za vrijeme pripravničkog staža, gdje bi izložio u čemu su se sastojali problemi zadataka koje je dobio za rješavanje i izložio teorijske osnove za rješavanje i rezultate. 3. Usmeni ispit treba proširiti još na neke druge probleme, sa kojima se kandidat susreo za vrijeme prakse. Uvid u te probleme dao bi dnevnik rada kandidata. Ovim bi se dobilo široko polje za provjeravanje činjenica i znanja, ali ipak ovo ne bi značilo veliko približavanje današnjim ispitima, jer je kandidat imao dodira sa tom materijom i morao je njene osnove produbljivati i proširivati. 4. Sadašnji pismeni ispiti sa zajedničkom temom ne bi bili prihvatljivi. Možda jedino zajedničke teme za pojedine grupe, koje su se približno bavile istim poslovima u praksi ili za svakoga pojedinca što bi bilo teško izvodljivo. 5. Terenski ispit trebao bi da se obavlja po grupama prema dosadašnjem radu pojedinih grupa kandidata. 6. Obaveza kandidata da bar jednu godinu provedu na stažu u šumskim upravama i manipulacijama, kao mjestu gdje se može s obzirom na zadatke najviše proširiti i produbiti teorijsko znanje kandidata i gdje se ta znanja mogu najlakše i primjeniti u praksi. Prelazak na nove osnove polaganja stručnih ispita ne bi odmah značio neki visok skok dijametralno različit od dosadašnjeg, ali bi značilo veliku kvalitetnu promjenu, što bi pridonijelo uzdizanju stručnosti kadrova i zavođenju studioznosti u radu. Neke tehničke struke — mašinci a još i neki drugi prošii su na napred izloženi sistem polaganja stručni hispita. Šumarski tehničari U Srednjim šumarskim školama, što je i normalno, ne produbljuju se naučne discipline nego izlaganja treba da budu što jednostavnija i shvatljivija za učenike. Tehničar uzevši u »prosjeku« nije u mogućnosti obzirom na stečena znanja u školi da naučna dostignuća dovoljno razrađuje i kritički osmatra pa prema tome i da ta naučna dostignuća s uspjehom i primjenjuje. Međutim ovim ne će da se kaže da dobar broj tehničara blagodareći svome individualnom radu i predispozicijama ne može se dići na nivo šumarskog inženjera. Takvih u praksi dosta i ima. Tehničari bi trebali na osnovu rješenja radove izvoditi. Svakako i tehničar i za te poslove mora imati odgovarajuće teorijsko znanje. Na stručnim ispitima osnovno bi bilo da pokaže da zna kako se pojedini poslovi treba da izvršavaju, da ih zna i obrazložiti a naročito da pokaže da te poslove može sa uspjehom vršiti u praksi. Osnova i njegovog provjeravanja trebala bi da bude njegov rad za vrijeme staža kao pripravnika. Taj uvid bi se dobio kroz njegov dnevnik rada. Osnovne poslove koje bi tehničar morao da zna trebalo bi taksativno navesti. Ovo bi se svakako odnosilo na one poslove koji se pretežno sreću kod osnovnih šumarskih organizacija — šumsk:h uprava, manipulacija i pogona drvne industrije. U ove poslove ne bi trebalo uzimati one poslove koji se u praksi rjeđe sreću, a ukoliko bi isti morao i da ih obavlja treba da mu pomogne inženjer. Ispiti bi trebali da budu pismeni, usmeni´ i terenski. Svakako da bi ovako postavljeni stručni ispiti zahtijevali: 1. Da pripravnici ne bi smjeli po dolasku u službu da odmah budu postavljeni na odgovarajuća radna mjesta, nego da im se pruži mogućnost za produbljivanje i proširivanje svojih znanja i njihovu primjenu u praksi. Moralo bi se svakako izbjeći postavljanja i na rukovodeća radna mjesta. Jasno je, da za sada mora do toga dolaziti uslijed nedostatka kadrova. 2. Da se pripravnicima omogući upoznavanje sa što većim nizom poslova. 3. Stvaranje uglednih šumskih uprava, manipulacija i razvijenih pogona drvne in |