DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Zone slobodne trgovine leži vjerovatno u daljoj budućnosti (pod kojom se misli privredno ujedinjenje 17 država OEEC (Organizacija za evropsku ekonomsku saradnju), ipak valja biti na oprezu i predvidjeti utjecaj na drvo i papir. Važno je znati, da Finska, jedan od glavnih izvoznika, ne će ući u OEEC, pa će uvozna carina na papir u zap. Evropu ostati ista. Godišnji je dohodak po glavi u Austriji 10.200 S, a u susjednoj Švicarskoj 27.000 S. U toj će se Organizaciji tokom vremena morati izjednačiti nadnice radnika, plaće namje štenika, socijalni tereti i cijene, kao što je ta tendencija naročito unesena ugovorom između 6 država EPZ. Time bi moralo biti zajamčeno jedinstvo, ali i postepeno povisivanje izdataka s tim u vezi. Koliko je važno to intenziviranje rada, pokazuje ovaj primjer: U Švedskoj izradi u proredi stručni šumski radnik dnevno 7 kub. m, u Austriji samo 4. Proizvodnja papira u Švedskoj po radniku-namješteniku je 2 i po puta veća nego u Austriji, a u Finsko j čak 3 puta. Intenziviranje je rada, veli autor, primarni zadatak naše zemlje, ako ne želimo da nas sjeverne države potisnu sa svjetskog tržišta. Pored toga postoji i neprestani porast eksporta meke rezane robe iz SSSR-a, naročito u države na Atlantiku. Taj je izvoz bio 1938. g. oko 4,6 mil. kub. m. Mislimo, da i pored rastuće potrebe drva u samoj zemlji, ruski se izvoz ne će smanjiti. Oni sada eksploatiraju tek 35% sječivih sastojina, pa im prema tome ostaje u šumama golema rezerva đrveta. Budući da Austrija nema mora, ostaje joj za izvoz zap. Njemačka i Italija, ali tu valja da izdrži konkurenciju. Suštinski je važno stvaranje kombinata t. j . povezivanje pilane s fabrikom ploča, papirnom tvornicom, a po mogućnosti i sa šumskim posjedom. Za eksport dolaze u obzir samo velike tvornice papira, jer se samo one rentiraju. Velika prostrana šumska područja to nam, veli predavač, omogućuju (Salzkammergut, sjev. Štajerska). To je veoma važno i za šumarstvo, jer samo potpuno i pravilno iskorišćena drvna sirovina rentirat će se. Prema tome treba da drvarska i šumoprivreda tijesno sarađuju u interesu čitave zemlje. * * * Drugi je zanimljiv referat ing. Lampa : MEHANIZACIJA RADOVA U SUMI Primjena mašina na rad u šumi nije se toliko razvila kao na drugim područjima. Alat i način rada, istina poboljšali su se, postali su racionalniji, ali se šumski poslovi uglavnom i dalje obavljaju ručno. Razlozi za mehanizaciju postoje, jer su neki radovi veoma naporni, a drugi opet monotoni i oduzimaju mnogo vremena. Ipak je uvođenje mašina u šumske radove otežano nejednakošću njihovom ovisnom o vrsti drva, predjelu i godišnjem dobu, teško dostupnom radilištu, a osobito radi raštrkanosti stabala, koja treba posjeći (na pr. kod proreda, sječe u prebornoj šumi itd.). Jedno pravilo za primjenu mašina kaže da je mašina najekonomičnija, kad ostaje dugo na jednom mjestu. Svako njezino premještanje znači prazan hod njezin i njezine posluge. Prema tome najracionalnija organizacija rada u sječi bila bi, kad bi se posječena stabla odvukla čitava (zajedno s granama) na jedno mjesto, gdje bi se obavili pojedinačni poslovi izradbe valjanim mašinama, koje su vezane za to mjesto. Ali taj je postupak rentabilan samo u čistim sječama, koncetriranim na velike površine, pa se primjenjuje samo u onim zemljama u kojima su uzgojni problemi podređeni iskorišćavanju, kao na pr. u USA i u Rusiji. Naša je situacija, veli predavač, posve drukčija, pa je naša mehanizacija tek u zametku. U centru su pažnje od nedavna veoma produktivne motorne pile, kojima rukuje jedan radnik. Kad se pravilno radi, rušenje je za 20s/o rentabilnije od ručnog. To znači da se od 5 radnika jedan može osloboditi za druge poslove. Trošak po satu rada s jednom pilom iznosi u Austriji oko 20 S, a to je često preskupo. Prema svima dosadašnjim istraživanjima nije ustanovljena bitna ušteda radne snage u radu s tom pilom. Pored njezine znatno veće težine, djeluje buka i vibracija kao dodatni faktori na zamorenost od monotonije. Unatoč tome mnogi radnici pretpostavljaju motornu pilu ručnoj i subjektivnom osjećaju napor pri mašinskom radu kao pri radu rukama. Uživanje u motoru i rađnikov osjećaj da je na odgovornijem poslu kao strojovođa, igra tu stanovitu ulogu. Ima niz motornih pila, na koje se mogu prikopčati različiti alati, kao na pr. svrdla za kopanje jama za sadnju. Posebna svrdla mogu da na pogodnom tlu načine dnevno 1.500—2.000 jama, a ručno jedva da se iskopa 200. Isto i kod radova oko njege kultura {košnja trave, krčenje kupine, šiblja itd.) mogu se upotrebiti neke mašine, koje se također mogu prikvačiti na motornu pilu, a neke su opet konstruirane za samostalan rad. Pri tome se rabe kosilice (koje brzo |