DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 61     <-- 61 -->        PDF

v r i ć, direktor Instituta za šumarska i lovna
istraživanja NR Hrvatske, dr. A1 b e
Urbanovski, Savezna uprava za plan,
predstavnik Sindikata drvodjelskih radnika
i drugi gosti.


Predsjednik Saveza ing. R a j i c a D j e-
k i ć otvorio je Plenum nakon čega se prešlo
na prvu točku dnevnog reda.


Referat je bio napisan, pa su referenti
dr. Urbanovski i dr. D. Oreščanin
izložili ukratko usmeno sadržaj referata.


Radi važnog i aktuelnog sadržaja ovih
referata donosimo ukratko najvažnije djelove.


Među stručnjacima postoji različito mišljenje
o šumskom fondu naše zemlje Jedni
misle da je on nizak i »nenormalan«, a
drugi da je on u odnosu na evropske prorijeđene
šume još uvijek u dobrom stanju.
Iz ovoga proizlaze i 2 koncepcije o perspektivi
industrije drveta. Jedna računa sa teškoćama
u bilansu drveta i ograničenim
mogućnostima, a druga predviđa nesmetano
podmirenje unutarnjih potreba i pojačanje
izvoza industrijskih produkata na bazi
drvne industrije.


Predpostavlja se na temelju nekih podataka
da je današnja stvarna zaliha (bez šikara)
cea 950 mil. m3, a očuvanih šuma
850 mil. m3.


Prema ovim podacima godišnje sječine


mogle bi se proširiti od 19,4 mil. m3 u 1959.


godini na 22-23 mil. m3 bruto mase.


S obzirom na obim sječa od 22,5 mil. m3,
može se računati sa promjenom današnje
strukture šumske proizvodnje u pravcu većeg
učešća »tankog« drveta, pa je potrebno
razraditi jasnu perspektivu primarne industrije
drveta, koja se sve više orijentira na
transformaciju drvne materije (ploče) i kemijsku
ili polukemijsku preradu (drvenjača,
celuloza).


U perspektivi će učešće i apsol. masa ind.


drva, pored obima sječa, ovisiti o razvoju


kapaciteta za preradu lišćarskog drveta i


brzine kojom će se »ogrjevno« drvo osloba


đati iz zone lične u korist zone reproduk


cione potrošnje.


Današnje nisko učešće industrijskog drva


u šumskoj proizvodnji, posljedica je, u pr


vom redu, neprilagođenosti primarne (me


haničke i kemijske) industrije sirovinskoj


bazi. U 1965. godini indeks porasta indu


strijskog drveta treba da bude 137 za me


haničko, 181 kemijsko i 191 za celulozno


drvo. Pod uslovom većih i strukturno ade


kvatnih investicija u industriju predviđe


nim sječinama mogla bi se realizirati i ve


ća drvna masa za industrijsku preradu.


Treba imati u vidu također da će se u
periodu iza 1965. godine početi i ostvarivati


prinosi od planom predviđenih plantaža
brzorastućih vrsta. Iako će prirodne šume
biti i dalje glavni izvor šumske proizvodnje
moraju se stvarati novi resursi drveta.
Prvim planom predviđa se do 1980. godine
podići 1,20 mil. ha plantaža odnosno intenzivnih
šum. kultura. Za to bi trebalo investirati
u tome periodu 200 milijardi dinara,
(za prirodne šume 450 milijardi).


Ovi zadaci iziskuju i niz mjera koje tre-r
ba prethodno provesti:


— donošenje saveznog i republičkih Zakona
o šumama;
— organizaciono sređenje šumarstva i
reguliranje njegovih organizaciono-upravnih
i ekonomskih odnosa sa industrijom
drveta;


— jačanje funkcije šumarskih inspekcija
i društvenog nadzora;
— izraditi program dugoročnog razvoja
šumske i drvno industrijske proizvodnje
kao jedinstvenog lanca nacionalne privrede;
— provesti administrativne mjere štednje
i zamjene drveta;
— izradit; program naučno istraživačkog
rada i sistema specijalizacije.
U drvnoj industriji postoji problem modernizacije
proizvodnje poboljšanja kvalitete
i produktivnosti rada. Treba se preorjentirati
u proizvodnji na ambalažu iz
kartona, na ambalažu od lišćara, lesonita i
šperploča. U proizvodnji celuloze od značenja
je upotreba lišćarske sirovine. Zato
je potrebno iznaći nove tehnološke procese.


U planu se predviđa opadanje učešća
primarnih proizvoda nižeg stepena obrade
u korist onih višeg stepena i finalnih proizvoda.


U daljnjem radu Plenum je raspravljao
o organizaciji i planu naučno istraživačkog
rada, investicionom programu u šumarstvu
i drvnoj industriji, šum. terminologiji
i polaganju stručnih ispita inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije.


Radi informiranja naših čitaoca donosimo
u cijelosti prijedlog o polaganju tih
ispita, koji je izradilo Društvo inženjera i
tehničara šumarstva i drvne industrije NR
Bosne i Hercegovine.


Osnovi na kolima bi trebali da počivaju
stručni ispiti inženjera i tehničara šumarstva
i drvne industrije


Plenum D. I. T. — šumara BiH na svome
sastanku održanom u februaru 1958. godine
razmotrio je problem programa stručnih
ispita inženjera i tehničara šumarstva i
drvne industrije. Kao baza za ovu diskusiju
poslužio je referat prof. ing. V. Matica.
(Referat je štampan u Narodnom šumaru
broj 1—3 iz 1958.).


403