DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Pored 3 sata praktičkog rada u tjednu vrši se ovaj u rasadniku i arboretumu i tokom svakog dana (po 2 učenika iz svakog razreda), zatim na pošumljavanju kao i u obliku ferijalne prakse. Kako se škola pa i đački dom nalaze na samom arboretumu i rasadniku, to učenici i s te strane imaju mogućnosti da su tokom cijelog školovanja u neposrednoj vezi barem s ove dvije grane djelatnosti. Od šk. god. 1958./59. u školi djeluje 8 šumarskih inženjera kao stalni nastavnici, nadalje 5 staln´h i 3 honorarna nastavnika za ostale predmete. Prema tome je ova škola u povoljnom položaju što se tiče nastavnog osoblja i malo je stručnih škola u državi, koje bi imale u potpunosti popunjen kadar stručnih nastavnika. Stručni nastavnici do sada su napisali i niz udžbenika, koji su izdani bilo u obliku knjige bilo u obliku na ciklostilu umnoženih skripata. To su: a) štampani udžbenici 1. Bura: Građevinarstvo, Sarajevo 1952. g.; 2. Giperborejski _ Marković: Dendrologija, Sarajevo 1952. god.; b) kao skripta: 1. Bilandžić: Geodezija (dopunska prema specifičnim potrebama šumarske škole); 2. Giperborejski: Pedologija, 3. Giperborejski: Kraški pašnjaci, 4 Giperborejski: Parkiranje, 5. Marinković: Zaštita šuma I. dio, 6. Piškorić: Uvod u šumarstvo, 7. Piškorić: Šumsko sjemenarstvo, 8. Piškorić: Pošumljavanje krša, U pripremi su i skripta iz rasadničarstva, zaštite šuma II. dio i repetitorija iz iskorišćavanja šuma, te uzgajanja šuma; c) Za potrebe lugarskog tečaja izdana su daljna sripta i to: 1. Giperborejski: Šumska botanika, 2. Marinković: Zaštita šuma, 3. Marinković: Organizacija, lugarske služ 4. Piškorić: Uzgajanje šuma. Od 1955. god. redovno svake godine vrše se praktični radovi na pošumljavanju koja traju godišnje 20 do 30 dana. Ti su radovi omogućeni finansiranjem sa strane Komande ratne mornarice. Međutim smatramo da bi bilo logično, da šumarska privreda (iz fonda za unapređenje šumarstva) osigura izvršenje takove prakse provođenjem radova ne samo na pošumljivanju (kao što je do sada bio slučaj i to još za specifične svrhe) nego i za druge radove kako uzgojne (melioracije šikara, proređivanja) tako i uređaj ne. Za praktičke radove pošumljavanja najbolje bi bilo izlučiti jedan objekt od nekoliko stotina hektara kako bi ne samo tokom školovanja nego i kasnije polaznici ove škole bili u mogućnosti pratiti razvoj sastojine u čijem su podizanju i oni sudjelovali. Takov je objekt to potrebniji, jer će u Splitu djelovati i normalna lugarska škola, a na drugi se način ne može provoditi sistematski praktički rad. Finansiranje? Na osnovu redovnih troškovnika kao i kod vršenja takovih radova po šumarijama. Uz školu tokom 5 godina djelovao je i jednogodišnji lugarski tečaj. Taj je tečaj, inicijativom Šumarskog kluba u Splitu, 1953. god. osnovalo tadanje Šumsko gospodarstvo »Dalmacija« kao pripremni tečaj za polaganje stručnog ispita lugara, a tek posljednje dvije godine »dobio pravo javnosti «. Na tim tečajevima osnovnu stručnu naobrazbu primilo je oko 150 lugara uglavnom iz Dalmacije) a bilo ih je i iz Istre, Like, pa i Crne Gore). Ovi tečajevi su prvi nakon što su 1951. god. u Hrvatskoj ukinute tadanje lugarske škole. Finansiranje kako osnivanja tako i održavanja tečajeva izvršile su zainteresirane Šumarije. Ing. O. Piškorić |