DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 45     <-- 45 -->        PDF

u Sarajevu preuzeo u obradu proučavanje
fertilizacije u vezi povećanja prirasta i razvio
prilično veliku djelatnost. Ti pokusi
treba da traju duže vremena«.


Dr. Teši ć piše: »Prilično se ukorenilo
mišljenje da jedino ima značaja voditi računa
o zemljišnoj plodnosti kod poljoprivredn
h kultura kao da to nije od važnosti
i u šumskoj proizvodnji. To je, razume se
pogrešno jer plodnije zemljište i u šumarstvu
daje veću drvnu masu nego neplodnije
«.


Dr. Bunuševac u svom referatu na
Šumarskom kongresu 1958. g. kaže: »Od ne
manjeg značaja su i početna iskustva u ovoj
oblasti Šumarskog instituta u B i H sa primenom
visokih agrotehničkih mera, đubrenjem
i raznim hemijskim sredstvima, koja
potstiču šumsko drveće na brže rašćenje,
Pokušaji primene visoke agrotehnike izazvali
su kod nas vrlo veliko intresovanje. I
kao što se to uvijek u istoriji dešavalo, kad
se primenom nečeg novog ruši mit o savršenstvu
postojećeg, tako je i u ovom slučaju
došlo do ogorčenog otpora kritike... Naše
šumarstvo trebalo bi svakako da se suprotstavi
tome, braneći ovu šumarsku novu ideju.
Primenom ovih metoda ne će morati da
se čekaju decenije da šuma postane upotrebljiva
i u svetlosti ovih činjenica prigovori
ne mogu da se održe«,


Potpuno je razumljivo da se pri tako velikom
poduhvatu pojavljuju problemi koje
treba strpljivo rešavati i teškoće koje treba
savladati. Jedan od takvih problema je —
otvaranje postojećih zrelih šuma. Jasno je
da taj prirodni kapital treba iskoristiti.
Trebaće investicije i ulaganje financ. srdstava.
Ovo se pitanje može povoljno resiti
strpljivim proučavanjem i tesnom saradnjom
svih naših stručnjaka.


Ali istovremeno neke prirodne šume treba
likvidirati, jer su one — mrtvi kapital.
Čak šta v´še, njihov dalji opstanak nije rentabilan,
jer te šume zauzimaju površinu
koja bi se mogla korisnije upotrebiti. Zaista,
ove šume u godišnjem prirastu donose
nekih 2 kubika/ha. U jednom referatu ovde
predlažu se neke mere da se taj prirast
poveća do 5 kub´ka/ha. Takav predlog treba
odbaciti, treba smatrati za arhaičan i
štetan, jer plantažne šume donose 25—50
kubika Dosta je šumarstvo radilo sa primitivn´m
»prirodnim« sredstvima, istim sredstvima
kao i pre 100 i više godina!


Plantažne šume su rentabilne već u početnom
periodu, što se post´že uvođenjem
rentabilnih poljoprivrednih kultura. To je
tako zvano poljsko šumsko gospodarstvo,
koje se sa velikim uspehom primenjuje u


u Italiji, SSSR i dr. zemljama. I kod nas
već ima takvih primera.


Kulturne biljke mogu se svakako uspešno
gajiti sve do sklopa u toku bar 5 godina,
a to je dovoljno da se podmire ako ne sve,
onda veći deo uzgojnih troškova.


Ing. Španović već je odavno primenio
»sadnju šumskih sadnica, koja je skopčana
sa uzgojem poljoprivrednih biljaka među
redovima šumskih sadnica i obligatnim
đubrenjem« (Šum. list 1932 i 1933 g). Dr.
Petrovi ć u svojoj knjizi »Egzoti u Srbiji
« piše o kompleksu »Dubrava« oko Vukovara:
»Tamo postoji sastojina oraha stara
15 godina, visoka do 15 m a u prečniku
do 25 cm. Gazduje se u obrtu 30 godina, pa
u toj starosti i šuma seče«. I dalje: »Po krčenju
šume seje se orah u redovima, sadi
se bagrem i jasen. Posle setve oraha u toku
4—5 godina gaji se krompir, pasulj i kukuruz
«.


Oko Vranja, u Grdeličkoj klisuri, na većim
površinama degradiranog bujičnog područja,
sada se gaje poljoprivredne vrste zajedno
sa šumskim i one podmiruju uzgojne
troškove iako potrošnja veštačkog đubriva
iznosi desetine vagona.


Ovakav mešoviti uzgoj kulturnih i šumskih
biljaka ima raznolike forme u zavisnosti
od lokaln:h prilika. Sarajevska stanica
pre rata u periodu od 1936 do 1940 g. potpuno
je vratila sav uloženi kapital prodajom
svojih proizvoda. Mlada šumska kultura
na taj način bila je besplatna. I to je uspelo
i pored nepovoljnih prilika: kratke
vegetacione periode i rđavih puteva do tržišta.


Postoje i druge rentabilne forme šume:
to su šume sa velikim procentom voćki.
U SSSR postoje oko 20.000 ha pravih voćn
h šuma od oraha, kestena, jabuke, kruške,
pistacije, maline, kupine i si. Ove šume daju
dvostruki dohodak: i od drveta i od voća.
Najinteresantnije je to da su te šume prirodne
i tek nedavno uređene. Taj se kompleks
nalazi u Az´ji na terenu sa kontinentalnom
klimom. Kod nas ima mnogo boljih
ekološkh pril´ka za takve šume.


Osim toga postoje rentabilne kulture koje
još te kako vegetiraju i rađaju i u sklopu
lišćara i mešovitih sastojina. To su maline,
jagode i ribizle, vekovni pratioci šuma. Na
Sarajevskoj stanici u 100%o sklopu lišćara
jagode rađaju već 20 godina razmnožavajući
se same od sebe. Isti je slučaj i sa malinom.
Razume se one ne mogu dati istu količinu
kao u uzornom malinjaku ali daju izvestan
dohodak. Ako uzgojimo malinu kao pretkulturu,
ona će služiti kao izvrsna potstojna
vrsta za šumu u kojoj će se još dugo
održati.