DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 36 <-- 36 --> PDF |
više nailaze u trgovini bukovinom, ma da se radi i o bukovoj oblo vini. Ta teška situacija na drvnom tržištu s obzirom na bukovinu bila je još pojačana nenadanim vjetrolomima u nekim zemljama (u Njemačkoj oko 1,5 miliona kubika u siječnju i veljači 1958. godine, a u mjesecu augustu iste godine oko 2,7 miliona kubika; u Austriji oko 1,5 miliona m3 u 1957/1958 godini). Ipak, godina 1958. se završila uspješnije nego što je počela; povećani elan izgradnje i proizvodnje pokućstva u drugom i trećem tromjesečju 1958. dao je poticaj za veću potrošnju rezane građe, tako da je produkcija oblovine u Evropi za 1958. godinu bila neznatno manja od one u 1957. godini. No karakteristično je smanjenje produkcije rudnog drva u 1958. Sveukupna evropska produkcija rudnog drveta smanjena je u Evropi za oko 1 milion kubnih metara u godini 1958. Pored toga zabilježen je jači uvoz tropskih vrsta za proizvodnju furnira. Usprkos smanjenoj potražnji za bukovinom, u nekim zemljama zapadne Evrope bukovina ostaje među listačama vrsta, koja se najviše koristi u Evropi. Ujedinjeno kraljevstvo je uvezlo u 1957. bukove rezane građe oko 169.900 m3, a u 1958. oko 178.000 m3. No struktura ponude se nešto promijenila i to na štetu Francuske, jer na evropsko tržište pristižu veće količine bukovine iz Jugoslavije, Rumunj ske, Čehoslovačke i Bugarske. Cijena oblog drva i rezane građe bila je smanjena u toku 1958. godine. U Belgiji cijene drveta na panju su u opadanju, izuzevši hrast i debele topole. U Danskoj su pale cijene bukovoj oblovini u toku posljednjeg tromjesečja 1958. U Luksemburgu su u 1958. cijene drveta na panju pale za 15 do 25a/o u odnosu na 1957. godinu. Slični pad cijena zabilježile su Austrija, Norveška i Švicarska. U Velikoj Britaniji cijene uvezenog drva, kao i domaćeg, bile su u 1958. nešto niže, no cijene drveta na panju ostale su prilično stabilne. U Francuskoj su cijene nešto pale, ali su još uvijek više nego u 1956. Španija i Jugoslavija su iznimke u tom pogledu. U Jugoslaviji je smanjeni izvoz bukovog drveta za celulozu prouzrokovao izvjesne gubitke, koji su bili razlogom, da se počelo proučavati pitanje boljeg iskorišćenja bukovine i ostalih listača. Neki sektori drvne industrije se i dalje razvijaju, kao na pr. sektor proizvodnje celuloze i papira i ploča vlaknatica. U Belgiji se osniva tvornica, koja će dnevno koristiti 500 prostornih metara drveta. U Velikoj Britaniji započeta je izgradnja tvornice celuloze, koja će koristiti tvrdo drvo, dok je industrija ploča vlaknatica u velikom ra 378 \ zvoju. U Švedskoj je 1958. godine proradila nova tvornica celuloze kapaciteta od 75.000 tona. U Portugalu se razvija industrija celuloze; predviđena je izgradnja velike tvornice celuloze, koja bi koristila eukaliptovo drvo. U Norveškoj se osniva nova tvornica celuloze, koja će u prvom redu koristiti brezovo drvo; tri nove tvornice ploča već rade, a slijedeće dvije su u izgradnji. U Irskoj je proradila jedna tvornica ploča, a druga je u izgradnji. Što se tiče korišćenja tankih dimenzija i odpadaka, u Francuskoj tvornice celuloze i papira sve više koriste listače tankih promjera, tako da je potrošnja od 280.000 m3 tih sortimenata u 1957. povećana na iznos od 880.000 m3 u 1958. godini. Istraživanja. Istraživanja su u daljnjem razvoju te je u nekim zemljama došlo do osnivanja novih institucija. Tako je na pr. u Irskoj osnovana sekcija za šumarska istraživanja, koja je vezana uz Generalni Šumarski Odjel. U Švicarskoj je osnovana Zadruga rada za istraživanje drva. U Njemačkoj postoji Centar za Internacionalnu dokumentaciju pri Federalnom Institutu u Re:nbecku, koji ima svrhu, da proširi i popularizira naučna dostignuća. U Tunisu je osnovana Stanica za šumarska istraživanja a u Jugoslaviji (Novi Sad) organiziran je Institut za istraživanje topole. U programima istraživanja ističu se dva nova problema. U Njemačkoj se istražuju utjecaji tržišta na šumsko gospodarstvo i na industriju drveta. U Velikoj Britaniji sekcija »Forest Management« ne polaže više težište na problem šumskog inventara, nego predviđa istraživanja na polju šumarske ekonomike i uređivanja šuma. No na prvom mjestu u programima istraživačkih radova figuriraju problemi šumarske genetike i ekologije. Upotreba herbicida za uništenje korova i olakšanje regeneracije šuma također se nalazi u programima istraživačkih radova (Jugoslavija, Vel. Britanija i dr.). U Holandiji se spominju istraživanja o upotrebi gnojiva, naročito fosfata u topolovim kulturama. U Vel. Britaniji spominju se nove metode sadnje u barovitim i močvarnim terenima. Statističke metode u istraživačkim radovima nisu još prihvaćene u svim zemljama, no primjećena je jaka tendenca, da se te metode uvedu i ondje, gdje još nisu primjenjene. Belgija je izvjestila otvaranje Biometričkog instituta, koji je u mogućnosti, da izvrši sve statističke obračune na polju šumarskih istraživanja ove zemlje. Insekti i bolest?. Evropska komisija za šume ispitala je zdravstveno stanje evropskih šuma nakon posljednjeg zasjedanja. Nakon pismenih izvještaja i obilne disku |