DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 52 <-- 52 --> PDF |
na raspolaganju osobni auto i tri omnibusa. Priličan broj apsolvenata šumarskog fakulteta napušta struku i odlazi u druga zvanja (u graditelje, geodete i si.) pa zato nema dovoljno šumara. Radi toga otvaraju se povremeno srednje šumarske škole, kao na pr. ona u D u z č e_u (Orman tehniker okolu). Šum e su u Turskoj gotovo sve državne sa 120 šumarija, koje vrše iskorišćavanje, a potpadaju pod šum. direkcije. Čitava uprava spada pod Generalnu direkciju u A n k a r i, a podređena je Ministarstvu poljoprivrede. Računa se da je u Turskoj 10 mil. hektara čitave šumske površine, a visokih je šuma mnogo manje, jer su znatno veći areali šikara i niskih šuma (oko2/3). Glavni je problem otvaranje šuma. Ono se vrši dobrim dijelom američkom pomoći. Ceste i putovi izgrađuju se mašinama i bagerima ukoliko ih ima. Otvaranjem dosada neiskorišćavanih šuma, omogućit će se nezavisan položaj zemlje o uvozu drva. Široku naobrazbu, koju dobiva turski šumar, ima priliku da je svestrano primijeni u praksi. On je istovremeno uzgajivač, poduzetnik za sječu i transport drva, trgovac i pilanar. U njegove velike zadatke spada zaštita šuma, naročito suzbijanje požara i sprečavanje nedozvoljenih sječa, fotogrametriranje, trijangulacija i izmjere za uređivanje šuma pod naročitim uslovima. On gradi nastambe za osoblje i radnike, manja elektropostrojenja i zagrađivanje bujica; šumarije su donijele čak i kina u daleka zabačena sela. Šumari, koji su stalno u vezi sa seljacima, u mnogim su pitanjima njihovi savjetnici, ma da ih, naravno, njihova dužnost čuvanja šuma dovodi ponekad i u konflikt s narodom. Jedan od najtežih problema — ustanovljenje granica šuma i vlasničkih odnosa. Nije mala briga i zadovoljenje potreba seoskog stanovništva na građevnom drvu i gorivu. Veliku štetu turskom šumarstvu nanosi šumska paša, a nadasve brs t 24 miliona koza (Turska ima polovicu ukupnog broja svih koza u svijetu). K tome dolaze i šumski požari. Pored svih tehničkih problema, valja riješiti, odnosno spriječiti od davnina uobičajeno nadiranje naroda u šumu. To je velika nevolja, osobito kad se uzme u obzir, da se je žiteljstvo u posljednjih 30 godina skoro udvostručilo. Šumarska propaganda je raznolika. Svuda u ogoljelim područjima na glavnim prometnim cestama izdaleka se vide bijelim kremenom na tamnoj pozadini golemim slovima pisane parole, koje nastoje uvjerljivo dokazati veliku važnost šume za zemlju ili su u pošumljenim područjima smještene table koje prikazuju blagodati šume. Pošumljavanje se vrši na velikim površinama. Tako na pr. sada će se pošumiti područje »Fatih Orman« (900 ha) u neposrednoj blizini Istambula u spomen sultana Fat.h Mehmeda, osvajača Carigrada. Đuro Knežević ŠUMOPRIVREDA LATINSKE AMERIKE Predavanje dr. Paula K o z d o n-a (iz Fre burga i Br.) pod naslovom: »Mogućnost upošljavanja evropskih šumara i drvara u L. Americi«, koje je održao na bečkoj Bodenkulturi 28. x. 1957., a koje je donio Allg. Forstzeitung od veljače ove godine, imao je svrhu, da docentima i studentima, koji preporučuju šumarskim i drvarskim stručnjacima da isele u L. Ameriku, prikaže jasnu sliku tamošnje šumoprivrede, kako bi se prvi oslobodili nekih zabluda, a drugima uštedjela teška razočaranja. Prva je zabluda, kriva predodžba o 40postotnoj šumovitosti tog golemog kontinenta. I zaista, kad se uzme ( počevši od Meksika pa dalje na jug) da je tu površina za dvije Evrope, a da je tek J žitelja po kv. km, pom´slit će se, da je tu Slarafija za šumare. Međutim u šumsku je površinu uračunato obilje š-kara i trnja s milionima hektara bivših šuma. Tako se na pr. računa da je u Argentini 72 mil. ha šuma (što bi značilo 27°/o-tnu šumovitost ili 4 ha po glavi). Ipak pored tolikog tobožnjeg bogatstva, Argentina mora uvoziti drvo iz susjednih država, a djelomice i iz Evrope. Import drva iznosi četvrtinu vrijednosti njezinog čitavog eksporta u jednoj godini. Pa i onda, kad bi zbilja bila šumovitost L. Amerike tolika koliko se navodi i onda bismio morali dobro razlikovati našu evropsku šumu od njihove prašume. Netaknute prašume nalaze se u južnim Andama-Kordiljerama sa često najboljim staništima i sa 1.500 kub. m drvne mase po ha. U čileskim je Kordiljerama samo 125 a u argent´nskim 75 kub. m po ha. Od tog je samo 20´Vo tehničko drvo; ostala su stabla prešla, bolesna ili deformirana. U tropskim i subtropsk´m je područjima iskorišćavanje teh. drva po ha skoro za polovicu manje nego u Andama, jer su tamo većinom lišćari, a on: ne daju pilanske robe. Uzmemo li u obzir i to, da se tehničko drvo siječe sjekirom u prsnoj visini, a pilane ga režu kružnim pilama 10—15 mm debelim, onda je razumljivo, da se sa ha dobiva prosječno 7—12 kub. m rezene robe, a u drugim lat.-amer. područjima gotovo polovicu, onda tu nema mjesta za dobro plaćenog visokokvalificiranog šumara ili drvara, ma da sirovina t j . drvo ne košta ništa. Time Evropljaninu postaje jasno, zašto se prašume tako brzo |