DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 5 <-- 5 --> PDF |
OPLEMENJIVANJE ARlSA Dr. Mirko Viđaković Rad na oplemenjivanju šumskog drveća kod nas je tek u začetku. Ovo je prvi od serije pokusa, koje smo postavili u vezi oplemenjivanja šumskog drveća* Ariš je veoma vrijedno tehničko drvo, a za naše šumarstvo interesantna i važna vrsta. Rad na oplemenjivanju ariša je relativno lagan, jer se ariš može lako umjetno oprašivati, dosta brzo počinje rađati sljemenom i dobro se vegetativno razmnožava. Zbog toga smo stavili u plan rada i oplemenjivanje ariša. Metode rada Za križanje ariša odabrali smo matična stabla evropskog ariša br.: 11, 12 i 15; japanski ariš br. 10; sibirski ariš br. 13 i 14 (koji imaju ženske cvjetove crvenkaste boje, te po tome ne odgovaraju tipičnom sibirskom, nego više evropskom arišu), svi iz Šumskog vrta Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, zatim evropski ariš br. 29 iz Smithenovog kupališta u Samoboru; evropski ariš SI. 1. — Izbo jak sa ženskim cvjetnim pupovima ariša SI. 2. — Izbojak s muškim cvjetnim pupovima ariša * Materijalna sredstva za ove radove osigurana su iz Republičkog fonda za unapređenje šumarstva. Zahvaljujemo se Upravnom odboru za dodjelu novčanih sredstava za navedene radove. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 6 <-- 6 --> PDF |
iz Slovenjgradca, područje Bure i jedan ariš pod br. 38 iz Bistraca nedaleko Samobora, koji ima zelene cvjetove, a kojega još nismo točno determinirali. Rad na umjetnom križanju izveden je na slijedeći način: Izolacija cvjetova započinje onda, kada je ženski cvjetni pup još zatvoren, ili kada se vrlo malo na vrhu otvorio. (Slika 1.) SI. 3. — Izolacija ženskih cvjetova ariša SI. 4. — Štrcaljka za oprašivanje S izolacijom cvjetova započeli smo 5. III. 1957. U tom stadiju mogu se dobro razlikovati muški cvjetni pupovi od ženskih. Muški cvjetni pupovi su široki, okruglasti (vidi si. 2. na str. 347) dok su ženski više produljeni, valjkasti. Od izbojaka, na kojima se nalaze i muški i ženski cvjetni pupovi, odnosno cvjetovi, odaberu se oni, koji imaju više ženskih cvjetova na sebi. S takvog izbojka skinu se muški cvjetovi i sada se jedan ili više takvih izbojaka, stavi u jednu vrećicu od celofan papira. Izbojak se na onom dijelu, gdje dolazi rub vrećice omota vatom, a nakon toga se na njega navuče vrećica, koja se zaveže uz izbojak tamo, gdje je vata. Vata se mora postaviti tako, da polen izvana ne bi mogao ulaziti u vrećicu. Preko vrećice od celofana, stavi se pergamentna vrećica, koja se, također, pričvrsti uz izbojak. (Vidi si. 3 na slijedećoj strani). SI. 5. — Oprašivanje ariša |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Ta druga vrećica treba da je s jedne strane otvorena i ona ustvari samo štiti prvu vrećicu, odnosno cvjetove, od vanjskih nepogoda. Nakon par dana ženski cvjetovi su potpuno razvijeni. Za to vrijeme sakupi se polen od željenih stabala. Polen se može sakupiti na dva načina: 1. Direktno sa stabala, ali samo u slučaju, ako su muški cvjetovi razvijeni više od ženskih. 2. Saberu se grančice, stave u vodu i prenesu u staklenik. Na taj način pospješuje se razvijanje polena. To nije moguće uvijek postići, ovisi o stablu, t. j . o razvitku muških cvjetova u doba prenošenja u staklenik. Nakon sabiranja polen se očisti od svih primjesa i stavi u frižider do upotrebe. Oprašivanje započinje, kada su ženski cvjetovi potpuno razvijeni, a to se vidi, jer se na cvjetovima pojavljuje jedna kapljica tekućine, koja pomaže klijanju i prodiranju polenovog zrnca do jajne stanice. U našem slučaju oprašivanje je izvršeno u razdoblju između 18. do 21. III. 1957. Datum oprašivanja ne poklapa se kod svih stabala. Mogu biti razlike od nekoliko dana. Isto tako postoje i razlike u dobi cvatnje između pojedinih godina. Oprašivanje smo vršili s jednom štrcaljkom, koja se u medicini upotrebljava u liječenju astme (t. zv. inhalator za astmatičare), a prikazana je na slici 4. Postupak je slijedeći: Celofanska vrećica se probuši i polen se štrcaljkom uštrca na ženske cvjetove. (Slika broj 5). Iza toga se pukotina zalijepi s ljepivim papirom. Vrećice ostaju neoštećene i zatvorene na stablu 7—10 dana poslije oprašivanja, a onda se, kada su cvjetovi već zatvoreni, malo raskinu, da bi se cvjetovi postepeno privikli na vanjske uvjete. Odprilike poslije dvije sedmice nakon oprašivanja, vrećice se skinu sa stabla, ali tako, da se ostavi jedan dio, s kojim su bile privezane uz granu, kako bi se češeri mogli lakše promatrati na stablu. Ako vršimo više kombinacija oprašivanja na jednom matičnom stablu, onda je potrebno, uvijek na mjestu, gdje je vrećica privezana uz izbojak staviti jedan vidljivi znak za dotičnu kombinaciju. Mi smo na tom mjestu vezali obojenu vrpcu. Češeri su sabrani u jesen 1957.. a sjeme je posijano u proljeće 1958. u lonce i stavljeno u klijalište u rasadniku Botaničkog vrta ovog fakulteta. Visina biljaka izmjerena je 27. rujna 1958. godine. SI. 6. — Križanci ariša |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 8 <-- 8 --> PDF |
TABELA I. « ´c CO > N *SH M CO M CO c N oSi o + matično stablo L europaea 12 Kombinacija o a CB °L X o matično stablo L. leptolepis 10 .a a > CO o co a .% ^ -CJ O OJ >-i !-i XI > 15 Opaska S2 L. europaea 12 X L. sibirica? 14 7 S3 L europaea 12 X L europaea 12 8 izvršena samooploanja S4 L. sibirica? 13 X L. leptolepis 10 2 S5 L. sibirica? 14 X L. europaea 38 6 Se L. sibirica? 14 X nepoznat — slobodno oprašivanje ST L europaea 15 X L europaea 11 + 12 4 od dva stabla pomiješan polen Ss S9 t/ europaea 3urc Sloverijgradec L europaea 29 X X nepoznat L europaea 38 — 4 slobodno oprašivanje Sio L europaea 29 X L. leptolepis 10 8 Su L. europaea 29 X nepoznat — slobodno oprašivanje — L europaea 29 — — 2 kontrolne vrećice sjeme nije proklijalo — — L. europaea 12 L. sibirica? 14 — -I — ~ 2 1 — „ — — „ — |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 9 <-- 9 --> PDF |
TABELA II. Oznaka križanja n 2"x X u cm 2x 2 d *K ST 2 — 12,30 — — — SIO 64 766,6 11,98 9593,0 2,5528 0,3191 S4 2 — 11,95 — — — Su 48 427 8,89 4201,5 2,928 0,4226 Si 272 2342 8,61 21581,0 2,285 0,1384 S2 9 — 8,44 — — — s» 81 650 8,02 5588,5 2,1578 0,2397 S3 1 — 7,50 — — — Ss 13 — 6,85 — — S8 4 — 4,92 — — n = broj biljaka Z~X-= suma visine biljaka X = aritmetička sredina visine biljaka 6 f standardna devijacija 6x = srednja greška aritmetičke sredine Rezultati istraživanja i diskusija U tabeli I. prikazane su kombinacije izvršenog umjetnog oprašivanja, dok su u tabeli II. dati podaci o visini biljaka pojedinih kombinacija. Neke kombinacije, od kojih imamo veći broj individuuma obračunate su variaciono- statistički. U toj tabeli manjka kombinacija Se, od koje smo dobili dvije biljke, a koje su kasnije uginule. U tabeli III. prikazano je između kojih kombinacija križanja postoje signifikantne razlike u veličini biljaka. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 10 <-- 10 --> PDF |
TABELA III.* Oznaka križanja s» Sio Su 0,69 3,37 0,28 Si 0,28 0,35 0,44 3,96 0,87 S» 0,40 0,48 3,09 Sie 0,53 * U tabeli III. gornji brojevi u pojedinim rubrikama označuju razlike aritmetičkih sredina A. a donji brojevi greške tih razlika (oA); ako je A signifikantne razlike, dok crtkano podvučeni brojevi znače, da između tih kombinacija signifikantna razlika u visini biljaka je dvojbena. Iz tabele II. vidimo da su najviše biljke one iz kombinacije S?, nastale križanjem dvaju evropskih ariša, a onda slijede dvije kombinacije Sio i S-t, kod kojih je kao otac uzet japanski ariš br. 10. Po veličini biljaka na peto mjesto dolazi kombinacija Si, kod koje je otac japanski ariš br. 10. Znači, od pet prvih kombinacija, koje imaju veće biljke od drugih pet kombinacija, tri su križanci između evropskog i japanskog ariša. Od kombinacije S? dobili smo samo dvije biljke, te zbog toga nismo sigurni, da li bi ta kombinacija imala najveće biljke i u slučaju, kada bi bilo više individuuma. Ako tu kombinaciju zanemarimo, zbog nedovoljnog broja podataka, onda izlazi, da je križanac između evropskog i japanskog ariša pokazao najbolji visinski prirast, kao i izvjesnu pojavu heterozisa već u prvoj godini. Promatrajući visine biljaka raznih kombinacija vidimo, da su biljke nastale od matičnog stabla br. 29 bile dobre. Kada bi kombinacije s matičnim stablom br. 29 bile potpune, mogli bismo, sa sigurnosnu, ustanoviti, da to stablo, kao jedan od roditelja, daje potomstvo, koje ima dobar visinski prirast. Odabiranjem matičnih stabala na ovaj način, kao i ispitivanjem njihovih ostalih nasljednih osobina, uspjet ćemo izlučiti najkvalitetnija matična stabla, t. j . ona, koja će dati najkvalitetnije, brzo rastuće, potomstvo. Umjetnim oprašivanjem jednog ariševog stabla moguće je proizvesti, u jednoj rodnoj godini, priličnu količinu sjemena. Približna kalkulacija bila bi slijedeća: na jedno, dobro razvijeno stablo, ariša može se postaviti 800 vrećica, s prosječno 5 češera u vrećici; |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 11 <-- 11 --> PDF |
ako uzmemo, da ćemo iz svakog češera dobiti 20 sjemenki, onda j,e to , 80.000 sjemenki. Od toga broja sjemenki može se uzgojiti oko 40.000 biljaka. Ako pri tom imamo na umu i to, da je moguće svako ariševo stablo vegetativnim načinom, bezbroj puta, razmnožiti, onda je jasno, da je proizvodnja sjemena umjetnim oprašivanjem moguća u velikim količinama. Kao konačni cilj oplemenjivanja šumskog drveća je proizvodnja sjemena, odnosno biljaka, koje će imati željena t. j . bolja svojstva od postojećih, od kojih bi jedno, i često najvažnije svojstvo bilo, veliki prirast. — Nakon detaljnog izučavanja cvatnje, umjetnog oprašivanja i paralelnog ispitivanja ostalih nasljednih svojstava, može se preći na masovnu produkciju najkvalitetnijeg sjemena, osnivanjem sjemenskih plantaža i to, kako čistog evropskog ariša, tako i križanaca između evropskog ariša, t. zv. L-arix eurolepis Henry. ZAKLJUČAK Postavljen je problem ispitati metodu umjetnog oprašivanja ariša kod nas i ustanoviti visinski prirast raznih kombinacija križanja ariša radi oplemenjivanja istog. Postignuti su slijedeći rezultati: 1. Primijenjena metoda umjetnog oprašivanja dala je pozitivne rezultate, t. j . dobiveno je sjeme i biljke. 2. Križanci između evropskog i japanskog ariša pokazuju najbolji rast i pojavu heterozisa već u prvoj godini. 3. Kombinacije križanja s matičnim stablom broj 29 dale su dobre rezultate. Potrebno je uzeti u obzir sve kombinacije s brojem 29 i na osnovu toga će se moći, sa sigurnošću, zaključiti, da to stablo, kao jedan od roditelja, daje potomstvo, koje ima vrlo dobar visinski prirast. 4. Nakon detaljnog proučavanja cvatnje i umjetnog oprašivanja, kao i paralelnog ispitivanja ostalih nasljednih svojstava, treba osnovati sjemenske plantaže ariša za produkciju najkvalitetnijeg sjemena. BREEDING OF LARCH Summary This paper deals with the method of artificial pollination of Larch and the establishment of height growth rate of various combinations of crossing the Larch in order to improve its properties. Described is tne working method in the artificial pollination of Larch. Through this pollination was obtained the seed of this tree species. The crosses between European and Japanese larch display the hybrid vigor already in the first year. Combination of crossing with parent tree No. 29 yielded good results. It is necessary to take into consideration all combinations with tree No. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 12 <-- 12 --> PDF |
29, and on this basis it will be possible to conclude with certainty that this tree as one of the parents produces a progeny possessing a very good height growth rate. After a detailed study of flowering and artificial pollination as well as simultaneous investigation of other genetic properties it is necessary to establish seed gardens of Larch for producing high — quality seed. LITERATURA 1. Bellon, S.: Winiki dotychczasowych observaciji nad wzrostem mieszanca modrzewia Larix eurolepis (Larix leptolepis x Larix europaea) na terenie lasow doswiadczalnych SGGW w Rogowie, Sylwan 98 (4), 1954. 2. Edwards, M. V.: The hybrid Larch x Larix eurolepis Henry, Forestry, 29 (1), 1956. 3. Gothe, H.: Ein Kreuzungsversuch mit Larix europaea D. C, Herkuntf Schlitz und Larix leptolepis Gord. Z. Forstgenetik 2 (6), 1953. 4. Gothe, H.: Ein Kreuzungsversuch mit Larix europaea D. C, Herkunft Schlitz und Larix leptolepis Gord. Z. Forstgenetik 5 (4), 1956. 5. Langner, W.: Kreuzungsversuche mit Larix europaea D. C. und Larix leptolepis Gord. Z. Forstgenetik, 1 (1, 2), 1951-52. 6. Larsen, C. S.: Forest Tree Breeding, Royal Veterinary and Agricultural College, Copenhagen, Yearbook 1934. 7. Larsen, C. S.: The Employment of Species, Types and Individuals in Forestry, Royal Veterinary and Agricultural College, Copenhagen, Yearbook 1937. 8. Larsen, C. S.: Genetics in Silviculture, Edinburgh — London 1956. 9. Leven, J. K.: Some experiments in cross pollination of European Larch (L. europaea D. C) and Japanese Larch (L. leptolepis Murray), Quart. J. For. 43 (2), 1949. (Primljeno za štampu 12. IV. 1959). |