DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 45 <-- 45 --> PDF |
u Sarajevu preuzeo u obradu proučavanje fertilizacije u vezi povećanja prirasta i razvio prilično veliku djelatnost. Ti pokusi treba da traju duže vremena«. Dr. Teši ć piše: »Prilično se ukorenilo mišljenje da jedino ima značaja voditi računa o zemljišnoj plodnosti kod poljoprivredn h kultura kao da to nije od važnosti i u šumskoj proizvodnji. To je, razume se pogrešno jer plodnije zemljište i u šumarstvu daje veću drvnu masu nego neplodnije «. Dr. Bunuševac u svom referatu na Šumarskom kongresu 1958. g. kaže: »Od ne manjeg značaja su i početna iskustva u ovoj oblasti Šumarskog instituta u B i H sa primenom visokih agrotehničkih mera, đubrenjem i raznim hemijskim sredstvima, koja potstiču šumsko drveće na brže rašćenje, Pokušaji primene visoke agrotehnike izazvali su kod nas vrlo veliko intresovanje. I kao što se to uvijek u istoriji dešavalo, kad se primenom nečeg novog ruši mit o savršenstvu postojećeg, tako je i u ovom slučaju došlo do ogorčenog otpora kritike... Naše šumarstvo trebalo bi svakako da se suprotstavi tome, braneći ovu šumarsku novu ideju. Primenom ovih metoda ne će morati da se čekaju decenije da šuma postane upotrebljiva i u svetlosti ovih činjenica prigovori ne mogu da se održe«, Potpuno je razumljivo da se pri tako velikom poduhvatu pojavljuju problemi koje treba strpljivo rešavati i teškoće koje treba savladati. Jedan od takvih problema je — otvaranje postojećih zrelih šuma. Jasno je da taj prirodni kapital treba iskoristiti. Trebaće investicije i ulaganje financ. srdstava. Ovo se pitanje može povoljno resiti strpljivim proučavanjem i tesnom saradnjom svih naših stručnjaka. Ali istovremeno neke prirodne šume treba likvidirati, jer su one — mrtvi kapital. Čak šta v´še, njihov dalji opstanak nije rentabilan, jer te šume zauzimaju površinu koja bi se mogla korisnije upotrebiti. Zaista, ove šume u godišnjem prirastu donose nekih 2 kubika/ha. U jednom referatu ovde predlažu se neke mere da se taj prirast poveća do 5 kub´ka/ha. Takav predlog treba odbaciti, treba smatrati za arhaičan i štetan, jer plantažne šume donose 25—50 kubika Dosta je šumarstvo radilo sa primitivn´m »prirodnim« sredstvima, istim sredstvima kao i pre 100 i više godina! Plantažne šume su rentabilne već u početnom periodu, što se post´že uvođenjem rentabilnih poljoprivrednih kultura. To je tako zvano poljsko šumsko gospodarstvo, koje se sa velikim uspehom primenjuje u u Italiji, SSSR i dr. zemljama. I kod nas već ima takvih primera. Kulturne biljke mogu se svakako uspešno gajiti sve do sklopa u toku bar 5 godina, a to je dovoljno da se podmire ako ne sve, onda veći deo uzgojnih troškova. Ing. Španović već je odavno primenio »sadnju šumskih sadnica, koja je skopčana sa uzgojem poljoprivrednih biljaka među redovima šumskih sadnica i obligatnim đubrenjem« (Šum. list 1932 i 1933 g). Dr. Petrovi ć u svojoj knjizi »Egzoti u Srbiji « piše o kompleksu »Dubrava« oko Vukovara: »Tamo postoji sastojina oraha stara 15 godina, visoka do 15 m a u prečniku do 25 cm. Gazduje se u obrtu 30 godina, pa u toj starosti i šuma seče«. I dalje: »Po krčenju šume seje se orah u redovima, sadi se bagrem i jasen. Posle setve oraha u toku 4—5 godina gaji se krompir, pasulj i kukuruz «. Oko Vranja, u Grdeličkoj klisuri, na većim površinama degradiranog bujičnog područja, sada se gaje poljoprivredne vrste zajedno sa šumskim i one podmiruju uzgojne troškove iako potrošnja veštačkog đubriva iznosi desetine vagona. Ovakav mešoviti uzgoj kulturnih i šumskih biljaka ima raznolike forme u zavisnosti od lokaln:h prilika. Sarajevska stanica pre rata u periodu od 1936 do 1940 g. potpuno je vratila sav uloženi kapital prodajom svojih proizvoda. Mlada šumska kultura na taj način bila je besplatna. I to je uspelo i pored nepovoljnih prilika: kratke vegetacione periode i rđavih puteva do tržišta. Postoje i druge rentabilne forme šume: to su šume sa velikim procentom voćki. U SSSR postoje oko 20.000 ha pravih voćn h šuma od oraha, kestena, jabuke, kruške, pistacije, maline, kupine i si. Ove šume daju dvostruki dohodak: i od drveta i od voća. Najinteresantnije je to da su te šume prirodne i tek nedavno uređene. Taj se kompleks nalazi u Az´ji na terenu sa kontinentalnom klimom. Kod nas ima mnogo boljih ekološkh pril´ka za takve šume. Osim toga postoje rentabilne kulture koje još te kako vegetiraju i rađaju i u sklopu lišćara i mešovitih sastojina. To su maline, jagode i ribizle, vekovni pratioci šuma. Na Sarajevskoj stanici u 100%o sklopu lišćara jagode rađaju već 20 godina razmnožavajući se same od sebe. Isti je slučaj i sa malinom. Razume se one ne mogu dati istu količinu kao u uzornom malinjaku ali daju izvestan dohodak. Ako uzgojimo malinu kao pretkulturu, ona će služiti kao izvrsna potstojna vrsta za šumu u kojoj će se još dugo održati. |