DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 48 <-- 48 --> PDF |
za nekoliko mesta u svakoj republici i angažovati potrebnu količinu veštačkog đubriva u fabrikama; 5. kadrovi su jedan od glavnih problema. Stoga je još ove godine potrebno organizovati seminar u trajanju bar 30 dana na kojem bi inženjeri upoznali osnove fertilizacije šuma, fertilizacionog materijala, praktičnu pedologiju i osnove poljskih ogleda. 7. ustanove gde se nalaze ovi stručnjaci treba da osiguraju mogućnost rada i neophodnu tehničku pomoć. Što se tiče veličine i zamaha ovog projekta, treba započeti prema postojećim mogućnostima, ali odmah pokrenuti iz stagnacije našu šumsku privredu, jer ova stagnacija predstavlja nepopravljivu štetu. Govor; se o »grandioznosti« i »nemogućnosti « ovog projekta isto tako kao što se ranije govorilo o nemogućnosti podizanja tolikih elektrocentrala, puteva, železnica i fabrika. Ipak, ta je »grandioznost« savladana. Ni u jednoj grani privrede nema toliko neodlučnosti i straha od promena, kao u šumarskoj. To su ostaci mističnog osećanja bespomoćnosti pred prirodom, a s druge strane verovanja u njenu dobrotu. Sa takvom mistikom treba se boriti! Da režim ram: opravdana je želja kolega da se iskoriste postojeće šume. I to treba učiniti što pre. jer su zrele šume — kvar- Ijiva roba. Ali sumnju i negativnu kritiku plantažnog uzgoja treba odbaciti, jer one predstavljaju kočn´cu za unapređenje šumarstva. Treba ukinuti dosadašnje načine uzgoja sa ogromnim gubicima, koji kompromituju našu struku. Prirodu treba savladati i osvojiti isto tako kao što je savladana u mnogim drugim strukama. Ing. Dimitrije Afanasijev O DESETGODIŠNJIĆI SREDNJE ŠUMARSKE ŠKOLE ZA KRŠ U SPLITU Kako se degradirani dio kraškog područja znatno razlikuje od unutrašnjosti naše zemlje, potrebno je da se specijalizacija barem srednjeg tehničkog šumarskog stručnjaka izvrši već tokom samog školovanja. Stoga je 1946 godine osnovana i započela radom u Drnišu »Kraška šumarska škola« kao ustanova ondašnjeg Oblasnog narodnog odbora, dakle kao jedna lokalna škola. Osnovana je kao jednogodišnja, ali je školovanje produženo na dvije godine. Međutim potrebe za takvim kadrom nisu samo u Dalmaciji, pa je 1947. godine po čela u Mostaru s radom srednja šumarska škola za izobrazbu kadrova za radove na kraškom području (od prije je već postojala srednja šumarska škola u Sarajevu). Međutim u nastojanju što većeg i solidnijeg rada na šumskoj melioraciji krša tadanje savezno min´starstvo šumarstva pored instituta osniva i posebnu srednju šumarsku školu za krš, sa sjedištem u Splitu. Škola je počela radom u jesen 1948. godine. Škola je osnovana kao četverogodišnja s uvjetom za upis osmogodišnjeg prethodnog školovanja (dakle tadanju osnovnu školu i četiri godine srednje .škole — gimnazije), te je prva šk^la u državi koja je započela s radom po tom sistemu (u ostale srednje škole ne samo šumarske nego i drugih struka za upis je bila dovoljna sedmogodišnja školska predsprema a i nastava je trajala samo tri godine). Škola je započela odmah s tri razreda: pored prvog razreda otvoren je i drugi i treći. U ova dva viša razreda nastavili su školovanje učenici drniške šumarske škole. Stoga je već 1950. god. održan prvi završni, diplomski, ispit na kojemu je steklo zvanje tehničara 12 kandidata. Od tada pa do uključivo šk. god. 1957./58. na ovoj školi završilo je školovanje 260 učenika. Škola je osnovana kao savezna ustanova. Nakon decentralizacije državne uprave 1950. god. postaje republička, zatim kotarska te, konačno općinska. Međutim ona je uvijek ostala saveznog značaja, t. j . polaze je učenici iz svih narodnih republika. Od ukupno diplomiranih 260 učenika na pojedine Narodne republike otpada: Hrvatsku 156 Bosnu i Hercegovinu 48 Crnu Goru 30 Makedoniju 7 Srbiju 13 Sloveniju 6, a od ukupno 214 učenika u šk. god. 1958./59. iz pojedinih NR ih je slijedeći broj: Hrvatske 147 Bosne i Hercegovine 28 Crne Gore 10 Makedonije 24 Srbije 4 Slovenije 1 Škola je smještena u Špinutu, podno Marjana, gdje se već od 1945. godine nalazio šumski rasadnik. 1948. god. kao privremene zgrade podignute su drvene barake, ali taj provizorij traje 10 godina. Naime zamišljenu izgradnju škole (već su bili izra |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 49 <-- 49 --> PDF |
đeni projekti kako za školu tako i za đački đačkom domu, pa bi 1959. godine trebala dom) omelo je ograničavanje investicija u započeti izgradnja đačkog doma kapaciteta 1949. god., pa je tek požar jedne barake preko 300 kreveta tako da bi u njemu sta (1955. god.) pokrenuo s mrtve točke izgrad novali ne samo đaci srednje Šumarske ško nju solidne zgrade tako, da se danas nalazi le, nego i polaznici lugarske škole pa i u izgradnji zgrada s 10 predavaonica, ka raznih tečajeva (radničkih, za specijaliza binetima i drugim potrebnim prostorijama. ciju, za usavršavanje i dr.). U očekivanju nove zgrade nije se održala Cjelokupna nastava vrši se preko slije proslava desetgodšnjice osnivanja škole, dećih predmeta: pa će se ista spojiti sa svečanošću prelaza a) općih i pripremnih: hrvatski jezik, u nove prostorije. Škola je bila osnovana Irancuski jezik, matematika i tjelesni odgoj kao škola internatskog tipa t. j . svi su uče od I od IV. god., predvojnička obuka od nici bili dužni stanovati u đačkom domu (a II. do IV. god., povijest i zemljopis u I i II svi su bili i stipendisti), ali je kasnije 1951 god., botanika, fizika, kemija, meteorologija god., ta obaveza prestala. Međutim ipak s klimatologijom i higijena u I. god.; ima velik broj kandidata za stanovanje u b) stručnih i to: naziv predmeta dendrologija 4 II. pedologija s mineralogijom i petrografijom 4 II. i III. uzgoj šuma (sa sjemenarstvom i rasadničarstvom) 8 I. II. i III. zaštita šuma 5 III. i IV. uređivanje šuma s dendrometrijom 6 II. III. i IV. iskorištavanje šuma s tehnologijom drveta 6 II., III. i IV. geodezija s tehničkim crtanjem 10 I., II., III. i IV. građevinarstvo 2 III. uređivanje bujica i kraške vode 3 IV. 10. lovstvo s elementima zoologije 4 II. i III. 11. pošumljavanje krša 6 III. i IV. 12. parkiranje 3 IV. 13. kraški pašnjaci 2 III. 14. praktički rad 1 2 I., II., III., IV. 15. osnovi administracije 2 IV. Dio arboretuma Srednje šumarske škole u Splitu sa staklenikom. (Foto: O. Piškorić) 391 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Pored 3 sata praktičkog rada u tjednu vrši se ovaj u rasadniku i arboretumu i tokom svakog dana (po 2 učenika iz svakog razreda), zatim na pošumljavanju kao i u obliku ferijalne prakse. Kako se škola pa i đački dom nalaze na samom arboretumu i rasadniku, to učenici i s te strane imaju mogućnosti da su tokom cijelog školovanja u neposrednoj vezi barem s ove dvije grane djelatnosti. Od šk. god. 1958./59. u školi djeluje 8 šumarskih inženjera kao stalni nastavnici, nadalje 5 staln´h i 3 honorarna nastavnika za ostale predmete. Prema tome je ova škola u povoljnom položaju što se tiče nastavnog osoblja i malo je stručnih škola u državi, koje bi imale u potpunosti popunjen kadar stručnih nastavnika. Stručni nastavnici do sada su napisali i niz udžbenika, koji su izdani bilo u obliku knjige bilo u obliku na ciklostilu umnoženih skripata. To su: a) štampani udžbenici 1. Bura: Građevinarstvo, Sarajevo 1952. g.; 2. Giperborejski _ Marković: Dendrologija, Sarajevo 1952. god.; b) kao skripta: 1. Bilandžić: Geodezija (dopunska prema specifičnim potrebama šumarske škole); 2. Giperborejski: Pedologija, 3. Giperborejski: Kraški pašnjaci, 4 Giperborejski: Parkiranje, 5. Marinković: Zaštita šuma I. dio, 6. Piškorić: Uvod u šumarstvo, 7. Piškorić: Šumsko sjemenarstvo, 8. Piškorić: Pošumljavanje krša, U pripremi su i skripta iz rasadničarstva, zaštite šuma II. dio i repetitorija iz iskorišćavanja šuma, te uzgajanja šuma; c) Za potrebe lugarskog tečaja izdana su daljna sripta i to: 1. Giperborejski: Šumska botanika, 2. Marinković: Zaštita šuma, 3. Marinković: Organizacija, lugarske služ 4. Piškorić: Uzgajanje šuma. Od 1955. god. redovno svake godine vrše se praktični radovi na pošumljavanju koja traju godišnje 20 do 30 dana. Ti su radovi omogućeni finansiranjem sa strane Komande ratne mornarice. Međutim smatramo da bi bilo logično, da šumarska privreda (iz fonda za unapređenje šumarstva) osigura izvršenje takove prakse provođenjem radova ne samo na pošumljivanju (kao što je do sada bio slučaj i to još za specifične svrhe) nego i za druge radove kako uzgojne (melioracije šikara, proređivanja) tako i uređaj ne. Za praktičke radove pošumljavanja najbolje bi bilo izlučiti jedan objekt od nekoliko stotina hektara kako bi ne samo tokom školovanja nego i kasnije polaznici ove škole bili u mogućnosti pratiti razvoj sastojine u čijem su podizanju i oni sudjelovali. Takov je objekt to potrebniji, jer će u Splitu djelovati i normalna lugarska škola, a na drugi se način ne može provoditi sistematski praktički rad. Finansiranje? Na osnovu redovnih troškovnika kao i kod vršenja takovih radova po šumarijama. Uz školu tokom 5 godina djelovao je i jednogodišnji lugarski tečaj. Taj je tečaj, inicijativom Šumarskog kluba u Splitu, 1953. god. osnovalo tadanje Šumsko gospodarstvo »Dalmacija« kao pripremni tečaj za polaganje stručnog ispita lugara, a tek posljednje dvije godine »dobio pravo javnosti «. Na tim tečajevima osnovnu stručnu naobrazbu primilo je oko 150 lugara uglavnom iz Dalmacije) a bilo ih je i iz Istre, Like, pa i Crne Gore). Ovi tečajevi su prvi nakon što su 1951. god. u Hrvatskoj ukinute tadanje lugarske škole. Finansiranje kako osnivanja tako i održavanja tečajeva izvršile su zainteresirane Šumarije. Ing. O. Piškorić |