DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 37     <-- 37 -->        PDF

sije pojedinih zemalja (naročito Jugoslavije
i Italije) konstatirano je slijedeće. Među
najopasnijim insektima nalazi se još uvijek
Thaumetopoea pityocampa Schiff. U zemljama
Mediterana, no i u nekim evropskim
zemljama borovi su bili napadnuti također
od drugh štetnika, kao Evetria buoliana,
Bupalus p´niarius, Myelophilus piniperđa,
Diprion pini i Diprion pallipes. što se tiče
hrasta, Tortrix viriđana i Lymantria đispar
prave velike štete i to prvi u centralnoj a
drugi u južnoj Evropi.


Među bolestima spominje se Dothichiza
populea na topolama, koja se uspješno suzbija
u Francuskoj i Jugoslaviji. Fomes
annosus u mnogim zemljama prouzrokuje
velike štete. Lophodermium pinastri prouzrokovao
je štete u Poljskoj i Njemačkoj.
U Jugoslaviji (Istra) zabilježena je rđa na
alepskom boru; vjerovatno je, da se radi o
bolesti Cronartium asclepiađeum. Interesantan
je izvještaj delegata Francuske prema
kojem se vidi, da je Francuzima uspjelo
izolirati bakteriju roda Aplanebacterium,
za koju se smatra, da uzrokuje rak na topolama.


Istraživanja na polju biološke zaštite od
insekata se nastavljaju u mnogim zemljama.
Spomenuti su uspješni radovi u Francuskoj,
gdje je 1958. nad masivom »Le
Mont Ventoux« provedena pulverizacija
»Smithriavirus« iz aviona u borbi protiv
Thaumetopoea pityocampa, dok se u Italiji
nastavlja primjena šumskog mrava (Formica
rufa) u iste svrhe. Delegat Jugoslavije
ukazao je na goleme materijalne gubitke,
koji nastaju napadajem Lymantria đispar
u hrastovim šumama, gdje smo prisiljeni
još uvijek primjenjivati metode zaprašivanja
DDT i pantakanom, dok se ne istraže
mogućnosti biološke borbe na čemu se u
FNRJ živo radi.


Neki delegati su skrenuli pažnju na velike
štete, koje čini divljač u šumama. Čak
je istaknuto, da cjela šumarska politika
zemlje može biti poremećena uslijed takvih
šteta. Evropska komisija za šume je zaključila,
da se Vladama pojedinih zemalja, članicama
komisije, skrene pažnja na taj problem.
U vezi s time nacionalni će izvještaji
u buduće sadržavati i podatke o mjerama
zaštite protiv šteta od divljači (direktne
mjere: mehaničke, kemijske; indirektne
mjere: zakoni, propisi, odstrijel i t. d.).


Komitet za drvo OECE upravo dovršava
jednu anketu o fitosanitarnom zakonodavstvu,
koje je na snazi u pojedinim zemljama
OECE. U vezi s time zaključeno je,, da
se rezultati te ankete stave na raspolaganje
Sekretarijatu FAO.


Šumski požarevi. Evropska komisija za
šume proučava problem šumskih pozareva


od 1952, te danas raspolaže vrijednim podacima
o broju šumskih pozareva, površini
šuma, koje su stradale od požara, o uzrocima
požara i t. d. Da bi ti podaci bili potpuni,
zamoljene su zemlje, koje nisu poslale
statističke podatke o požarevima da ih dostave.


Filmovi o šumi i šumskim produktima.
U toku posljednje dvije godine proizvedeno
je u svemu 60 novih filmova u različitim
zemljama.


Razno. U gotovo svim zemljama postoji
mogućnost osiguranja šuma protiv požara,
no čini se, da su takse osiguranja u nekim
zemljama previsoke.


Mnoge zemlje iznesle su interesantne podatke
o radnoj snazi u šumarstvu. Jedina
Švedska navodi nestašicu radne snage u
šumarstvu. Mnoge zemlje spominju povećanje
radničkih nadnica (10 do 15"/o u Njemačkoj).
Vel. Britanija je izvjestila smanjenje
radnog vremena od 47 na 46 sati tjedno.
Životni nivo šumskih radnika se popravlja
u sv´m evropskim zemljama, no konstatira
se, da postoji nestašica u prilivu mladog
naraštaja.


U većini evropskih zemalja mnogo je učinjeno
na propagandi i vulgarizaciji šumarstva.
Na svjetskoj izložbi u Bruxellesu
šuma i drvo zauzeli su značajno mjesto.
Ističe se, da nije dovoljno vršiti propagandu
samo o zašt´tnoj funkciji šume, nego bi
je trebalo proširiti na koristi, koje postoje
od prerade drveta.


U Švicarskoj se održava na Politehničkom
Institutu u Zurichu specijalan tečaj
iz tehnologije i prerade drva za inženjere
i arhitekte.


Sve više se obraća pažnja šumama, koje
imaju rekreativnu i estetsku funkciju (Belgija,
Holandija).


Preporuke. Evropska komisija za šume
preporuča Organizaciji FAO, da nastav
studije o razvoju drvnog tržišta, da prouči
mogućnost korišćenja listopadnog drveća,
vodeći računa o tome, kakve reperkusije bi
mogli imati rezultati tih studija na uzgajanje
šuma i šumarsku politiku.


Evropska komisija za šume preporuče
Vladama pojedinih zemalja, članicama, dposiguraju i ojačaju, što je više moguće
kontrolnu službu o provenijenciji sjemenr
i sadnica, koje dolazi na tržište, a naročito
ono koje se eksportira.


Preporuča se organizaciji FAO, da u okviru
»Campagne des Semences« organizira
jedan sastanak eksperata, koji bi proučil
na internacionalnom planu sredstva i mogućnosti
za ojačanje garancije o provenijenciji
sjemena pri kupnji i prodaji.


Skreće se pažnja generalnom direktoru
FAO, da bi stavio na dnevni red Komiteta