DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 37 <-- 37 --> PDF |
sije pojedinih zemalja (naročito Jugoslavije i Italije) konstatirano je slijedeće. Među najopasnijim insektima nalazi se još uvijek Thaumetopoea pityocampa Schiff. U zemljama Mediterana, no i u nekim evropskim zemljama borovi su bili napadnuti također od drugh štetnika, kao Evetria buoliana, Bupalus p´niarius, Myelophilus piniperđa, Diprion pini i Diprion pallipes. što se tiče hrasta, Tortrix viriđana i Lymantria đispar prave velike štete i to prvi u centralnoj a drugi u južnoj Evropi. Među bolestima spominje se Dothichiza populea na topolama, koja se uspješno suzbija u Francuskoj i Jugoslaviji. Fomes annosus u mnogim zemljama prouzrokuje velike štete. Lophodermium pinastri prouzrokovao je štete u Poljskoj i Njemačkoj. U Jugoslaviji (Istra) zabilježena je rđa na alepskom boru; vjerovatno je, da se radi o bolesti Cronartium asclepiađeum. Interesantan je izvještaj delegata Francuske prema kojem se vidi, da je Francuzima uspjelo izolirati bakteriju roda Aplanebacterium, za koju se smatra, da uzrokuje rak na topolama. Istraživanja na polju biološke zaštite od insekata se nastavljaju u mnogim zemljama. Spomenuti su uspješni radovi u Francuskoj, gdje je 1958. nad masivom »Le Mont Ventoux« provedena pulverizacija »Smithriavirus« iz aviona u borbi protiv Thaumetopoea pityocampa, dok se u Italiji nastavlja primjena šumskog mrava (Formica rufa) u iste svrhe. Delegat Jugoslavije ukazao je na goleme materijalne gubitke, koji nastaju napadajem Lymantria đispar u hrastovim šumama, gdje smo prisiljeni još uvijek primjenjivati metode zaprašivanja DDT i pantakanom, dok se ne istraže mogućnosti biološke borbe na čemu se u FNRJ živo radi. Neki delegati su skrenuli pažnju na velike štete, koje čini divljač u šumama. Čak je istaknuto, da cjela šumarska politika zemlje može biti poremećena uslijed takvih šteta. Evropska komisija za šume je zaključila, da se Vladama pojedinih zemalja, članicama komisije, skrene pažnja na taj problem. U vezi s time nacionalni će izvještaji u buduće sadržavati i podatke o mjerama zaštite protiv šteta od divljači (direktne mjere: mehaničke, kemijske; indirektne mjere: zakoni, propisi, odstrijel i t. d.). Komitet za drvo OECE upravo dovršava jednu anketu o fitosanitarnom zakonodavstvu, koje je na snazi u pojedinim zemljama OECE. U vezi s time zaključeno je,, da se rezultati te ankete stave na raspolaganje Sekretarijatu FAO. Šumski požarevi. Evropska komisija za šume proučava problem šumskih pozareva od 1952, te danas raspolaže vrijednim podacima o broju šumskih pozareva, površini šuma, koje su stradale od požara, o uzrocima požara i t. d. Da bi ti podaci bili potpuni, zamoljene su zemlje, koje nisu poslale statističke podatke o požarevima da ih dostave. Filmovi o šumi i šumskim produktima. U toku posljednje dvije godine proizvedeno je u svemu 60 novih filmova u različitim zemljama. Razno. U gotovo svim zemljama postoji mogućnost osiguranja šuma protiv požara, no čini se, da su takse osiguranja u nekim zemljama previsoke. Mnoge zemlje iznesle su interesantne podatke o radnoj snazi u šumarstvu. Jedina Švedska navodi nestašicu radne snage u šumarstvu. Mnoge zemlje spominju povećanje radničkih nadnica (10 do 15"/o u Njemačkoj). Vel. Britanija je izvjestila smanjenje radnog vremena od 47 na 46 sati tjedno. Životni nivo šumskih radnika se popravlja u sv´m evropskim zemljama, no konstatira se, da postoji nestašica u prilivu mladog naraštaja. U većini evropskih zemalja mnogo je učinjeno na propagandi i vulgarizaciji šumarstva. Na svjetskoj izložbi u Bruxellesu šuma i drvo zauzeli su značajno mjesto. Ističe se, da nije dovoljno vršiti propagandu samo o zašt´tnoj funkciji šume, nego bi je trebalo proširiti na koristi, koje postoje od prerade drveta. U Švicarskoj se održava na Politehničkom Institutu u Zurichu specijalan tečaj iz tehnologije i prerade drva za inženjere i arhitekte. Sve više se obraća pažnja šumama, koje imaju rekreativnu i estetsku funkciju (Belgija, Holandija). Preporuke. Evropska komisija za šume preporuča Organizaciji FAO, da nastav studije o razvoju drvnog tržišta, da prouči mogućnost korišćenja listopadnog drveća, vodeći računa o tome, kakve reperkusije bi mogli imati rezultati tih studija na uzgajanje šuma i šumarsku politiku. Evropska komisija za šume preporuče Vladama pojedinih zemalja, članicama, dposiguraju i ojačaju, što je više moguće kontrolnu službu o provenijenciji sjemenr i sadnica, koje dolazi na tržište, a naročito ono koje se eksportira. Preporuča se organizaciji FAO, da u okviru »Campagne des Semences« organizira jedan sastanak eksperata, koji bi proučil na internacionalnom planu sredstva i mogućnosti za ojačanje garancije o provenijenciji sjemena pri kupnji i prodaji. Skreće se pažnja generalnom direktoru FAO, da bi stavio na dnevni red Komiteta |